Igrokaz s pojeftinjenjima: Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država - Monitor.hr
16.09.2023. (10:10)

Gašenje inflacije benzinom

Igrokaz s pojeftinjenjima: Trgovci mogu spustiti cijene koliko im dopuste dobavljači i – država

Potrošačka košarica za veljaču 2.053,36 KM – Vrisak.info

Prošla je godina najisplativija bila, naravno, bankarima – 31,2 posto, a još 14 od 50 sektora radilo je s dvoznamenkastim maržama, ali njih nitko ne proziva da spuste cijene. Kad se gleda samo prehrambeni sektor, zanimljivost je u tome da su i proizvođači hrane iz top 1000 radili s maržom od 3,9 posto, a jedino su veći udjel dobiti u prihodima ostvarili proizvođači pića – 9,8 posto i, iznenađujuće, poljoprivredne tvrtke – 6,1 posto. Dakle, upitno je gdje bi trgovci uopće mogli pronaći prostor za pojeftinjenja, koja ni ne treba očekivati u većoj mjeri. Bit će uspjeh ako se zaustavi novi rast cijena najesen. Međutim, prema Vladinoj politici teško je očekivati smirivanje inflacije, koja državi koristi jer bilda proračun. Onda pak država velikodušno od tog viška dijeli subvencije, poticaje, a bogami i diže plaće svojim zaposlenicima. Lider


Slične vijesti

30.12.2023. (22:00)

Kad se smeće nakupi, treba ga se riješiti

Godina neizvjesnosti za Hrvatsku – i protekla i iduća

U ovo vrijeme prošle zime RH je ušla u eurozonu, napustivši svoju valutu kunu i samim tim prilično zapuštenu samostalnu monetarnu politiku. Cijene su se momentalno otele kontroli, a intervenirati je morala i vlada. Godinu je obilježila i trajna napetost između predsjednika i premijera, a najveća ekonomska priča ostat će vezana uz Fortenovu i bivšeg šefa Agrokora Ivicu Todorića, koji najavljuje svoj povratak. Prvi dio godine strepili smo nad posvojenom djecom u Africi, odnosno nad pritvorenim posvojiteljima iz Hrvatske, dok je slučaj na površinu izbacio ideološke prijepore dijela građana. Za kraj godine ne moramo posebno spominjati svinjsku kugu i smjene ministara Banožića i Filipovića. Iduće godine, pokraj izbora, trebalo bi se više znati o politici zbrinjavanja otpada, što sa sobom povlači i pitanje oko turizma. Kad će biti poznat datum izbora, neki spekuliraju kako će se znati čim stignu naručeni Rafalei. DW

11.12.2023. (18:00)

Čovječe, gdje mi je auto?

Najatraktivniji modeli automobila za kradljivce – najčešće na meti su ‘Francuzi’

Prema podacima MUP-a, ove godine Francuzi su atraktivni lopovima. Prošlih godina, listom je dominirao njemački Volkswagen, a ove godine s tog manje slavnog trona su ga skinule francuske marke Renault, Peugeot i Citroen. Na trećem se mjestu nalazi Opel, dok je nakon njega na popisu “talijanska skupina”, koju čine Fiat, Lancia i Alfa Romeo. Godine 2021. u Hrvatskoj je ukradeno 491 vozilo, a prošle godine ukradena su 562 motorna vozila. U 2022. godini MUP je dovršio postupanja u 718 slučajeva krađe vozila, a u njih 74,5% vozila su pronađena i vraćena vlasnicima.  (Autonet)

23.11.2023. (23:00)

Ko nas, bre zavadi?

Zagreb-Beograd: špijunske igre u predizborno vrijeme

Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…

14.10.2023. (15:32)

Na otoku Ošljaku živi manje od 10 stanovnika, najmlađem je 65 godina

08.10.2023. (19:00)

Ne guraj glavu u pijesak, neće ti pomoći

Boris Postnikov: Pitanje nije živimo li u fašizmu, nego koliko fašizma ima u “antifašističkim” društvima

Njemački ambasador prisustvovao je kanadskom odavanju počasti nacistima iz Drugog svjetskog rata – Vijesti – Logično

A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti

08.10.2023. (01:00)

Društvo nakaradnih vrijednosti

Objava s kojom se slažu mnogi: “Ako se pitate tko je najveći problem Hrvatske trenutno”

Arhiva Siniša Ružić - Faktograf.hr

Glumac Siniša Ružić na Facebooku je iznio svoje podulje mišljenje i ljutnju na situaciju u Hrvatskoj nakon što se posljednjih dana priča o dolasku srpske zvijezde Aleksandre Prijović u zagrebačku Arenu.

