Kako prestati trošiti više nego što je potrebno? - Monitor.hr
04.11.2015. (18:47)

Robovi navike

Kako prestati trošiti više nego što je potrebno?

Greg Foyster godinama je radio u marketingu, smišljajući slogane koji će ljude natjerati da kupuju više, a istovremeno je pisao kolumnu o problemima vezanim uz okoliš. Zbog tog je dvostrukog života bio frustriran, jer kako bi se mogao baviti svojom strašću, morao je raditi posao koji ga je tjerao da zaboravi svoja uvjerenja. O svemu je napisao knjigu, te objasnio kako nas konzumerizam uništava. Guardian


Slične vijesti

18.09.2024. (12:00)

Imate našu karticu ili aplikaciju? Možete skupiti dvostruko više bodova

Gejmifikacija: Naše tijelo i mozak nakon nekog vremena više ne reagiraju na sadržaj koji trebamo, nego na najavu nagrade

Potreba za pojmom gejmifikacije pojavila se s popularizacijom i razvojem kompjuterskih igara. Programeri su se počeli pitati kako dizajnirati zabavu, tj. kako izazvati pozitivnu emociju kod korisnika putem ekrana. Sam pojam zaživio je krajem dvijetisućitih, iako se već desecima godina unatrag dosta ljudi bavilo ulogom zabave i igre u kompjuterskim aplikacijama. Gejmificiranog sadržaja ima svuda oko nas. Nekad je lakše uočljiv, nekad manje. Skupljate bodove na svojojkartici vjernosti u supermarketu ili na benzinskoj postaji,skupljate milje u svom frequent flyer programu, vaša vozačka može imati određen broj kaznenih bodova… No, štedite li koristeći program lojalnosti kod vaše najdraže avio kompanije ili u najdražem lancu trgovina? Koji je krajnji cilj gejmifikatora? Možda stvarno žele da naučimo novi jezik. A možda samo žele da klikamo, da trošimo, da smo prisutni. Žele nas što dulje zadržati u aplikaciji, u njihovom dućanu. Kako Magazin

07.04.2023. (10:00)

Nekad smo radili izloge prkoseći sistemu

Križni put – od Konzuma do Lidla

Dva dana pred početak Velikog tjedna, ponovno sam posudio iz Gradske knjižnice knjigu Dorte Jagić Noć na zemlji i usput pogledao izložbu postavljenu u foajeu knjižnice. Krunu od trnja na postamentu, kao i prošle godine. Pozornost među postajama Križnog puta privukla mi je slika na kojoj je Isus klečeći obuhvatio križ, a nad njim znak Lidla, pa „Open 24 hours“ zatim znak Konzuma. U prvom času sam skrenuo na krivi put pojašnjavanjem slike kritikom konzumerizma, pa tek naknadno zaključio da je problem u “Otvoreno 24 sata“. Šteta što više nemam priliku raditi izlog u knjižari pa da napravim Križni put akcijskih kataloga od Lidla do Konzuma, a i drugih trgovačkih lanaca prema kojima većina naših građana sastavlja dnevne jelovnike. Ali imam knjigu Noć na zemlji u kojoj se na šezdesetoj stranici, koje li koincidencije, spominje Konzum i galerija likova od kojih svaki nosi svoj križ što nikada neće biti vidljiv na nekoj slici umjetnika. Ivan Berislav Vodopija za H-alter.

11.02.2023. (09:00)

Konzumerizam omamljuje

Nina L. Hruščeva: “Populizam i rat”

TRENUTAK ISTINE: „Ja ne pozivam na raspad Ruske Federacije, već ga predviđam“ :: Hiperlink :: Lupiga

Rusija možda više nije totalitarno društvo kojim je vladao moj pradjed Nikita Hruščov prije šest desetljeća, ali se totalitarizam zadržao u njezinoj DNK. Kremlj i dalje izmišlja vlastitu realnost, ma koliko ona bila apsurdna ili nemoguća, i zahtijeva od ljudi da u nju vjeruju. „Specijalna vojna operacija“ predsjednika Vladimira Putina u Rusiji 2022. figurira kao uspostavljanje mira, slično onome kako je rat mir u Oceaniji u Orvelovu romanu “1984.”. Invazija na Ukrajinu 24. veljače prošle godine nije izazvala zabrinutost ruske urbane srednje klase koja je nastavila da se zabavlja kao da je 2004. – godina u kojoj je Putinov ekonomski “bum” bio na vrhuncu zahvaljujući nafti i plinu – dok su ruski tenkovi ulazili u Čečeniju. Peščanik

21.12.2022. (17:00)

Biti ili kupiti?

