Harari: Zašto je u redu biti drugačiji i zašto su carstva problem - Monitor.hr
Nedjelja (23:00)

Kako svi mrze tuđe imperije, ali obožavaju svoje

Harari: Zašto je u redu biti drugačiji i zašto su carstva problem

Poput većine ljudi, verovatno i ti smatraš da su velika carstva i imperije bili nepravični. Sigurno ti ne bi prijalo da moraš da opslužuješ gomilu neznanaca koji te teraju da pereš njihove čarape i da se boriš protiv svojih drugara. Mi ljudi volimo da smo slobodni. Nije fer da narod koji je silan i moćan kinji i maltretira druge slabije narode, da razara njihove gradove, a žitelje odvodi u roblje. Postoji, međutim, izuzetak od ovog pravila. Kad neki narod postane veoma moćan i uspe da zavlada čitavom imperijom, taj narod je ubeđen da je njegovo carstvo potpuno u redu. Loše je kad tuđinci nama naređuju šta da radimo, ali je super kad mi drugima naređujemo. Isto se tako ponaša dečak kojeg frustrira kad ga u školi maltretiraju stariji učenici, ali zato smatra da je u redu kad on kinji drugu decu i ponaša se kao siledžija – odlomak iz knjige za djecu Yuvala Noaha Hararija donosi Peščanik.


Slične vijesti

23.11. (11:00)

Jer molitva ne znači upis nekretnina

Harari: Objektivno nema razloga za rat između Izraelaca i Palestinaca

Ovaj sukob nije izazvan nestašicom resursa i obradivih površina, već izmišljenim povijesnim naracijama koje su oba naroda dovele do moralnog sljepila. Previše Izraelaca i Palestinaca je uvjereno da su samo oni u pravu, a da druga strana griješi i nema pravo na postojanje. Čak i kada ih okolnosti primoraju da potpišu neke sporazume, obje strane ih shvaćaju samo kao privremeni kompromis, nadajući se na duže staze apsolutnoj pobjedi i preuzimanju kontrole nad cijelim Izraelom. Svaka strana je svjesna grešaka one druge i to je jako ljuti. Židovi su šokirani željom Palestinaca da ih istrijebe, a Palestinci su užasnuti time što Židovi to isto žele njima. Tvrdnja da su Palestinci autohtoni stanovnici Izraela je besmislena. U zemlji između rijeke Jordan i mora, kao i na većini mjesta na svijetu, nema izvornih stanovnika, osim ako ne mislite na neandertalce.U stvari je britanska, a ne arapska imperija, odredila tko će biti Palestinac. Čak i Hamas definira granice Palestine prema linijama koje su povukli britanski imperijalisti, a ne prema prirodnim ili povijesnim granicama. Drugo, Židovi nisu protjerani iz svoje zemlje od strane Rimske ili neke druge imperije i nije im bilo zabranjeno vratiti se. Yuval Noah Harari za Peščanik.

21.11. (09:00)

Svatko sa svojom filozofijom

Tko danas „popravlja“ liberalizam: četiri postliberalna recepta

Karlo Jurak za Ekonomski lab analizira kako četvorica popularnih suvremenih mislilaca, odnosno utjecajnih biznismena – Harari, Peterson, Musk i Thiel – predlažu različite postliberalne transformacije bez izravnog suočavanja s liberalizmom kao ideologijom. Harari nudi humanističko-egalitarni tehno-oprez, Peterson individualnu odgovornost i moralni konzervativizam, Musk tehno-entuzijastični individualizam, a Thiel radikalni transhumanistički individualizam. Iako svi žele „spasiti“ liberalizam, njihovi pristupi su parcijalni i fragmentarni te ne daju cjelovite odgovore na ključne probleme liberalnog poretka.

