Jesu li tvrtke nepravedne prema zaposlenicima bez djece? - Monitor.hr
07.10. (22:00)

Bez obaveza

Jesu li tvrtke nepravedne prema zaposlenicima bez djece?

BBC ima zanimljiv tekst o radničkim pravima ljudi koji su samci i nemaju djecu. Od njih se često očekuje da ‘uskoče’, ostanu duže i odrade posao kada zaposlenici koji imaju obitelj moraju obaviti nešto za djecu, očekuje se da rade za blagdane i vikende, jer “nemaju obaveza”, kao i da prednost u biranju dana godišnjeg imaju oni s djecom. Također se očekuje da su fleksibilniji po pitanju mjesta rada, te da im preseljenje zbog posla nije problem.


Slične vijesti

Četvrtak (20:00)

Posljednji Mohikanci jednog doba

Komentari štrajka rudara u BiH

Višednevni štrajk rudara iz sedam rudnika u BiH razotkrio je agoniju u kojoj tamošnji rudari već godinama žive i rade zbog nesposobnosti i nezainteresiranosti vlasti da riješe njihov status. Koristili su se i spinovi u pokušaju da rudare ocrne u javnosti kao krivce za eventualnu krizu snabdijevanja električnom energijom koje bi, po njima moglo početi nedostajati, pa bi došlo do redukcija struje, a onda i do, ispuni li se išta od rudarskih zahtjeva, njenog poskupljenja. (NovostiRudari rade, uprava krade)

Za rudare i općenito čitavu tu ekonomiju, ne mare ni oni koji s rudnicima upravljaju, a kamo li šira javnost. Njihovo vrijeme je prošlo, ostat će zapisane priče o Husinskoj buni i Labinskom ustanku, netko će se sjetiti i Alije Sirotanovića ili Arifa Heralića s one smeđe novčanice, ali definitivno je došlo vrijeme da ti ljudi zaista odu u raj i da se od teške industrije odustane. Ono što međutim dugujemo tim posljednjim Mohikancima jednog doba, jesu otpremnine koje će im biti dovoljne da mirno i pristojno žive do kraja života, što uopće nije nemoguće za isplatiti im i tiče se isključivo političke volje. (PeščanikRudari odlaze u raj)

25.11. (22:00)

Napredak...

Zašto je Engelsov ‘Položaj radničke klase u Engleskoj’ nakon 175 godina aktualna kritika današnjice?

Maroje Višić, autor rada koji uspoređuje položaj radničke klase sada i u viktorijansko doba, u intervjuu za H-alter: Način eksploatacije jeftine migrantske radne snage značajno se usavršio, a nekadašnja nuspojava proletarizacije danas je planska prekarizacija, čime je pitanje o rješavanju problema nepotrebnog stanovništva jednako urgentno i aktualno kao u Engelsovo vrijeme. Svaka četvrta žena u SAD-u primorana je, kao i prije 175 godina, vratiti se na posao dva tjedna nakon poroda. Oskudijevanje u hrani, gladovanje i prehrana, a s njima također povezana oboljenja predstavljaju značajan problem čak i danas. Usprkos europskim propisima kojima se nastoji regulirati smještaj radnika i stambeni uvjeti, uočljivo je kako oni ne odudaraju previše od uvjeta u kojima je stanovalo viktorijansko radništvo. Megalopolisi nerazvijenih zemalja u mnogočemu nalikuju viktorijanskim industrijskim gradovima. Komfor doma zamjenjuju funkcionalno osmišljenije sobe…

23.11. (22:00)

Pitanje je što će dobiti

Sin­di­kati traže 13. plaću za 230 tisuća rad­nika u jav­nom sek­toru

Novi kolektivni ugovor zaposlenih u javnom sektoru na stolu je te teku pregovori o njegovim stavkama između vlade i sindikata, a novosti su da će se odustati od božićnica te tražiti umjesto toga isplatu trinaeste plaće u prosincu. Opravdanje za takav zahtjev sindikati nalaze u europskim praksama, a navode kao primjer Austriju koja isplaćuje i četrnaestu plaću. Pregovarat će se također o osnovici te bi sindikati mogli tražiti da ona prati kretanje plaća u realnom sektoru. Trenutačno je prosječna plaća u osnovnim školama 7800 kn, a u srednjim školama 8000 kn. Poslovni dnevnik

21.11. (20:00)

Nema prava za strance

Kulačin: Zlatno doba Srbije popločano krvlju i logorima

O pravima inozemnih radnika u Srbiji kolumnist piše: Srbija, po svoj prilici, postaja moderna verzija radnog logora, naročito za strane radnike. Njih, pogotovo iz daleke Azije, dovodi ko stigne, koliko stigne i kako stigne. Oduzimaju im pasoše, smeste ih u barake nedostojne života 21. veka i za njih ne važe zakoni zemlje u koju su došli, jer su kineski investitori država u državi… Vlast u Srbiji, najprostije rečeno, boli uvo za uslove pod kojima rade i domaći, kamoli strani radnici. Zna vlast da je izgradnja zlatnog doba popločana krvlju, znojem i radom najjeftinije radne snage. Nema prosperiteta u čije temelje neće biti ugrađeno na stotine hiljada minimalaca. Još ako su za tako nešto angažovani stranci, još bolje. Manje će da boli. Piše Nenad Kulačin za Al Jazeeru

22.09. (09:22)

Vozi dalje

Osnovan Sindikat radnika digitalnih platformi

Borit će se za poboljšanje radnih uvjeta vozača Ubera i Bolta, dostavljača Glova i Wolta i radnika drugih digitalnih platformi. Prvenstveno, da platforme preuznu na sebe plaćanje doprinosa radnicima, kao i plaćanje PDV-a od 25 posto koji platforma uzima radnicima kao proviziju. O ciljevima u intervjuu za H-alter govori tajnica sindikata Iva Filipović.

