HZZO otkrio koliko nezaposlenih ima zdravstveno osiguranje, a ne traže posao

Udri najjače po najslabijima

HZZO otkrio koliko nezaposlenih ima zdravstveno osiguranje, a ne traže posao

HZZO] Odluka o izmjenama Odluke o osnovama za sklapanje ugovora o provođenju zdrav. zaštite iz obveznog zdrav. osiguranja

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) krenuo je u provjeru statusa osiguranika među nezaposlenim građanima. U roku od tri mjeseca, a najkasnije do 29. lipnja, oni moraju osobno pristupiti u najbližu ispostavu HZZO-a radi provjere okolnosti na temelju kojih im je status utvrđen. U važnoj obavijesti nezaposlenima s početka travnja, HZZO im je, ukratko, poručio da će se i nakon prvog pojavljivanja na šalteru do 29. lipnja morati jednom u tri mjeseca osobno ukazati u Zavodu radi daljnje redovite provjere statusa – osim za vrijeme u kojem se vode u evidenciji nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Oni koji se zaključno s navedenim datumom ne pojave u HZZO-u bit će po kratkom postupku odjavljeni iz obveznoga zdravstvenog osiguranja. No kako je to osiguranje u Hrvatskoj obaveza, svakako će morati doći u ispostavu Zavoda radi reguliranja svog statusa po nekoj od zakonskih osnova, za koju ispunjavaju uvjete. Tportal

HZZO nezaposleni osnovno zdravstveno osiguranje

A i zubi će ostati bijeli

EU naredila: Crne plombe odlaze u povijest

EU proširuje zabranu uporabe zubnog amalgama, ciljajući potpuno ukidanje do 2030, što proizlazi iz EU uredbe o živi. U Hrvatskoj će doktori moći koristiti amalgam samo u iznimnim zdravstvenim slučajevima uz evidenciju. Zamjena postojećih ispuna bit će financirana iz HZZO-a, procijenjena godišnja vrijednost 10–12 milijuna eura. Uredba zabranjuje i uvoz, izvoz i proizvodnju amalgama od 1. srpnja 2026. Zastupnici ističu potrebu jasnih kriterija uporabe i prestanka korištenja amalgama kao besplatnog standarda za stražnje zube. Nacional

dentalna medicina HZZO plomba zubari

Kad se posao razboli

Državne tvrtke troše milijune na bolovanja, a nitko nije neopravdano bolestan

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) prošle je godine izdvojio 220 milijuna eura za dugotrajna bolovanja, a dio tog troška snose i poslodavci, uključujući državne tvrtke. Neke od njih, poput Hrvatske pošte, bilježe ogromne gubitke—između 12 i 15 milijuna eura godišnje. Hrvatskim autocestama bolovanja su lani stajala preko tri milijuna eura, dok su željezničke tvrtke također imale milijunske troškove. Unatoč svemu, niti jedna državna tvrtka nije prijavila neopravdana bolovanja, iako zdravstvene inspekcije zatvore 30% bolovanja zbog neosnovanosti. Najavljeno povećanje naknada dodatno zabrinjava poslodavce, koji traže da država preuzme veći dio tereta. tportal

bolovanje HZZO

Bolovanje kao zakamuflirani godišnji, e ne može to više tako

HZZO: Trideset posto bolovanja u Hrvatskoj je neregularno. Najavljene zakonske izmjene

Hrvatski građani u prosjeku od devet posto koriste bolovanja. Taj postotak na razini Europske unije je 9,8 posto. Najviše bolovanja ima u zanimanjima u kojima zaposleni teško fizički rade, iako ni sjedilačka zanimanja nisu bez posljedica na mišićno-koštani sustav. Kontrolori su utvrdili da je čak trideset posto bolovanja u Hrvatskoj bilo neregularno te dodao da postoje i sankcije za liječnike obiteljske medicine koji otvaraju neopravdana bolovanja. Od 1. lipnja kreću zakonske izmjene, naknade za dugotrajna bolovanja povećat će se na 80 posto proračunske osnovice (od dosadašnjih 25). Najniži iznos je 363 eura, a najviši 995. HRT

bolovanja HZZO

Reforma ili kaos?