  • “To je strašno. Žena pjeva, ima složen show, zakupila dvoranu, platit će ju, platit će porez, izvođače dodatne, radnike, hotel. Postoje i ljudi koji je žele slušati, i platiti za to kartu. I svatko od njih će popiti bar jedno piće, ili više, prije i poslije, u okolnim kafićima, u Areni. Bit će gostiju i iz drugih zemalja. Hoteli, usluge, taksiji, itd, itd, itd. Ali ona je problem. Nisu problem nakaradni političari koji sramote sebe i svoj narod. Nisu problem reklame za kocku i ovisnost na tv, i, kako je rekao jedan doktor, ‘100.000 ljudi noćas ne spava zbog kocke’, ni noćas ni svaku noć, zbog kocke, propasti obitelji i dugova. Nisu problem imena kladionica i kockarnica na dresovima prvoligaša i u imenu nogometnih liga. Nisu problem medicinske sestre i doktori koji rade 6-10 noćnih mjesečno za mizeriju. Nisu problem ni nedovoljno plaćeni i podcijenjeni profesori, učitelji, odgajatelji, pedagozi i svi koji se bave djecom od jaslica nadalje.
  • Nisu problem rasprodana hrvatska trgovačka poduzeća i trgovine strancima. Nisu problem hrvatski poljoprivrednici i stočari koji prazne i zatvaraju štale i ruše nasade zbog neprijateljske konkurencije uvoznih lobija. Nisu problem strane banke i zločin sa kreditima u švicarskom franku. A projekt Translacijskog centra dječje bolnice Srebrnjak, ma koga to briga, što će nam to. E da, veliki je problem Dinamov stadion. A projekt Translacijskog centra dječje bolnice Srebrnjak, ma koga to briga, što će nam to. Daj mi stadion u Maksimiru i Poljudu. Tko jebe asistente u nastavi i hospicijske njegovatelje, što će nam oni. Ta glupa bolnica u Blatu, pa kome je to problem? Što će ti bolnica? I još za djecu? Ali… Aleksandra Prijović je problem.” Dnevnik
07.10.2023. (18:00)

Radi se o tisućama ljudi

U Hrvatskoj iz godine u godinu nestaje sve više osoba

Matej nije jedini. Svi ovi ljudi nestali su u zadnjih mjesec dana - Index.hr

Tijekom 2021. prijavljeno je 1930 nestalih osoba, dok ih je lani bilo 2523. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2360 ljudi. Trenutno se traga za 2845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO. “Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje svojom voljom iz različitih razloga: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda i nesreća u prirodi. Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja. U MUP-u ne znaju nestaje li više muškaraca ili žena, koliki je udio nestalih maloljetnika jer “na taj način uopće ne vode statistiku”. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe. N1

07.10.2023. (16:00)

Tvoja košulja plava

Tekstilna nepravda

Tekstilne radnice u Hrvatskoj imaju mizerne plaće - tportal

U cijenu jedne košulje ugrađeno tek 1,8 % udjela rada osobe koja je košulju sašila, dok se do 15 % odvaja za reklamu i marketing. Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11.315 radnika, od čega su 89 posto žene koje godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva. Usto, umiranje znanja i vještina iz tekstilne industrije odražava se i na onu umjetničku kao nedostatak kvalitetnih kadrova za kostimografiju za kazalište i film. Ana Vračar iz BRID-a rekla je kako sa sindikatima radnika u tekstilu surađuju od 2013., kada je počelo uništavanje tvornice Kamensko te kako se od tada stanje samo pogoršava. “Taj sektor više nije prepoznat kao nešto što omogućava dostojanstven i dobar život. 2021. prosječna plaća radnika u proizvodnji odjeće u Osijeku iznosila je nešto preko 4000 kuna, a ona u proizvodnji tekstila oko 5000 kuna, što su primanja s kojima se ne može preživjeti”, upozorila je Vračar. Novosti

03.10.2023. (21:00)

U trenutku kad netko zatraži međunarodnu zaštitu, to čini njegov boravak u Hrvatskoj zakonitim

Ana Matan: Za razliku od komentara po društvenim mrežama, u zbilji su ljudi razumni i humani

Krešo Beljak - [ILEGALNI MIGRANTI U SAMOBORU?! - NE NASJEDAJTE NA LAŽI!!] Tragom brojnih upita i vijesti koje se šire društvenim mrežama o ilegalnim migrantima koji “tumaraju” Samoborom i samoborskim krajem, obavještavamo

Država je odluku o migrantskom kampu u Dugog Dolu kraj Krnjaka donijela u tajnosti, a na području Karlovačke županije već mjesec dana traje brutalna antimigrantska kampanja. Kako gledate na političke poteze vladajućih? “Nisam zadovoljna kako država komunicira svoje postupanje prema ljudima u pokretu. Mislim da je nedopustivo da se o tome ne informira lokalna javnost, na mjestu gdje se planira infrastruktura za prihvat osoba koje će zatražiti međunarodnu zaštitu. Nije dovoljno da se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojavi na jednom sastanku u Karlovcu i kaže da policija ima stvari pod kontrolom. Iz te netransparentnosti proizlazi strah kod stanovništva, a to se onda koristi namjerno ili nenamjerno. Stvara se loša atmosfera prema ljudima u pokretu. Pratim reakcije lokalne zajednice. Pored onoga što vidimo u komentarima na društvenim mrežama i na portalima, ljudi se ipak trude ponašati razumno i humano. Na terenu je razumno ponašanje, za razliku od diskursa, to bih voljela istaknuti.”, kaže Ana Matan, gradska vijećnica Možemo! u Karlovcu i članica tamošnjeg Odbora za pitanja etničkih i nacionalnih zajednica. Novosti

03.10.2023. (14:00)

Struka je protiv: "To bi bilo zastrašujuće"

Država želi centralizirati sustav obrane od cyber napada i dati ga SOA-i

SOA provjeravala Plenkovićeve teze da oporba djeluje pod ruskim utjecajem:  Evo što je utvrđeno – narod.hr

Najspornijim se može činiti prijedlog da postojeći Centar za kibernetičku sigurnost potpadne pod SOA-u i da se SOA definira kao središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost. Time se sugerira micanje nadzora iz javne sfere i premještanje u tajni obavještajni sektor. Za sudionike rasprave neobično je što je predlagatelj zakona Ministarstvo hrvatskih branitelja, a ne MUP ili Ministarstvo znanosti, što predlagači opravdaju da je ministar branitelja potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost i da je nacrt radila međuresorna skupina. No, dodatni je problem što su nisu objavljena imena članova te radne skupine čime je prekršen jedan drugi zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama, ističu stručnjaci. Novilist