14.06.2025. (13:00)
U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.
Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.
Čileanski arhitekt hrvatskih korijena, Smiljan Radić Clarke, novi je laureat Pritzkerove nagrade, najprestižnijeg priznanja u svijetu arhitekture. Žiri je istaknuo njegovu posvećenost materijalnom eksperimentu i suptilnom dijalogu s krajolikom. Radićev rad, od londonskog Serpentine paviljona do Muzeja pretkolumbovske umjetnosti u Santiagu, bježi od čvrstih formi u korist atmosfere i osjetilnog iskustva. Njegove su građevine često krhke i prividno nesigurne, čime naglašava ljepotu neizvjesnosti. Drugi je Čileanac s ovom titulom, nastavljajući nizati uspjehe prakse koja arhitekturu ne vidi kao objekt, već kao emotivni prostor. ArchDaily, tportal… i Dezeen donosi pregled osam njegovih značajnih projekata
Udruženje hrvatskih arhitekata objavilo je nominacije za godišnje UHA nagrade u sklopu Godišnje izložbe ostvarenja 2025., na koju je prijavljeno 77 projekata. Među nominacijama za nagradu Viktor Kovačić nalaze se Centar urbane kulture Regenerator u Zaboku, Dječji vrtić u Bibinjama, Poslovna zgrada NTH u Varaždinu i Sportska dvorana Račice u Vodicama. U kategoriji stambene arhitekture nominirani su projekti Kadmo u Zagrebu i Pretpeć u Stonu. Nagrade se dodjeljuju i za oblikovanje interijera te za teorijske i publicističke radove, a svečana dodjela planirana je sredinom 2026. godine. Bauštela
Zanimljivi arhitektonski projekti u Hrvatskoj
Projekt Double Villa Bukovac zagrebačkog ureda njiric+ arhitekti (Journal) ušao je u uži izbor od 40 projekata za nagradu EU Mies van der Rohe Award 2026. (popis nominacija za ovu prestižnu arhitektonsku nagradu ovdje), među više od 400 nominacija iz cijele Europe. Riječ je o jednom od dva hrvatska projekta na shortlisti. Kuća je već nagrađivana za stambenu arhitekturu te se ističe kritičkim odnosom prema zagrebačkom GUP-u, smanjenjem volumena i inovativnim tipološkim rješenjem višegeneracijskog stanovanja, uz snažan fokus na prostor, materijalnost i održivost. Vizkultura, Haus piše kako je Tržnica Gruž ušla u finale u sklopu istih nagrada.
Nekadašnja predionica lana Pradiareň Kežmarok u Slovačkoj, osnovana 1860., obnovljena je i pretvorena u suvremeni proizvodni, administrativni i javni prostor. Projekt slovačkog studija Beef Architekti temelji se na mirnom dijalogu povijesne strukture i novih intervencija, uz snažnu konzervatorsku kontrolu. U prvoj fazi obnovljena je izvorna zgrada s proizvodnjom, uredima i smještajem, dok druga faza donosi kafić, trgovinu i muzej. Projekt pokazuje kako industrijska baština može dobiti novu, održivu ulogu – lekcija relevantna i za zagrebački Paromlin. Haus
Za projekt i realizaciju Pješačke zone Slavonski Brod Korzo (službeno Trg Ivane Brlić Mažuranić) je primio nagradu Architecture Masterprize Best of Best 2025. u kategoriji Urban design. To je nagrada koja vrednuje suvremeni pristup, kreativnost, detaljnost, drugačije promišljanje i posvećenost arhitekturi. Pješačka zona prepoznataje kao primjer suvremenog, funkcionalnog i pažljivo promišljenog urbanog prostora koji značajno doprinosi kvaliteti života u gradu i na prestižnim Rethinking The Future Awards 2025. Na stranici Arhitecture Prize ovako opisuju projekt osječkog studija Rechner: „Novo obnovljena pješačka zona suvremeni je javni prostor koji karakterizira elegantna, strukturirana površina, moderno urbano uređenje i suptilna, topla rasvjeta. Njezin dizajn je odvažan, a opet neutralan u boji, pružajući oštar kontrast živopisnim izlozima, fasadama i brojnim reklamama.“ Putni kofer
U raspravama o sudbini zgrada poput nebodera Vjesnik ponovno se potvrđuje misao Ive Maroevića da je Zagreb slojeviti grad-monument, čija vrijednost ne leži samo u fasadama nego u kontinuitetu života, prostora i identiteta. Baština je skup prostornih, povijesnih, duhovnih i spomeničkih vrijednosti koje treba tumačiti, a ne zamrzavati. Maroević zagovara odgovornu prenamjenu i suvremene intervencije koje poštuju “stari duh” zgrada, jer samo tako naslijeđe ostaje aktivan resurs, a ne mrtva kulisa grada. Zgradonačelnik
13. Dani pasivne kuće u Hrvatskoj, u organizaciji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska, okupili su stručnjake i projekte posvećene održivoj, energetski učinkovitoj gradnji. Manifestacija je naglasila ulogu pasivne kuće u dekarbonizaciji, energetskoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama, osobito u kontekstu EU ciljeva. Predstavljeni su primjeri niskoenergetskih i pasivnih kuća od drva, s obnovljivim izvorima energije, naprednim sustavima grijanja i hlađenja te minimalnom potrošnjom energije, potvrđujući da održiva gradnja više nije futurizam, nego standard u nastajanju. Jutarnji
Frank Gehry, jedan od najutjecajnijih arhitekata suvremenog doba, preminuo je u 97. godini. Poznat po razigranom, nekonvencionalnom stilu, Gehry je stvarao građevine koje izgledaju poput skulptura i mijenjaju identitet gradova. Njegovi najslavniji projekti uključuju Guggenheim u Bilbau, Walt Disney Concert Hall u Los Angelesu, Art Gallery of Ontario i Louis Vuitton Foundation u Parizu. Gehryjev rad simbolizira hrabrost, inovaciju i arhitekturu koja emotivno djeluje na promatrača, potvrđujući njegov status globalne kreativne ikone. Journal