Kako je klip s YouTubea prerastao u horor koji će porušiti sve rekorde u kinima - Monitor.hr
Jučer (13:00)

Izlazak iz matrice direktno na blagajnu

Kako je klip s YouTubea prerastao u horor koji će porušiti sve rekorde u kinima

Stvar je počela još ranije, 2019. godine, objavom fotografije praznog prostora sa žutim tepihom i tapetama na 4chanu, te komentarom anonimnog korisnika ispod fotke: “Ako niste oprezni i ‘ispadnete’ iz stvarnosti na krivim mjestima, završit ćete u Backroomsima, gdje nema ničega osim smrada starog vlažnog tepiha, ludila mono-žute boje, beskrajne pozadinske buke fluorescentnih svjetala koja zuje na maksimumu, i otprilike šesto milijuna kvadratnih milja nasumično podijeljenih praznih soba u kojima možete biti zarobljeni.” To se zatim proširilo na YouTube, gdje je amaterski klip 17-godišnjaka zaintrigirao filmske kompanije. Samo od prikazivanja u petak ostvario je prihod od 38 milijuna dolara čime je ne samo povratio uloženo, već donio nemali profit studiju A24, te se upisao kao rekorder otvaranja u povijesti kompanije. Index


Slične vijesti

24.05. (14:00)

Ubojstvo pod tušem je kamilica, puštanje vode u zahodu, e to je horor

Kako je Hitchockov Psiho zahodsku školjku pretvorio u filmsku ikonu

Kultni horor Alfreda Hitchcocka Psiho (1960.) upisao se u povijest kinematografije kao prvi mainstream film koji je prikazao puštanje vode u zahodskoj školjci (tehnički, bilo je filmova i prije koji su prikazali to u sceni, ali ova je značajnija zbog nečeg drugog). Scenarist Joseph Stefano namjerno je ubacio scenu u kojoj lik Marion Crane ispire dokaze o krađi kako bi šokirao i psihički “izbacio iz takta” tadašnju konzervativnu publiku prije slavne scene ubojstava pod tušem. Ovaj, za to vrijeme skandalozan vizualni detalj, ne samo da je uznemirio gledatelje, već je prema povjesničarima filma označio i početak kraja rigoroznog cenzorskog Hays koda koji je dotad strogo ograničavao holivudske autore. Syfy

25.04. (22:00)

Lako je ući, treba probati izaći

Izlaz 8: jedan od najzanimljivijih japanskih horora posljednjih godina

Igra The Exit 8, koju je samostalno razvio KOTAKE CREATE, pojavila se krajem 2023. i vrlo brzo postala kultni hit: njezina jednostavna premisa – beskonačni podzemni hodnik, nekoliko strogih pravila i stalna prijetnja da će i najmanja pogreška vratiti igrača na početak – pokazala se idealnom u eri fascinacije liminalnim prostorima. U fokusu filma je neimenovani muškarac, u odjavnoj špici naznačen kao Izgubljeni čovjek (Kazunari Ninomiya), koji nakon poziva bivše djevojke (Nana Komatsu) u podzemnom prolazu počinje shvaćati da se nalazi u petlji. Pravilo je jednostavno: ako primijeti anomaliju, mora se vratiti; ako je ne primijeti, nastavlja hodati ravno. Petlja, da se razumijemo, je i bez postera u hodniku jasna aluzija na Mauritsa Cornelisa Eschera. Najzanimljivije je to što se referenca ne iscrpljuje u ideji beskonačne petlje. Escherovi radovi često proizvode osjećaj prostora koji je na prvi pogled pravilan, ali se pri pažljivijem gledanju pokaže nemogućim. Upravo tako funkcionira i Izlaz 8. Bug

28.10.2025. (17:00)

'Šaka smija, vrića užasa'

Trenutak nestajanja (2025.): Jedan od filmova godine glatko sintetizira komediju, dramu i stravu

