Hrvatski građani sve kritičniji prema stranim radnicima - Monitor.hr
21.11. (10:00)

Dobro došli… ali držite se na sigurnoj udaljenosti

Hrvatski građani sve kritičniji prema stranim radnicima

Novo istraživanje Instituta za migracije pokazuje rast nezadovoljstva prisutnošću stranih radnika u Hrvatskoj: potpuno ili djelomično nezadovoljnih je preko 60 posto, a samo tri posto izražava zadovoljstvo. Glavni razlozi su strah od kriminala, zabrinutost za radna mjesta, pritisak na plaće i kulturne razlike. Socijalna distanca je izrazito visoka — gotovo nitko ih ne želi u obitelji, a tek 10 posto prihvatilo bi ih kao kolege. Integracija će biti zahtjevna jer građani strane radnike uglavnom doživljavaju kao privremenu radnu snagu, a ne buduće sugrađane. Lider


Slične vijesti

Jučer (22:00)

Ljubav s rezervom

Južnoazijski radnici u Hrvatskoj: integracija s dozom opreza

Istraživanje 130 južnoazijskih radnika u Hrvatskoj pokazuje da većina njih pozitivno doživljava Hrvate i želi integraciju, ali istovremeno osjeća nepovjerenje i socijalnu distancu. Nacionalni identitet jače oblikuje međusobne odnose nego religija. Nepovjerenje proizlazi više iz osjećaja društvene inferiornosti i statusne ugroženosti nego iz stvarnog nasilja. Ekonomska nesigurnost i konkurencija za poslove dodatno pojačavaju animozitet među radnicima. Rezultat je složen miks simpatija, pragmatične integracije i latentnog nepovjerenja. Index

Ponedjeljak (08:00)

Španjolci otvaraju vrata, Hrvati još skidaju najlon s kvake

Španjolska: stranci pune rupe na tržištu rada brže nego što Europa stari

Španjolska svoj gospodarski rast od gotovo 3 % temelji na stranim radnicima koji čine 13 % radne snage i popunjavaju većinu novih radnih mjesta, osobito u turizmu, građevini i poljoprivredi. Legalne migracije ondje se smatraju ključem održivog mirovinskog sustava i ekonomskog rasta. Hrvatska je tek na početku: 2024. izdano je preko 206 tisuća radnih dozvola, ponajviše za građevinu i ugostiteljstvo. Procjene pokazuju da bi do 2030. svaki četvrti radnik mogao biti stranac. tportal… komentiraju na Forumu

16.11. (12:00)

Engleski poslužujemo uz svaki obrok — hrvatski po želji

Engleski kao neslužbeni službeni jezik hrvatskih restorana

Engleski je u mnogim hrvatskim restoranima postao de facto jezik jer brojne konobare iz Azije koriste engleski bolje nego hrvatski. Iako većina Hrvata engleski dobro razumije, Vlada sada želi obvezati strane radnike da u roku od godine dana nauče hrvatski. No postavlja se pitanje što “naučiti” znači i je li to uopće izvedivo, s obzirom na težinu jezika i loše primjere stranaca u nogometu. Nejasno je tko će znanje provjeravati, pa će engleski vjerojatno ostati dominantan, pogotovo u ugostiteljstvu. Kult plave kamenice

16.10. (21:00)

Manje migranata, više licemjerja

Hrvatska i EU smanjuju migracije dogovorima s režimima i ignoriranjem zlostavljanja

U Hrvatskoj se širi antiimigrantska retorika, osobito nakon lokalnih izbora, kroz populističke poruke o “zamjeni stanovništva”. Teorija zavjere, popularizirana djelima Raspaila i Camusa, inspirira i dio domaćih političara. Dok Frontex i Božinović bilježe pad ilegalnih migracija, stručnjaci upozoravaju da su brojke varljive i da se migracije samo premještaju, a ne smanjuju. Europska unija smanjenje dolazaka postiže sporazumima s represivnim režimima, uz cijenu kršenja ljudskih prava. Aktivistkinja Selma Banich u knjizi “igra/the game” dokumentira ignoriranje i zlostavljanje migranata na hrvatskoj granici. Faktograf

14.08. (20:00)

Ne znaš što je teže - naći majstora ili mjesto za parkiranje

Hrvatska bez majstora, konobara i liječnika, spas u uvozu radnika

Hrvatska se suočava s kroničnim manjkom radne snage u ključnim sektorima poput građevinarstva, turizma i zdravstva, unatoč rekordnoj zaposlenosti. Problem traje desetljećima, a bez oko 150 tisuća stranih radnika gospodarstvo bi zapelo. Uzrok su loše obrazovne politike, teški uvjeti rada i sezonalnost, a rješenja se traže u integraciji stranaca, reformi strukovnog obrazovanja i duljem ostanku starijih radnika na tržištu, uz mogućnost skraćenog radnog tjedna po slovenskom modelu. HRT

22.07. (09:00)

Hrvatsko-indijsko prijateljstvo i nada za univerzalni jezik

Picula: Dok se u zemlji temeljem Ustava jamče sloboda i jednakost, vladavina prava te demokracija, postojat će različiti svjetonazori, sve ostalo vodi u sukobe

I dok najjača politička stranka u Hrvatskoj podržava Thompsona u ‘povratku kršćanskim korijenima’, a njezin partner Domovinski pokret reagira na hindski jezik, malo se tko poziva na i dalje važeći Ustav Republike Hrvatske s njegovim popisom najviših vrednota. Čini se da i sama vladajuća koalicija nije osobito zadovoljna vrijednostima u hrvatskom društvu i državi. Domovinski pokret, koji niti nema suvislu vanjskopolitičku agendu, u hindskom jeziku vidi problem, a drugi u onima koji ga u Hrvatskoj sve više govore – priliku. Čak i politički slabo upućeni znaju što u svijetu znači najmnogoljudnija zemlja.

