Hrvatska inflacija 2025.: mali valić koji nas je svejedno poprilično smočio - Monitor.hr
Danas (20:00)

Bitno da se kreće - pa makar prema dolje

Hrvatska inflacija 2025.: mali valić koji nas je svejedno poprilično smočio

Inflacija kod nas ove godine bit će oko 3,8%, gotovo dvostruko viša od inflacije europodručja. Glavni razlog je snažan i tvrdokoran rast cijena usluga, koji sam nosi više od polovice ukupne inflacije. Cijene hrane su prvo rasle zbog globalnih kretanja, a zatim zbog domaće potražnje, no sad se smiruju. Energenti su stabilni, a poskupljenje struje imat će ograničen učinak. Kako domaća potražnja slabi, usluge bi napokon mogle popustiti, što upućuje na dezinflaciju u 2026. Ulazimo u fazu dezinflacije, a poduzeća koja i dalje budu neopravdano dizala cijene riskiraju udarac potražnje i gubitak konkurentnosti. Velimir Šonje za Ekonomski lab


Slične vijesti

06.11. (16:00)

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

27.10. (08:00)

Kad kultura postane luksuz, a serviser umjetnik

Inflacija pojela i kazalište: ulaznice skuplje, honorari isti

Inflacija je zahvatila i hrvatsku kulturu – cijene ulaznica za kazališta, koncerte i kina porasle su i do 12 posto, dok honorari umjetnika ostaju „zaleđeni u vremenu“. Producentica Lidija Ivanda i redatelj Christian Jalžečić upozoravaju da se kultura tretira kao luksuz, a ne javno dobro. Dok kazališta poput Gavelle i klubova poput Tvornice kulture dižu cijene kako bi pratila troškove, publika postaje sve opreznija u odabiru sadržaja. Nakladnici bilježe stabilizaciju tržišta i rast interesa za audioknjige, no nezavisna scena i dalje balansira između entuzijazma i egzistencije. tportal

18.10. (23:00)

Tko je kriv za inflaciju? Ovisi koga pitate

Vlada proziva HNB zbog visoke inflacije: Božinović poručio da guverner mora “braniti hrvatske interese”

Dok se inflacija u Hrvatskoj tvrdoglavo zadržava iznad četiri posto, premijer Andrej Plenković i članovi Vlade okrivljuju Hrvatsku narodnu banku za nedovoljno djelovanje. Nakon što su premijer Andrej Plenković i članovi Vlade optužili HNB za pasivnost u borbi protiv inflacije, iz središnje banke stiže odgovor – i to s brojkama. HNB ističe da Hrvatska i dalje ima inflaciju višu od europskog prosjeka zbog rasta plaća, snažne domaće potražnje i povećanja cijena energije, uključujući administrativne odluke Vlade. Naglašavaju i da monetarnu politiku sada vodi Europska središnja banka, dok HNB djeluje kroz ograničavanje kreditiranja i stabilizaciju financijskog sustava. Inflacija u Hrvatskoj trenutno iznosi oko 4–5 posto.Telegram… komentiraju na Forumu

01.10. (17:00)

Dođeš na koncert, a imaš osjećaj da si jeo u nekom finijem restoranu

U Hrvatskoj najviše u EU poskupjele i ulaznice za koncerte, kino i kazalište

Prema prvoj procjeni, koju je danas objavio Eurostat, godišnja stopa inflacije u rujnu u Hrvatskoj je iznosila 4,6 posto. Hrvatska s Estonijom i Slovačkom i dalje vodi mrtvu trku za tron po rastu godišnje stope inflacije u Europi. No u jednom njezinom segmentu ipak smo ispred svih, pa i Slovaka i Estonaca – ulaznice su poskupjele čak 12 posto. Valja dodati da je stopa PDV-a na ulaznice za koncertna događanja i kulturne priredbe od 2022. godine snižena na pet posto. tportal

01.10. (16:00)

Robusta nervoza, arabica depresija

Cijene kave rastu, a razloge treba tražiti na plantažama svjetskog Juga i u poremećajima globalne trgovine

