08.06.2023. (07:00)
Da nam je prije petnaest godina, u vrijeme kada smo već treću godinu zaredom bili u recesiji, uz stopu nezaposlenosti od golemih 18 posto netko rekao da ćemo u proteklim godinama imati jednu od najviših stopa rasta BDP-a u Europskoj uniji, najvišu ikada zabilježenu ocjenu kreditnog rejtinga u svojoj povijesti, nikad nižu stopu nezaposlenosti i oko 130 tisuća stranih radnika, i tu bismo osobu vjerojatno poslali na pregled kod nadležnog liječnika. A ipak, evo nas tu gdje jesmo. Možda mi kao nacija, zbog kronične zaraženosti kukanjem, imamo prenisko postavljena očekivanja pa nas stvarnost uspijeva iznova pozitivno iznenaditi. A možda smo svi mi pomalo slični našim sportašima pa nam treba dobar izazov da sami sebi pokažemo za što smo sposobni. Kada čitav život provedete u Hrvatskoj, te uspjehe lako previdite ili uzmete zdravo za gotovo. Ti se uspjesi u očima svijeta danas registriraju kao atraktivna zemlja koju vrijedi posjetiti i kao zajednica borbenih ljudi sposobnih uspjeti i onda kada su izgledi protiv njih. Maruška Vizek za tportal
Hrvatska postaje top destinacija među mladima, osobito generacijom Z, zahvaljujući predivnoj estetici, povoljnim cijenama, festivalima i sigurnom okruženju. Trendovi poput Croatia is calling i hot girl summer uz podršku influencera poput iShowSpeeda i Alix Earle dodatno pojačavaju hype. Mladi dolaze po Instagram kadar, autentično iskustvo i digitalni detoks – sve to uz pristupačne letove i atmosferu “živi kao lokalac”. Index
Putnica koja je gotovo preskočila Hrvatsku na svom europskom putovanju otkrila je zemlju iz snova. Od spaghettina s dagnjama u Hvaru do crnog njoka u Splitu, svaki zalogaj i osmijeh domaćina ostavili su snažan dojam. Iako poznata kao lokacija snimanja serije “Igre prijestolja”, Hrvatska ju je iznenadila prirodnim ljepotama, opuštenom atmosferom i autentičnim gostoprimstvom. Najveće iznenađenje? Da najbolju tjesteninu nije pojela u Italiji. Nakon Plitvica, plaža i maslinovog ulja, Hrvatska je postala vrhunac njezina putovanja. Business Insider
Unatoč neugodnom dojmu Milanovićevu riječ gotovo nitko u zapadnome političkom svijetu ne uzima ozbiljno, gotovo nikakve kontakte ondje nema, a i istočnome nije od osobite djelatne pomoći. Koliko je poznato, ni Donald Trump ne započinje dan čitanjem Plenkovićevih mirovnih poruka i preporuka. Svojom političkom težinom Hrvatska ne ulazi ni u onaj drugi krug europskih država koje bi eventualno mogle utjecati na neke uvjete američko-ruskoga mirovnog aranžmana za Ukrajinu. To znači da hrvatska vanjska politika u vojnopolitičkim aspektima mirovnog procesa treba slijediti mainstream NATO-a. U tom je kontekstu deklaracija Hrvatske, Albanije i Kosova korak u pravom smjeru. Višnja Starešina za Lider.
Naša ekonomska politika, fiskalna i monetarna, uništavala je hrvatsku proizvodnju, i industrijsku i poljoprivrednu, dvije temeljne djelatnosti koje daju perspektivu i kvalitetu života i dohotka. U doba kad nestaje plodnog tla, u Hrvatskoj betoniramo plodne njive za skladišta strane robe. To može samo lud čovjek. Bog nam je dao turizam, koji smo prepustili spontanom razvoju i uništili neozbiljnim i neodgovornim pristupom. Prije 20 godina raspolagali smo s 20 posto hotelskog smještaja o kojem ovisi kvalitetan turizam i umjesto da taj postotak dižemo na 50, uradili smo suprotno. Plus financijska sredstva iz EU-a, ali čak bi i s tim novcem bili u minusu ili, u najboljem slučaju, na nuli da se nije, nažalost, desio potres. I sad smo došli u situaciju da imamo višak novca i čak ne znamo kud ćemo s njim. Nismo izgradili državu, nemamo državnu strukturu, samo političare koji se slikaju s državnim grbom. Ljubo Jurčić za Novosti.