07.08. (01:30)

Nismo lijeni, samo umorni i potplaćeni

Katarina Peović: Radnici zaslužuju slobodne dane

U Hrvatskoj se danas stvara opasna i iskrivljena slika da radnici ne rade dovoljno. Usput tako je bilo i s Grčkom, dok sva istraživanja govore da grčki radnik radi naviše sati u prosjeku u EU. To je narativ koji potpiruju oni koji žele još bolje živjeti od slabo plaćenog tuđeg rada. U Hrvatskoj radnik radi više od prosjeka EU-a, gdje je prosjek radnih sati 37, a u nas 39 sati, i pritom radi za 37 posto plaće zapadnoevropskog radnika. Svi ljudi koji žive od svojeg rada zaslužuju da za praznike imaju pravo na slobodan dan – kaže Katarina Peović, zastupnica Radničke fronte, u intervjuu za Novosti.

03.08. (10:30)

Ni na kruhu i pašteti

Gotovo 30 posto Europljana ne može otići na ljetovanje, teže nego Hrvatima je samo Grcima i Rumunjima

U ponedjeljak je objavljeno istraživanje koje ukazuje na problematiku prihoda radnika na primjeru godišnjih odmora i putovanja. Gotovo 28 % radnika Europe ne može si priuštiti sedmodnevni godišnji odmor izvan mjesta prebivališta, a kad se gleda najsiromašniji dio radničke klase, postotak se penje na 60 %, a u poretku zemalja Hrvatska je treća, nakon Grčke i Rumunjske. U Grčkoj ih je 88,9 % u klasi radnika na pragu siromaštva. Podaci ukazuju na neravnomjernu raspoređenost gospodarske dobiti i razvoja u EU. Jutarnji list

25.07. (21:30)

Iritirajući nesrazmjer

Bivši menadžer Podravke: Evo zašto su plaće radnika tako male

Nakon što je Katarina Peović u nedavnom istupu ispred koprivničke prehrambene tvrtke objavila pismo radnika koji radi za 2200 kuna mjesečno, stigla je reakcija bivšeg Podravkinog menadžera Zdravka Dimača, koju je objavila Danica.hr. Ovakve reakcije opravdane su i česte, pogotovo ih i dalje treba očekivati od strane mladih slobodnomislećih ljudi. Situacija je dublja i seže sve do samog početka ovog stoljeća. Sve proizlazi iz niske produktivnosti i stalnog pritiska za konkurentnost cijena Podravkinih proizvoda. Podravka po zaposlenom danas ostvaruje jedva 700.000 kuna prihoda po zaposlenom dok recimo vrlo slična Atlantic grupa u istoj Hrvatskoj i s radom gotovo na istim tržištima ostvaruje približno 1,2 milijuna kuna. E sada, gdje su ti zaposleni? Svuda po Podravki koja ima visok radni komoditet. Dakle: u administraciji, prekobrojnim službama pa i u proizvodnji. Kako Uprava riješava tu situaciju? Jednostavno tako da određenim strukturama zaposlenih daje niska primanja, time pegla trošak zaposlenih u COGS-u i na taj način se bori za konkurentnost proizvoda.

14.05. (17:30)

Viva Espana

Španjolska prva dala prava gig radnicima

Prva u Europi Španjolska je platformskim radnicima koji rade za gig tvrtke dala status radnika sa svim pripadajućim pravima. Nova će zakonska odredba stupiti na snagu 12. kolovoza nakon tromjesečnom prijelaznog roka do kada će Uber, Eats, Deliveroo, Glovo… svima koji rade za njih morati ponuditi ugovor o radu te u njega uključiti radno vrijeme, nadoplatu za prekovremeni i noćni rad te plaćene doprinose. Večernji

01.07.2017. (11:50)

Pola Francuske se digne kad žele uvesti samo jedno od ovog...

Macronova reforma rada: Lakši otkazi, dulji radni tjedan, niže mirovine

Francuski predsjednik Macron pokrenuo je u srijedu reformu tržišta rada čiji je glavni cilj veća fleksibilnost tvrtki i poticanje zapošljavanja. Glavne točke su: lakše davanje otkaza i ograničavanje otpremnina koje jamče kolektivni ugovori; povećavanje socijalnih izdataka za zaposlene na određeno vrijeme kako bi se stimuliralo poslodavce da ljude primaju za stalno; uskraćivanje novca za nezaposlene u trenutku kad odbiju dva ponuđena posla; obvezno osiguranje za sve građane, uključujući i samozaposlene; mirovine se smanjuju na 63% prosječne plaće; dopustiti poslodavcima dulji radni tjedan – sad je 35 sati. Večernji