Italija je odlučila pretvoriti otpad u vrijednost, dok je Hrvatska vlastitim propisima vezala ruke svojoj cirkularnoj ekonomiji - Monitor.hr
Jučer (14:00)

Naši će ti reći: "Ali mi nismo Italija"

Italija je odlučila pretvoriti otpad u vrijednost, dok je Hrvatska vlastitim propisima vezala ruke svojoj cirkularnoj ekonomiji

Italija je izgradila sustav koji i loše odvojeni biootpad pretvara u biometan i kvalitetan kompost, uz jasnu regulativu, poticaje i više od 150 biometanskih postrojenja. Digestat se nakon obrade koristi kao gnojivo. U Hrvatskoj, pak, nema definicije biometana, nema pravila za njegovo puštanje u plinsku mrežu, a digestat se tretira kao rizik, ne kao resurs. Većina organskog otpada završava na odlagalištima, dok uvozimo kompost i propuštamo prilike koje EU propisi omogućuju. Poslovni


Slične vijesti

13.03. (11:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

28.06.2023. (01:00)

Samo da se susjedi ne žale

Biootpad – kompostirati se može i na balkonu bez neugodnih mirisa

Od biootpada koji proizvedu dvije odrasle osobe u razdoblju od dva i pol mjeseca možete dobiti kantu komposta od čak 30 litara, čime definitivno možete svojim biljkama dati potrebnu dohranu. Komposter možete izraditi sami, koristeći običnu kantu, iako ih ima za kupiti i u vrtnim centrima. Ono na što trebate paziti jest da na poklopcu postoje rupice za cirkulaciju zraka jer se u svakome kompostu nalaze mikroorganizmi koji razgrađuju organski otpad, a njima je potreban kisik i vlaga. Kompostu treba oko mjesec i pol dana da se razgradi, a općepoznato je da u kompost ne stavljate kuhano voće i povrće, maskoću od kuhanja, meso, ribu ni mliječne proizvode. Green

08.04.2023. (20:00)

Brigo moja, prijeđi na drugoga

Ma kakav zero waste!? Restorani pravilno odlože samo 10 posto biootpada

Zašto ljudi ne žele odvajati bio-otpad?

Prema riječima direktora i vlasnika tvrtke Ka-plus iz Rijeke Zorana Antića, u četiri vrste kuhinjskog otpada koji nastaje u hotelima, restoranima, fast foodovima i kafićima nađe se svega i svačega jer se otpad ne odvaja pravilno. “Biorazgradivi otpad i otpad općenito najbolje odvajaju hoteli u Istri, sjevernoj Hrvatskoj, Zagrebu i Zagrebačkoj županiji, ostali se ne trude previše. Jedan fast food koji posluje u 10 četvornih metara prostora plati mjesečno samo 20 eura za odvoz smeća, a svakodnevno napuni dva spremnika otpada od 100 litara. Taj otpad baci na odlagalište mješovitog otpada, a dio takva otpada iz restorana i fast foodova završi kod uzgajivača svinja, što je od 2008. zabranjeno zakonom.”, kaže Antić. Lider

01.02.2018. (19:39)

Mužu, gdje si to bacio opušak!?! Nisam ja, djeca su!

Odvajanje otpada: Svima posebne kante i vrećice, cijena odvoza – ista

Zagrečani koji žive u kućama dobit će posebne spremnike, a oni što žive u stanovima dobit će posebne vrećice za biootpad, plastiku i metal, za što će građani Zagreba prvo morati potpisati ugovore. Podjela vrećica i kanti trebala bi biti gotovo u pola godine, a kad sustav krene naplaćivat će se samo odvoz miješanog komunalnog otpada, dok će ostali odvozi biti besplatni, ali bi cijena trebala ostati jednaka današnjoj. Sva kućanstva dobit će kompostere. Večernji objašnjava kamo ide koji otpad: opušak, vata, pelene i higijenski otpad idu u miješani, a pepeo, talog kave i ljuska jajeta u biootpad.