Zdravstveno osiguranje zbog nove odredbe ministarstva gube oni kojima je najpotrebnije

HZZO uskraćuje zdravstveno osiguranje nezaposlenima koji se svakih tri mjeseca ne jave osobno na šalter, prema zakonu koji je stupio na snagu u travnju prošle godine. Ova mjera, koja je trebala smanjiti proračunski teret, rezultirala je velikim brojem odjavljenih i stvorila niz problema za građane. Pravobraniteljica i Ustavni sud primili su mnoge pritužbe zbog gubitka osiguranja, a posebno su pogođene ranjive skupine poput onkoloških bolesnika i osoba s transplantiranim organima, što ukazuje na manjkavost provedbe i potencijalnu diskriminaciju. Index

HZZO Ministarstvo zdravstva zdravstveno osiguranje

Da se ne zove hitna zbog svakog uboda komarca

Idući tjedan kreću preventivni zdravstveni pregledi diljem Hrvatske

Pravo na besplatni preventivni zdravstveni pregled ostvarit će svi građani na temelju obveznog zdravstvenog osiguranja i bez dodatnog plaćanja, a moći će ga obaviti kod svog izabranog liječnika. Preventivnim pregledima i odgovornijim odnosom prema vlastitom zdravlju znatno bi se smanjio sadašnji pritisak na zdravstveni sustav i oslobađali bi se potencijali za još učinkovitije pružanje zdravstvene skrbi. Također, svaki uloženi euro u preventivne preglede 14 puta se vraća u zdravstveni proračun, što je važan faktor u postizanju održivosti zdravstvenog sustava. Index

HZZO Ministarstvo zdravstva preventivni zdravstveni pregledi

Što ste 'bolovali', 'bolovali' ste

Novi pravilnik HZZO-a: Poslodavac može na osnovu dokaza ili opravdane sumnje tražiti kontrolu bolovanja

Na bolovanja se iz zdravstvenog budžeta godišnje troši više od 200 milijuna eura, a HZZO je uspio to srezati za 10 posto. Nakon kontrole 30 tisuća bolovanja, gotovo svako treće je bilo prekinuto, a liječnicima je izrečeno oko 1800 opomena i kazni, sve samo u prošloj godini. Neopravdana bolovanja radnika često uzrokuju nemogućnost urednog rada poslodavca, a zamjena radnika na bolovanju često nije ekonomski isplativa niti je moguće zbog stanja na tržištu rada, brzo pronaći odgovarajuću zamjenu za radnika koji je na bolovanju.

Upravno vijeće HZZO-a 30. srpnja 2024. godine donijelo novi Pravilnik o nadzoru i kontroli hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, kojim je uređen način provođenja nadzora i kontrole koje provodi HZZO. Na zahtjev poslodavca, HZZO šalje svoje kontrolore da provjeri stanje pacijenta, a ako se utvrdi da je bolovanje bilo neopravdano, poslodavac može svom radniku smanjiti plaću, a može mu dati i opomenu pred otkaz. Lider

bolovanje HZZO lažno bolovanje

Barem su s njom brzi

Europska kartica zdravstvenog osiguranja može se dobiti bez puno čekanja, praktički odmah

Jedan od dokumenata koji valja imati prilikom putovanja unutar EU svakako je Europska kartica zdravstvenog osiguranja (EKZO). Ona se još od 1. rujna 2013. besplatno izdaje svim osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). No, mnogi vjerojatno i ne znaju za EKZO misleći da im je putno osiguranje dovoljno. Međutim, EKZO i putno osiguranje nisu isto. EKZO je besplatna kartica koja u pravilu vrijedi tri godine, a u državama članicama EU-a omogućava korištenje zdravstvenih usluga koje su s medicinskog gledišta nužne, uzimajući u obzir prirodu usluga i dužinu očekivanog boravka. EKZO se može dobiti bez puno čekanja, praktički odmah, ali ne svugdje u Hrvatskoj. U područnim službama HZZO-a za izdavanje EKZO-a potrebno je podnijeti zahtjev osobno ili putem web-stranice HZZO-a, a tada se kartica preuzima u roku od osam dana. Poslovni