13.11. (21:00)

Algoritam zna što misliš – prije nego što ti sam shvatiš

Harari u Zagrebu: umjetna inteligencija kao novi stroj za moć

Yuval Noah Harari u Lisinskom je upozorio da umjetna inteligencija nije prijetnja sama po sebi, nego u kombinaciji s ljudskom glupošću i lošim informacijama. AI, kaže, donosi učinkovitost bez mudrosti i može postati temelj nove globalne dominacije, stvarajući “digitalni kolonijalizam”. Demokracija, po njemu, propada kad nestane razgovora, a povjerenje prelazi s ljudi na algoritme. Ipak, tehnologija nije sudbina: budućnost ovisi o tome hoćemo li AI koristiti kao alat za kontrolu – ili za jačanje ljudske prosudbe i institucija. Netokracija

27.10. (23:00)

Kao malo bolji kolumnist

Jurak: Netko tko je obrazovan neće biti nešto oduševljen Hararijem

Harari je kritičar društvenih nejednakosti koje generira tehnološki napredak koji nije pod demokratskom kontrolom, a jednako tako i kritičar megalomanskih pokušaja nadilaženja “ljudskoga”. Prema tome, zapravo sasvim suprotno od svojih lijevih i desnih kritičara, nije ni apologet kapitalističkih nejednakosti ni apologet transhumanizma. Nekoga tko je malo bolje obrazovan i/ili učen u društvenim i humanističkim disciplinama Harari i ne fascinira previše, ne zbog “skandaloznosti teza”, kao lijeve i desne histerike, nego zbog onoga što silna potreba za jednostavnošću i popularizacijom praktički nužno donosi sa sobom – površnost, a onda i posljedičnu promašenost i neutemeljenost nekih teza. Nije uvijek najjasnije kod Hararija opisuje li samo nešto ili to i opravdava, no to je čest slučaj kod autora koji nemaju odgovore na sva pitanja i koji imaju tu razinu intelektualne skromnosti da znaju da je najjače oružje tek skepsa prema onome što nam se nameće “zdravo za gotovo” u sadašnjici i neposrednoj budućnosti. Karlo Jurak za Index

25.10. (09:00)

Pamet nam je došla glave

Yuval Noah Harari u Zagrebu: algoritmi su novi urednici svijeta

U prepunom Lisinskom, Yuval Noah Harari održao je predavanje o civilizaciji koja gubi sposobnost razlikovanja istine od „informacijskog otpada“. Upozorio je da povjerenje nestaje iz ljudskih institucija i seli se u algoritme, dok demokracija slabi jer ljudi više ne znaju razgovarati. AI, tvrdi, postaje novi gospodin jezika, kulture i financija, a najveća prijetnja nisu migranti, nego „digitalni imigranti“. Unatoč svemu, Harari vjeruje da nas može spasiti samo – ljudskost: sposobnost osjećanja, suosjećanja i mudrosti umjesto gole inteligencije. Gea Vlahović za tportal. Osvrt ima i Večernji

 

24.10. (12:00)

AI bez putovnice, ali s radnom dozvolom za sve

Harari u Zagrebu: umjetna inteligencija su pravi imigranti koji mijenjaju Europu

Yuval Noah Harari u prepunom Lisinskom upozorio je da “AI imigranti” preuzimaju poslove i oblikuju kulturu Europe, dok se kontinent boji ljudskih migranata. Umjetna inteligencija, kaže, nije lojalna nikome u Europi, već korporacijama preko oceana. Smatra da će se Europa spasiti samo ako ostane jedinstvena, jer ulazimo u “novo imperijalno doba” u kojem se povjerenje seli s ljudi na algoritme. Govorio je i o ratu Izraela i Palestine, poručivši da je mir moguć ako ljudi razviju empatiju za obje strane. Ulaznice za predavanje stajale su 250 do 400 eura. Index, HRT

19.10. (10:00)

Uz skupu ulaznicu za prosvjetljenje

Harari nije prorok ni manipulator, nego ogledalo epohe. On ne nudi rješenja, već upozorenja

