Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
04.05.2023. (16:00)
U sosu je tajna
Jezikova juha – Ni slano ni masno
Koji je vaš omiljeni umak? Paradajz sos ili sos od hrena? Možda bešamel? Kečap ili majoneza? Možda ni ne razmišljate o svima navedenim opcijama kao o umacima. Činjenica je da spadaju u različite kontekste, ali svi dijele osnovni koncept. Umak dolazi od prefiksa u- i glagola močiti, dakle u njega močimo neku drugu hranu, u pravilu da joj poboljšamo okus. Mokro je sveslavenski pridjev (<prasl. mokrъ), vrlo star (čak ga nalazimo i u baltoslavenskima jezicima pa je u litavskome maknynė „blato”). O važnosti mokroga tla govori i činjenica da ga vidimo u imenu najveće slavenske božice Mokoš, majke prirode i boginje plodnosti. A o važnosti umaka za hranu najbolje govori njihovo povlašteno mjesto u francuskoj kuhinji. Za francuske sosove kaže se da su njihova državna religija, a jedan od Napoleonovih kuhara rekao je da bez njih nema ni kuhinje niti spasenja. Sat lingvistike nastavnika iz Glasa Podravine.