Kako je riječki urolog ukinuo liste čekanja: organizacija, odgovornost i manje nepotrebnih pretraga - Monitor.hr
Danas (14:00)

Liste čekanja? Samo ako baš inzistirate

Kako je riječki urolog ukinuo liste čekanja: organizacija, odgovornost i manje nepotrebnih pretraga

Riječki urolog prim. dr. Maksim Valenčić tvrdi da se liste čekanja mogu znatno skratiti boljom organizacijom i jasnom odgovornošću. U KBC-u Rijeka, gdje je bio šef, ukinuo ih je uvođenjem sistematizacije, zapošljavanjem potrebnog broja liječnika te strožom kontrolom upućivanja na pretrage. Smatra da je više od 50% CT i MR pregleda nepotrebno te da liječnici često šalju pacijente „po inerciji“. Uveo je konzilije za svaku odluku, smanjio broj biopsija i redovito koordinirao s radiolozima. Rezultat: iste operacije, ali znatno manje pretraga i bez dugih čekanja. N1, Index


Slične vijesti

03.11. (11:00)

Čekanje do besvijesti (ili barem do sljedećeg ministra)

Najdulje liste čekanja u hrvatskim bolnicama: reumatolog i ultrazvuk dojke na vrhu

U osam najvećih hrvatskih bolnica pacijenti najdulje čekaju na prvi pregled reumatologa i ultrazvuk dojke — i više od 300 dana. U KBC-u Split čeka se 455 dana na kardiologa, a u KB Dubrava 456 dana na ultrazvuk lokomotornog sustava. Među „najsporijima“ su i MR prostate, CT toraksa, te pregledi pulmologa i gastroenterologa. U manjim bolnicama situacija je bolja: u Puli se na reumatologa čeka 66 dana, a u Kninu ultrazvuk dojke — samo osam. N1

16.09. (15:00)

Jer tko kaže da javno zdravstvo ne može peglati bore

Zadarska bolnica otvorila centar za botoks i filere – na red se čeka mjesecima

Opća bolnica Zadar prošle je godine otvorila Centar za estetsku dermatologiju, jedini takav u javnoj bolnici u Hrvatskoj. Ondje se nude zahvati poput botoksa i filera po tržišnim cijenama, a lista čekanja duga je i nekoliko mjeseci. Filer ili botoks stoje oko 300 eura, a klijenti su uglavnom žene, premda raste i broj muškaraca. Bolnica navodi kako ovakav model zadržava mlade liječnike, a sav prihod vraća se u ustanovu. Planiraju i širenje usluga na estetsku kirurgiju, dok klijenti ističu da se osjećaju sigurnije unutar bolničkog okruženja. HRT

16.09. (14:00)

Jer zdravlje je, očito, najbolji biznis

U Zagrebu počela gradnja najveće privatne onkološke bolnice u regiji

Medikol Grupa započela je izgradnju Specijalne onkološke bolnice vrijedne 106 milijuna eura, koja je dobila status strateškog investicijskog projekta Vlade. Kompleks od 55 tisuća kvadrata gradit će se u tri faze, a prvi pacijenti očekuju se 2027. godine. Završetkom projekta bolnica će zapošljavati više od 560 ljudi i nuditi sveobuhvatnu onkološku skrb, s ambicijom postati regionalni centar izvrsnosti. Projekt se opisuje kao sinergija javnog i privatnog sektora, no činjenica da najveći iskorak u borbi protiv raka dolazi iz privatne inicijative otvara pitanje budućnosti javnog zdravstva. Poslovni

15.06. (19:00)

Ajngemahtec - samo u jednom loncu

Strože mjere za dopunski rad liječnika: kraj šopinga između javnog i privatnog

Novi pravilnik o dopunskom radu liječnika uvodi strože kriterije: dopusnice više neće dobivati oni iz ustanova s dugim listama čekanja (preko 150 dana), a bit će ograničene na jednu privatnu ustanovu i na godinu dana. Bodovat će se i funkcije, uspješnost, iskustvo i prisutnost na poslu. Ministarstvo želi veću transparentnost i kontrolu, dok Hrvatska liječnička komora sumnja u učinkovitost. Cilj je rasteretiti javni sektor i smanjiti liste čekanja, no kritičari tvrde da bez boljeg nadzora i digitalizacije neće biti značajnog učinka. tportal

31.05. (21:00)

Srce u helikopteru, zdravstvo na aparatima

Drama u bolnici ukazala na problem nedostatka liječnika: “Ugledni liječnik imao srčani, u bolnici nije bilo kardiologa”

Bivši ravnatelj bolnice u Koprivnici doživio je srčani udar, a kako doznaje portal Danica, morali su ga helikopterom voziti u Zagreb jer u bolnici nije bilo kardiologa, čak ni dežurnog, ni u pripravnosti. Tamo stigla i ekipa Dnevnika Nove TV koja je pokušala doznati uzroke problema, no rekli su im kako će im više moći reći “nakon produženog vikenda”. U regionalnim bolnicama se neslužbeno može čuti kako je glavni problem to što liječnici koji završe specijalizaciju više nisu dužni ostati raditi barem na određeni rok. Problem je u Zakonu o specijalističkom usavršavanju jer je ukinuta obveza specijalizanata da odrade određeni period u ustanovi u kojoj su odradili specijalizaciju. No, ima nešto i u upravljanju bolničkim sustavom jer nije u svim bolnicama u županijama isto.