Yuval Noah Harari, izraelski povjesničar i autor svjetskih bestselera Sapiens, Homo Deus i 21 lekcija za 21. stoljeće, stiže u Zagreb s novom knjigom Nexus. Njegove ideje o “hakiranju ljudi”, “beskorisnoj klasi” i “stranoj inteligenciji” izazivaju divljenje i bijes, dok ga jedni smatraju globalnim kompasom, a drugi propagatorom elitističkog pesimizma. Upozorava da AI nije alat nego agent, da nas priče oblikuju više od činjenica – i da bez povjerenja ni algoritmi ni ljudi neće imati budućnost. Koliko god bio komercijaliziran, njegova vrijednost leži u tome što natjera društvo da misli o stvarima koje bi radije ignoriralo. Ili ukratko: Harari je simptom vremena koje traži smisao u svijetu koji ga ubrzano gubi, kažu (između redaka) na tportalu.

12.10. (18:00)

O pričama i PR-ičama

Postnikov: Što propuštate ako nemate 250 do 400 eura za Hararija u Lisinskom

Zadatak da nas uvjeri kako Harari uživo vrijedi svakog od onih 250 do 400 eura preuzela je zato na sebe naša vodeća PR-stručnjakinja, koja ga u Zagreb i dovodi. Anonimni profesor srednjovjekovne povijesti s jeruzalemskog sveučilišta prometnuo se u globalnu zvijezdu relativno rano, već s 35 godina i knjigom Sapiens. Ono što homo sapiensa razlikuje od svih ostalih vrsta, naime, prema njemu je sposobnost pričanja priča.

Priče pritom nisu samo male lične ni pripovijesti ni veliki mitovi, nego su priče manje-više sve: nacije i korporacije, religije i novac, kapital i države. Hararijeva idealistička potka perfektno rezonira s pravilima vremena. Harari se iz pop-povjesničara prometnuo u komentatora aktualnih zbivanja, futurologa i neku vrstu self-help gurua. Svojoj publici nudi točno ono što joj treba: veliku povijesnu priču za one koji malo čitaju, analizu aktualnih zbivanja koja nikoga pretjerano ne izaziva, izazove budućnosti za one koji ne bi mijenjali sadašnjost. Boris Postnikov za Novosti

28.09. (12:00)

Kako je „specijalna operacija” specijalno potvrdila ukrajinski identitet

Harari: Ukrajina pobijedila ključnu bitku – Putin nije uništio njezinu naciju

Rusija je, uz goleme gubitke, zauzela tek 0,6% teritorija i nije ostvarila strateške ciljeve. Ukrajina je obranila Kijev, povratila Herson i Harkiv te neutralizirala rusku pomorsku i zračnu nadmoć inovacijama s dronovima i projektilima. Poznati izraelsi povjesničar upozorava da je najveća prijetnja ukrajinskoj obrani pad volje Zapada, a ne stanje na bojištu. Putinov ključni poraz već je jasan: umjesto uništenja, rat je učvrstio ukrajinsku nacionalnu svijest. Yuval Noah Harari u komentaru za Financial Times

25.09. (19:00)

Kad si istovremeno izdajnik i propagandist, možda znači da dobro misliš

Yuval Noah Harari: između redefinicije cionizma i antisemitskih napada

Yuval Noah Harari, povjesničar i antropolog, autor Sapiensa, od globalnog je intelektualca postao i meta napada s obje strane političkog spektra. Njegova definicija cionizma kao prava Židova na samoodređenje, uz istodobnu kritiku izraelske politike, izaziva bijes desnice, ljevice i ekstremista. Dok ga jedni optužuju da “podriva nacionalno jedinstvo”, drugi mu spočitavaju “normalizaciju kolonijalizma”. Harari inzistira na univerzalnoj “dvostrukoj empatiji” – prema Židovima i Palestincima – vjerujući da povijest treba učiti, a ne ponavljati. Romano Bolković za Poslovni