Dok je 1995. bila na 45,2% prosjeka EU-a, a Slovenija na 76,6%, danas su brojke znatno bliže: Hrvatska na 76,6%, Slovenija na 91,8%. Međutim, dugoročni napredak Hrvatske ovisit će o provođenju reformi u pravosuđu, javnoj upravi i obrazovanju te privlačenju investicija. Iako Slovenija ima prednosti poput razvijenije industrije, visoki porezi i spora podrška inovacijama koče njezin rast. S trenutnim tempom, Hrvatska bi mogla sustići Sloveniju za 15 do 20 godina. Do tada, šale na račun Slovenije ostaju sigurna opcija. Lider
Iako u novom videu ponavlja što je rekao prije, to je samo početak novog serijala najpoznatijeg Britanca s hrvatskom adresom: najviše mu se sviđa sigurnost i činjenica da je velika vjerojatnost da ćete pronaći ono što izgubite. Druga stvar je različitost u kulturi i držanje tradicije. Kao primjer navodi Vinkovačke jeseni. Sviđa mu se i ležerniji stil života, prvenstveno u Dalmaciji, gdje je živio dobar dio života u Hrvatskoj. Sviđa mu se i gastronomija, domaći i prirodni te svježi proizvodi. Peta stvar je priroda, od nacionalnih parkova do planina, plaža i mora.
Europa se suočava s energetskom krizom, sporijom inovacijom i birokratskim utegom, dok Hrvatska ovisi o turizmu. Potrebne su promjene: diverzifikacija ekonomije, ulaganje u inovacije i razvoj vještina za nove tehnologije. Ključno je da Hrvatska postane aktivan sudionik europske ekonomije, a ne samo promatrač. Iako izazovi rastu, oni donose prilike za transformaciju u otpornu i konkurentnu ekonomiju. Uz jasnu strategiju i suradnju, možemo izgraditi prosperitetnu budućnost kao dio snažne, ujedinjene Europe. Lider
Maruška Vizek za tportal, inspirirana panelom o ekonomskim izazovima jugoistočne Europe, analizira razlike između Hrvatske i Srbije. Hrvatska, usprkos pesimističnom narativu, bilježi znatan napredak u gospodarstvu, institucijama i međunarodnim integracijama, dok Srbija stagnira u institucionalnom razvoju. Povijesne, političke i kulturne razlike doprinijele su divergentnim putevima, ali korupcija ostaje zajednički izazov. Autorica poziva na podršku demokratskim procesima i vladavini prava, ističući da i skandali poput najnovijeg u zdravstvu ukazuju na napredak, a ne isključivo na pad. Pitanje je hoćemo li iz afere u aferu vidjeti proces čišćenja ili dokaz da ama baš ništa ne valja.
Najpoznatiji Britanac s hrvatskom adresom ispričao je kako ga je neki dan iznenadio poziv zagrebačke policije. Javili su mu da se kod njih nalaze njegov laptop i torba za laptop. Paulu ispočetka ništa nije bilo jasno, no naposljetku je ispričao lijepu priču o Hrvatima. Morao sam objasniti da su prije odlaska u Zagreb laptop i torba za laptop doslovno bili dio mog stila, modni dodaci. Nigdje nisam izlazio bez njih, no otkako sam se preselio u Zagreb, nikad nisam uzimao laptop sa sobom. No jučer sam napravio iznimku, imao sam sastanak i morao sam nešto pokazati. Usput sam popio pivo s prijateljima i krenuo kući oko ponoći. Sjeo sam na klupu da provjerim poruke i ostavio torbu s laptopom. Našao ga je jedan momak imena Nikola i odvezao ga na policiju. Ja sam morao potom potpisati nekoliko papira i reći što se još nalazilo u torbi osim laptopa kako bi bili sigurni da je laptop moj – kaže Paul naglasivši da je ovo jako dobar primjer “onoga što se svaki dan događa u Hrvatskoj”. Index