26.03. (18:17)

Hrvatska dobila jedan od najnaprednijih onkoloških centara u Europi, i to u Zaboku

21.01.2024. (17:00)

Da se hitna malo rastereti

Uvodi se centralna e-mail adresa za nehitne pacijente

S adrese liste@miz.hr pružit će još jedan kanal komunikacije pacijentima, ali i ostalim dionicima zdravstvenog sustava s ciljem očuvanja silaznog trenda lista čekanja kao i dodatnog unaprjeđivanja procesa i otklanjanja eventualnih poteškoća dolaska do prvog termina za dijagnostički pregledDugoročni je cilj, dodaju iz Ministarstva zdravtsva, pozicionirati novu centralnu e-mail adresu kao glavnu platformu koja će sadržavati sve informacije pacijenata i ostalih dionika u sustavu što će omogućiti i promptno rješavanje eventualnih ‘uskih grla’ u procesima putem rukovoditelja područnih službi HZZO-a i bolnice na njihovom području. tportal

16.01.2024. (19:00)

Oprostite što dišem, neću nikad više, samo mi pomozite

Čekaonice u bolnicama pucaju po šavovima, liječnica: Sustav bi trebalo promijeniti iz temelja

U zadnjoj godini oko 148 liječnika napustilo je RH. Mladi odlaze, a drugi bježe u privatnu praksu. Nitko nije napravio adekvatnu analizu zbog čega imamo toliki broj naručenih pacijenata. Kako smo sad preko noći smanjili listu na 270 dana s istim brojem izvršitelja, istom infrastrukturom i istim kapacitetima rada? Nešto tu nije jasno. Administracija je sada u tjedan dana uspjela to sve riješiti. Kako to nitko prije nije napravio? Dijelom, to je rezultat i brojnih prekovremenih sati koje su liječnici odradili, a to je zapravo i nezakonito. Liječnici se pitaju tko će to sve odraditi jer u bolničkom sustavu nedostaje oko 2000 liječnika, rekla je jedna liječnica za N1.

01.01.2024. (13:00)

Sad se gledaju gole brojke

Osnivačka prava bolnica sa Županija prebacuju se na državu, započinje proces reorganizacije bolnica

Sa stupanjem na snagu novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti 1. siječnja osnivačka prava nad općim bolnicama prenose se na državu, bolničke ustanove postaju obveznici zajedničke javne nabave u zdravstvu te započinje proces reorganizacije bolničkog sustava. Ravnatelj Opće bolnice u Koprivnici Mato Devčić ističe kako bi se u idućoj godini, konkretno u koprivničkoj bolnici, broj akutnih kreveta trebao smanjiti sa 425 a na 415 kreveta dok bi broj palijativnih kreveta treba porasti sa 5 na 30. Kaže i kako nije upoznat hoće li i po kojim kriterijima dolaziti do promjena upravnih vijeća i ravnatelja bolnica. Ministarstvo, primjerice, inzistira na većem smanjenju kreveta u akutnom dijelu, dok se iz bonica moraju izboriti kako bi došli do kompromisa. U primjeru koprivničke bolnice umjesto drastičnog smanjenja došli su do nekog optimalnog broja. Nacional

26.04.2023. (20:00)

Rodbini je nemoguće dokazati da je liječenje na kojem liječnici inzistiraju pretjerano, odnosno nepotrebno

Njemačka: Bolnice odgađaju smrt pacijenta radi profita

Palijativna skrb- Zašto je važno da brinemo o umirućima i brinemo li dovoljno? - Treća dob Hrvatska

U Njemačkoj prilikom donošenja odluka na kraju života, ne igraju ulogu samo zdravstveni aspekti, nego i etički, a prije svega – financijski. Za to nisu krivi liječnici nego politika koja je posljednja dva-tri desetljeća otvorila vrata privatizaciji u zdravstvu. To znači da profit ima sve važniju ulogu u liječenju. Cjenikom je tako određeno koliko dana pacijent s određenom dijagnozom može biti u bolnici bez obzira na stvarnu dužinu boravka. Tako bolnice od zdravstvenih osiguranja za pacijente s lakšim bolestima paušalno dobivaju manje nego za pacijente s teškim oboljenjima.Stoga ne čudi da terapijama na odjelima intenzivne njege, tamo gdje leže najteže oboljeli, bolnice zarađuju mnogo novca. Činjenicu da su u liječenju ekonomski aspekti u prvom planu umjesto medicinskih, kritizira i Uwe Janssens, glasnogovornik Etičke sekcije Njemačkog društva za intenzivnu medicinu: „U posljednjih 20 godina politika je dovela do toga da medicina bude sve više u obavezi da posluje ekonomski.” Deutsche Welle