EKZO Europska kartica zdravstvenog osiguranja HZZO

eSuper

Za par dana stiže sustav eLijekovi. Evo što sve donosi

Stvorena je jedinstvena baza lijekova dostupnih u Hrvatskoj, a bit će javna i svatko će joj moći pristupiti na internetu, kažu u HZZO-u, nositelju tog europskog projekta vrijednog 2.2 milijuna eura. U njoj će biti objedinjeni svi relevantni podaci kojima raspolažu HZZO i Agencija za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), primjerice, može li se pojedini lijek dobiti na teret HZZO-a i koliki je iznos eventualne doplate. Uvodi se i usluga vezana za terapije svakog pojedinog pacijenta, a odnosi se prvenstveno na obiteljske liječnike, ljekarnike i pacijente, koji će joj pristupati na portalu eGrađani. Index

eLijekovi HZZO lijekovi

Ipak rade na smanjenju lista čekanja

Nova odluka: Na preglede u privatne klinike o trošku HZZO-a

Upravno vijeće HZZO-a donijelo je odluku o ugovaranju dodatnih dijagnostičko-terapijskih postupaka radi smanjenja lista čekanja te kako bi pacijentima povećala dostupnost zdravstvene zaštite. Upravno vijeće prihvatilo je ponude najpovoljnijih ponuditelja za provođenje dijagnostičko-terapijskih postupaka te će ukupno biti ugovoreno oko 40.000 postupaka, priopćio je HZZO u petak. Nakon provedenog javnog natječaja i odluke HZZO-a, ugovorit će se s izabranim privatnim klinikama 12.426 ultrazvuka, 6498 ultrazvuka abdomena, 5800 postupaka magnetske rezonance i 5120 postupaka UZV/dopler arterija ili vena gornjih te donjih ekstremiteta. Danica

HZZO liječnici liječnički pregled

Nema zemlje za starce. Bolesne i siromašne

Birokratska samovolja HZZO-a: Za liječenje ‘izbrisanog’ pokojnika duguju 5500 eura

Jarče Polje: Bračni par Katić

Ovo je priča o mučnoj situaciji koja se u nekom uređenom društvu ne bi nikada ni dogodila. U hrvatskom sustavu najranjivije skupine, u ovom slučaju stari i bolesni ljudi, su samo brojke čije su sudbine nevažne, jer ih jedan klik na računalu može izbrisati. Ma koliko se obični ljudi trudili, neke službeničke pogreške nemoguće je ispraviti.

“Dva dana nakon toga deda je sahranjen, a mi smo dobili i poziv da se javimo u bolnicu kako bismo uzeli račun za njegovo bolničko liječenje. Budući da nije imao osnovno zdravstveno osiguranje (jer je izbrisan), trošak liječenja i skrbi u bolnici prebačen je na nas. Riječ je o iznosu od 5534,33 eura! To je bio novi šok. Ne krivimo mi Opću bolnicu, nikako, oni su bili ljubazni, susretljivi, dali su nam račun i rekli da vidimo što se može riješiti s HZZO-om, nisu se odmah išli naplatiti. I ja sam im zahvalna na tome. Jasno je nama da račun netko treba platiti. Niti smo znali da bi suprugovi roditelji mogli ostati bez zdravstvenog osiguranja, a kada smo se našli u toj situaciji, gotovo dva mjeseca molili smo pomoć od HZZO i tražili rješenje. I nisu nam pomogli. Mi taj iznos nemamo; suprug i ja imamo radničke plaće, dvoje male djece, oboje imamo kredite i ovo jednostavno ne možemo platiti. Bojimo se da nas HZZO ili tko već ne ovrši zbog tog računa jer izgleda da je sve moguće na štetu običnih, malih ljudi koji ne znaju svoja prava i koji ovise o državnim službenicima da im pomognu. U našem slučaju sve je izokrenuto, zato se i bojimo takvog ishoda, ovrhe”, kaže Marina Katić. Večernji

administracija HZZO

Udri najjače po najslabijima