Njegov je autor Zach Cregger, prethodno afirmiran svojim prvim samostalno režiranim ostvarenjem “Barbar”, jednim od hvaljenijih filmova strave zadnjih godina, iako je Cregger izvorno zapravo komičar, i to ne samo scenarističko-redateljski nego i glumački. Taj komičarski trag intenzivno je prisutan u “Trenutku nestajanja” koji je velikim dijelom crna komedija sparena s dramom, da bi tek u završnici eksplodirala u nesuzdržani horor. Početna problemska situacija filma jest tajanstveni nestanak čitavog jednog školskog razreda. U dva sata i 17 minuta poslije ponoći, sedamnaestero djece ustalo je iz kreveta, izašlo iz svojih domova i, kao što je zabilježeno na kućnim kamerama, poletno, s rukama kao spremnima za let, nestalo u noći. Damir Radić za Novosti

26.10.2025. (13:00)

Kad demoni pune blagajne

2025. godina horora: od američkog zrcala do japanskog dvorca beskraja

Godina 2025. obilježena je uspjehom horora – od hollywoodskog „Prizivanja 4: Posljednji obredi” do japanskog animiranog hita „Demon Slayer: Infinity Castle”. Novi nastavak „Prizivanja”, temeljen na stvarnim slučajevima Eda i Lorraine Warren, donosi zamor formule, ali i rekordnu zaradu od gotovo pola milijarde dolara. Nasuprot njemu, „Demon Slayer” nudi vizualno raskošnu, filozofski obojenu akciju u beskonačnom labirintu boja i krvi. Zajednički nazivnik? Horor više nije ni nišni ni sezonski – postao je globalni spektakl za sve kontinente i publike. Boško Picula za tportal

18.10.2025. (17:00)

Kralj horora opet vlada – i to na dva kraja svijeta

Novi filmovi po Kingu: od umiranja s osmijehom do hodanja do smrti

Stephen King ove godine ponovno osvaja kina s dvama vrlo različitim ekranizacijama. Chuckov život Mikea Flanagana, nagrađen u Torontu, donosi emotivnu priču o kraju svijeta i osobnom prihvaćanju smrti, s Tomom Hiddlestonom u glavnoj ulozi. Suprotno tome, Dugi hod Francisa Lawrencea prikazuje distopijsku Ameriku u kojoj mladići hodaju do smrti za slavu i nagradu – brutalnu alegoriju društva pod fašističkom kontrolom. King tako još jednom spaja fantaziju, horor i društvenu kritiku – i podsjeća koliko su granice stvarnosti tanke. Boško Picula za tportal

26.06.2025. (20:00)

Zombiji, nadnaravni događaji i morske zvijeri ponovno u trendu

Kao da nije dovoljno horora u stvarnom životu: ovo ljeto obilježit će filmovi strave i užasa

Kao jedan od najprepoznatljivijih filmskih žanrova, horori odnosno filmovi strave gotovo svake godine imaju ponekog predstavnika koji postane svjetskim kinohitom. Trenutačno je to posljednji nastavak serijala Put bez povratka, a na velike ekrane stigao je i film 28 godina kasnije, također dio popularnog serijala. Usto, australski horor Opasne životinje efektno evocira uspjeh Ralja (koje su izašle točno prije 50 godina). Boško Picula za tportal

02.11.2024. (23:00)

Malo adrenalina nekad nije na odmet

Horori su nam zapravo korisni. Znanost je objasnila zašto

Ljudi vole krimiće i horore, true crime dokumentarce, crnu kroniku i često uspore kad se voze pokraj automobilske nesreće. Ovaj fenomen dobro je istražen u psihologiji i poznat je pod nazivom “morbidna znatiželja”. To je pojam koji opisuje ljudsku sklonost istraživanju i promatranju sadržaja povezanih s opasnošću, smrću, nasiljem i drugim negativnim aspektima života, često iz osjećaja fascinacije i potrebe za razumijevanjem nepoznatog. Ova vrsta znatiželje nije nužno patološka, već se može smatrati prirodnim psihološkim fenomenom koji ljudima pomaže da se nose sa strahovima, da se pripreme za moguće opasnosti te da bolje razumiju granice vlastitih emocionalnih doživljaja i reakcija. Nenad Jarić Dauenhauer za Index

14.08.2024. (01:00)

Napokon horori s dobrom radnjom i bez jeftinih trikova

Horor-trilogija “X” izvrće žanrovska očekivanja te istražuje neizvjesne ishode preživljavanja