Cijene kave rastu zbog klimatskih promjena, suša, poplava i poremećaja u lancima opskrbe. Brazil, najveći proizvođač arabice, i Vijetnam, glavni izvoznik robuste, bilježe značajne padove proizvodnje. Posljedica su skokovi cijena – arabica je lani poskupjela 58 %, robusta čak 70 %. Predviđa se da će do 2050. površine za uzgoj kave pasti za polovicu. To znači skuplju jutarnju šalicu, bilo kod kuće ili u kafiću, jer se troškovi uzgoja i transporta prelijevaju na police trgovina i račune gostiju. Faktograf

26.09. (12:00)

Inflacija se stišala, ali jogurt i dalje viče iz frižidera

Hrana poskupjela trećinu više nego prije pandemije

Iako je ukupna inflacija u eurozoni pala na 2%, cijene hrane ostaju tvrdoglavo visoke – oko trećinu iznad pretpandemijskih razina. U kolovozu 2025. inflacija hrane iznosila je 3,2%, najviše među svim kategorijama HICP-a. Hrvatska bilježi rast od 47%, dok su pojedine namirnice, poput maslaca ili maslinovog ulja, poskupjele i preko 50%. Uzroci su rat u Ukrajini, poskupljenje energenata, rast plaća i klimatske promjene, a posljedice najviše osjećaju kućanstva s nižim prihodima. Hrana tako ostaje ključni faktor inflacijskih očekivanja i percepcije troškova života. tportal

10.09. (10:00)

Pjena za kosu, suze za novčanik

Košarica od 100 kuna sad vrijedi 20 eura – cijene porasle za gotovo 50%

U jesen 2022. sedam osnovnih proizvoda u trgovini koštalo je 100 kuna (13,33 eura), a danas gotovo 20 eura – 49,4% više. Najviše je poskupio šampon, s 1,59 na 3,89 eura, dok je i riža, unatoč ograničenjima, skuplja za 13 centi. Vlada je zamrzavala cijene nekih artikala, no svi proizvodi iz košarice su poskupjeli. U istom razdoblju medijalna neto plaća porasla je 43%, što ipak ne prati u potpunosti rast troškova. Rezultat: skuplje blagajne i praznije košarice. Index

30.08. (09:00)

Prijateljstvo: nekad uspomene, danas pretplata

Friendflation – kada druženje postaje luksuz

Generacija Z skovala je izraz friendflation kako bi opisala rastuće troškove održavanja prijateljstava – od večera i putovanja do rođendana i vjenčanja – koji ponekad premašuju njihove prihode. Rezultat je osjećaj propuštenih uspomena i socijalnog pritiska jer druženje postaje financijski teret. Ipak, rješenje postoji: planiranje unaprijed, druženja kod kuće ili društvene igre nude način da se prijateljstva njeguju bez pražnjenja novčanika. Index

19.07. (00:00)

Kriva nafta, a ne Trumpova taksa!

Inflacija se vraća, ali ne zahvaljujući carinama

Lipanjski rast inflacije u SAD-u (2,7%) nije posljedica carina, već poskupljenja energije, hrane i usluga. U Hrvatskoj inflacija iznosi 1,7 bodova više od europodručja, uglavnom zbog domaćeg rasta cijena usluga. Hrana također pridonosi, ali manje. Carine još nemaju uočljiv učinak, dok je globalni rast cijena hrane blagi i potaknut sektorima poput mesa i ulja. Očekuje se slabljenje inflacijskih pritisaka do kraja godine, osobito uz smirivanje tržišta nafte i moguće novo sniženje kamata u eurozoni. Ukratko: inflacija je (opet) domaća, a Trump još samo vježba. Velimir Šonje za Ekonomski lab

12.07. (19:00)

Tko preživi, gladan nije

Maslac ruši rekorde, meso i ulja divljaju – šećer jedini ide na dijetu

Cijene hrane globalno rastu – FAO indeks u lipnju dosegnuo je 128 bodova, najvišu razinu u tri godine. Najviše su poskupjeli meso, biljna ulja i mliječni proizvodi, dok su žitarice i šećer pojeftinili. Maslac je dosegnuo povijesni cjenovni vrhunac, a globalna potražnja tjera cijene mesa i ulja prema gore. Iako se očekuje rekordna žetva žitarica, tržište ostaje osjetljivo. HUP upozorava da Hrvatska ovisi o uvozu hrane, pa rast cijena prijeti inflacijom i slabljenjem domaće industrije, te poziva na strateške mjere jačanja prehrambene sigurnosti i otpornosti. Lider