Psihologinja i psihoterapeutkinja o konzumerizmu i blagdanima: “Pod strašnim smo pritiskom reklama”

Kako je sve nastalo: 10 zanimljivosti koje će vam otkriti sve tajne Božića

Treba li nam baš sve što kupujemo, posebno u vrijeme krize, i zašto to činimo? Na tu smo temu porazgovarali sa Silvijom Sokal Gojavić, spec. kliničkom psihologinjom i voditeljicom Obiteljskog Savjetovališta Dubrovačke biskupije te Marijanom Vekarić, psihoterapeutkinjom realitetne terapije u Obiteljskom savjetovalištu Dubrovačke biskupije. “S mladima treba komunicirati, objašnjavati, također ne ispunjavati svaku želju ako uistinu nije potreba – ali i tada promišljati – trebam li svome djetetu kupiti baš taj novi i-phone jer njene prijateljice ga imaju ili će biti dovoljan jedan pristojan pametni telefon koji košta značajno manje. Ako će mi dijete zbog toga biti isključeno iz društva, onda je nisu vrijedne te prijateljice.” kaže psihologinja Sokal Gojavić. “Jedna od  središnjih vrijednosti suvremenog društva jest imati ili posjedovati. Svakodnevno svjedočimo da je posjedovanje usmjereno uglavnom na materijalno. Društvo potiče potrošačko ponašanje i kupnju stvari. Mnogima je konzumerizam životni stil. Svakodnevno svjedočimo reklamama koje nam nude brzinska rješenja za probleme. To su nerealne priče. Mi živimo stvarne živote i imamo stvarne probleme koje nastojimo rješavati sa stvarnim ljudima”, zaključuje Vekarić. Dubrovački

07.10.2021. (01:00)

Glavno da se kupuje i troši

Ekopodvale, eko proizvodi, eko konzumerizam…

Niti jedan ozbiljan tržišni brend ne može sebi priuštiti luksuz da ne bude eko-bio friendly. Jasan uvid da sve veći broj konzumenata, naročito mlađih, želi umiriti svoju potrošačku savjest lukavim zavaravanjem vlastitog uma, usmjerila je poslovanje korporacija u navedenom pravcu. No sve su to naravno puke tlapnje, priče za malu djecu. Eko-marketing, proizveden i uljuljkan u okrilju konzumerističke ideologije, nema drugi zadatak nego kreirati privid korporativne etičnosti, sve u svrhu održanja i povećanja stope profita. S obzirom na to da su takve prakse već višestruko prokazane kao lažne i licemjerne, skovan je i pojam kojim ih se označava: ekomanipulacija – piše Hajrudin Hromadžić. Novosti…

20.09.2019. (23:00)

Dolje Konzum, živio Spar!

Zašto trebamo prestati uzdizati konzumerizam?

Uspjeh uglavnom prati i novac, a novac konzumerizam. I dok je u redu slaviti uspješne, nije u redu slaviti konzumerizam. A baš to rade mediji koji prate živote slavnih i bogatih. Naravno, to je krivo jer uspjeh i konzumerističko pretjerivanje nisu ista stvar. Autor članka navodi sedam razloga zašto je bezveze prepuštati se kupovanju stvari samo zato što ih si netko može priuštiti. Poučno za te i utješno za one druge. Uglavnom, manje jesi ako imaš previše.Forbes

15.06.2017. (14:46)

Interne fore

Bogataši počeli suptilnije pokazivati svoje bogatstvo

1% najbogatijih Amerikanaca (to su oni što zarađuju 300.000 dolara godišnje pa naviše) znatno manje troše na materijalne stvari i svoje bogatstvo sada pokazuju suptilnije. Bogataši su počeli investirati više u obazovanje, mirovinu i zdravlje, nematerijalne stvari koje koštaju daleko više od dizajnerskih torbica i brzih automobila. Ova vrsta nenametljivog konzumerizma, koja ide od biranja organskog voća do većeg angažmana u odgoju djece, znači višu kvalitetu života i bolju socijalnu mobilnost djece, osigurava i čuva društveni status, iako ga nužno i ne pokazuje, piše digitalni časopis Aeon u zanimljivom članku.

28.12.2015. (23:58)

Potrošački zombiji

"Konzumerizam upropaštava našu djecu"

“Današnji roditelji se nalaze u ‘proklet ako učiniš, proklet ako ne učiniš’ scenariju. Prisilite li dijete da ostane predaleko izvan mainstreama možete napraviti fanatika. Prigrlite li drugu stranu stvorit ćete bezumnog potrošača. Moj sin je rođen 1999. godine i također je proizvod svoje generacije, koja je generalno gledano također vrlo specifična budući da egzistira u točki između konzumerizma i tehnologije – koriste svoje pametne telefone za nalaženje proizvoda da bi potom postavljali slike tih proizvoda na te iste pametne telefone”, piše Liesl Schwabe u duhovitom tekstu za Salon o dilemi treba li svom sinu kupiti tenisice od 350 dolara.