Nedavno okončana horor-trilogija X (2022-2024) u režiji Tia Westa, svojoj protagonistkinji Maxine (Mia Goth) daje glumačku slavu za kojom je žudila. U ulozi Veronice, plavokose kućanice iz 1950-ih, Maxine stiže na filmski set. Slasher kapitalizira na objektifikaciji ženskih tijela, ali kažnjava seksulno aktivne žene. X čuvare morala, Pearl i Howarda, prikazuje kao licemjerne sadiste. Film za posljednju djevojku bira Maxine – nju ne spašavaju vrline, nego čvrsta vjera u vlastitu iznimnost i budući zvjezdani status. Pearl, horor stiliziran u vodviljskoj maniri ranih filmova, priča je o osujećenim ambicijama i neusustavljenim apetitima čudovišta sazdanog od svojih okolnosti. Šest godina nakon što je preživjela Pearlinu smrtonosnu zavist, Maxine zatičemo kao holivudsku plavušu za volanom kabrioleta, s pištoljem u torbici i  ubojitim agentom. MaXXXine, posljednji dio trilogije, prati njezina nastojanja da promijeni žanr te se iz porno glumice preobrazi u mainstream zvijezdu.

Horori, filmovi koji, unatoč cenzuri i progonima iz glavne kulturalne struje, opstaju, često su ustvari optimistične priče o opstanku – čak i likovi čija se crijeva vuku po podu žele još jedan okršaj i još jedan nastavak. I svojim najispraznijim inačicama, horor je žanr koji poručuje da se sve da preživjeti. Trilogija X istražuje neizvjesne ishode preživljavanja, kritizira holivudsku filmsku mašineriju i podcrtava teret bivanja posljednjom djevojkom. Došavši do slave preko trupala, Maxine ne zna hoće li je u nastavku dočekati još jedan herojski podvig ili ponavljanje Pearline uloge čudovišta. Kulturpunkt

26.05.2024. (01:00)

Malo da se splašiš, dobro je za krvotok

Baghead: Glas mrtvih: Čudovište između mrtvih i živih, mlada djevojka nasljeđuje ukleti pub s posebnim stanarom

Još je jedan adut žanra horora u godini obilježenoj filmovima strave i užasa. Mahom osrednji, s naizmjeničnim trenucima neuvjerljivosti i solidnosti, premda je imao potencijala da bude puno više od toga. Redatelj Alberto Corredor i scenarist Lorcan Reilly “proširili” su na cjelovečernjak njihov dojmljivi nadnaravni kratkometražni horor iz 2017., također naslovljen “Baghead”. Iako je pub trošan i tipično hororski mračan, Iris se useljava u jezivo mjesto s obzirom da nema krov nad glavom ni prebijene pare, nesvjesna da “nekretnina dolazi s posebnim stanarom u podrumu” – zlonamjernim mjenjolikim stvorenjem zvanim Baghead. Oko Bagheada se razvija gotička atmosfera i solidna mitologija po uzoru na “Krug” i slične horore, ali protiv filma rade tipične “bu” scene, obilata uporaba generičkih računalnih efekata, prevelika sličnost s nemjerljivo boljim “Talk To Me” i finale posuđeno iz “Ex Machine”. Slobodna

08.04.2024. (00:00)

Omen prije Omena

Prvo pretkazanje: Omen est nomen, prednastavak jednog od najstrašnijih filmova prvi je pravi horor ove godine

Franšiza “Pretkazanje” započela je jezivim izvornikom Richarda Donnera iz 1976., snimljenim na valu “Rosemaryne bebe” i “Istjerivača đavola” s kojima tvoji sveto trojstvo horora demonsko-sotonske tematike. Radnja se odvija u Rimu 1971., gdje se, baš u vrijeme kad grad potresaju nemiri i ljudi sve više okreću leđa crkvi, dolazi zarediti mlada Amerikanka Margaret Daino , na poziv kardinala Lawrencea. Tu je vidljiv dar za horor redateljske debitantice Arkashe Stevenson. Gledatelj sluti “bu” scenu, ali redateljica ga svejedno uspijeva zaskočiti i to će ponoviti i kasnije. Stevenson ima vizualnog talenta za sugestivan horor i eskalaciju trilerske paranoje po uzoru na “Rosemary‘s Baby”, ali i kadriranje. “The First Omen” se u završnici veoma efektno pripaja na prvi “Omen” kao direktni prednastavak i gledatelju dođe da pogleda stari film odmah nakon gledanja novoga. Marko Njegić za Slobodnu