Prava je šteta što se prijava Domovinskog pokreta nije poklopila s nedavnim dolaskom u Hrvatsku indijskog premijera Narendre Modija te iniciranja što učinkovitije hrvatsko-indijske gospodarske suradnje. Stvari bi bile još očitije, a možda bi pripomogli i plakati s porukom हमें क्रोएशिया से प्यार है. U prijevodu s hindskog: ‘Volimo Hrvatsku’, jer će se i to sve više govoriti u zemlji. Boško Picula za tportal.

12.07. (18:00)

Računovodstvo života: više uvoza nego prirodne proizvodnje

Migranti u EU nadoknadili prirodni gubitak stanovništva

Stanovništvo Europske unije 2024. dosegnulo je rekordnih 450.4 milijuna, zahvaljujući migracijama koje su četvrtu godinu zaredom nadomjestile prirodni pad. EU od 2012. bilježi više smrti nego rođenja, a prošle godine migracijski priljev od 2.3 milijuna nadoknadio je prirodni gubitak od 1.3 milijuna ljudi. Hrvatska je dobila 12.400 stanovnika. Najveći rast imala je Malta, dok Latvija prednjači u gubitku. Nelegalni prelasci granica pali su za 38 posto, a Unija postrožuje kontrole i ubrzava azilne postupke. Index

10.07. (16:00)

Croatia full of radnih dozvola

Broj stanovnika u Hrvatskoj raste — zahvaljujući stranim radnicima i izbjeglicama

U posljednje dvije godine u zemlji živi preko 23.000 ljudi više. Najviše ih dolazi iz trećih zemalja, žele ostati dugoročno, a mnogi planiraju dovesti i obitelj. No, integracija ide sporo: jezik uči mali broj, a država tek pokušava stvoriti uvjete za njihovo uključivanje. Demograf Tado Jurić upozorava: uskoro će i migranti odlučivati tko vlada Hrvatskom. tportal

13.06. (22:00)

Dobrodošli u Hrvatsku – zemlju gostoljubivih batina

Strelovit rast broja stranih radnika u Hrvatskoj doveo je i do povećanja netrpeljivosti i osjetnog zaoštravanja retorike prema njima

Nažalost, sve u češći i napadi na strane radnike. Jedan od većih incidenata desio se krajem prošle godine kada je u Splitu napadnuto nekoliko stranih radnika. Posebno su često “na udaru” dostavljači, koje napadaju, kradu im hranu koju dostavljaju, kao i novac koji imaju sa sobom. Prema podacima MUP-a, u prvih sedam mjeseci prošle godine bilo je 326 kaznenih djela na štetu stranaca, s 527 žrtava. Taj je broj porastao u odnosu na godinu ranije, a uglavnom se radi o kaznenim djelima – prijetnjama, dovođenju u opasnost života i imovine opće opasnom radnjom ili sredstvom, teškim krađama, razbojništvima i nasilničkim ponašanjima. Zanimljiv je podatak i da Ured pučke pravobraniteljice nije zaprimio pritužbe hrvatskih građana na strane radnike osim u slučajevima kad su bili zabrinuti za njihova prava. U tom kontekstu je Ured primio prijave kad su radnici bili smješteni u prenapučenim prostorima, kada su imali problema u zdravstvenom sustavu, zbog nepoznavanja jezika i slično. Premda je tema stranih radnika i migranata u Hrvatskoj česta, Ured pučke pravobraniteljice upozorava da RH i dalje nema niti migracijsku, niti integracijsku politiku. Faktograf

08.06. (11:00)

Inflacija pada, ali radna snaga stiže uzlaznom putanjom – preko granice

Vujčić: Većinu od 50 tisuća radnih mjesta popunit će strani radnici

Guverner HNB-a Boris Vujčić najavio je daljnje usporavanje inflacije, koja bi 2026. trebala pasti na 2,2%. Unatoč slabijem rastu BDP-a (3,3% u 2024.), domaće gospodarstvo ostaje snažno, uz realan rast plaća i očekivanih 50.000 novih radnih mjesta. No, većinu njih popunit će strani radnici, što potvrđuje trajni zaokret hrvatskog tržišta rada. Zbog nadolazećih mjera pooštravanja kreditiranja očekuje se smanjenje potrošnje. Inflaciju su u svibnju pogurale cijene hrane i energije, a turizam gubi konkurentnost zbog visokih cijena. Lider