08.06. (07:00)
Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…
Na otoku Ošljaku živi manje od 10 stanovnika, najmlađem je 65 godina
A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti
Glumac Siniša Ružić na Facebooku je iznio svoje podulje mišljenje i ljutnju na situaciju u Hrvatskoj nakon što se posljednjih dana priča o dolasku srpske zvijezde Aleksandre Prijović u zagrebačku Arenu.
Tijekom 2021. prijavljeno je 1930 nestalih osoba, dok ih je lani bilo 2523. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2360 ljudi. Trenutno se traga za 2845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO. “Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje svojom voljom iz različitih razloga: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda i nesreća u prirodi. Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja. U MUP-u ne znaju nestaje li više muškaraca ili žena, koliki je udio nestalih maloljetnika jer “na taj način uopće ne vode statistiku”. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe. N1
U cijenu jedne košulje ugrađeno tek 1,8 % udjela rada osobe koja je košulju sašila, dok se do 15 % odvaja za reklamu i marketing. Odjevna industrija u Hrvatskoj svedena je na 11.315 radnika, od čega su 89 posto žene koje godišnje zarađuju manje od službenog praga siromaštva. Usto, umiranje znanja i vještina iz tekstilne industrije odražava se i na onu umjetničku kao nedostatak kvalitetnih kadrova za kostimografiju za kazalište i film. Ana Vračar iz BRID-a rekla je kako sa sindikatima radnika u tekstilu surađuju od 2013., kada je počelo uništavanje tvornice Kamensko te kako se od tada stanje samo pogoršava. “Taj sektor više nije prepoznat kao nešto što omogućava dostojanstven i dobar život. 2021. prosječna plaća radnika u proizvodnji odjeće u Osijeku iznosila je nešto preko 4000 kuna, a ona u proizvodnji tekstila oko 5000 kuna, što su primanja s kojima se ne može preživjeti”, upozorila je Vračar. Novosti
Država je odluku o migrantskom kampu u Dugog Dolu kraj Krnjaka donijela u tajnosti, a na području Karlovačke županije već mjesec dana traje brutalna antimigrantska kampanja. Kako gledate na političke poteze vladajućih? “Nisam zadovoljna kako država komunicira svoje postupanje prema ljudima u pokretu. Mislim da je nedopustivo da se o tome ne informira lokalna javnost, na mjestu gdje se planira infrastruktura za prihvat osoba koje će zatražiti međunarodnu zaštitu. Nije dovoljno da se ministar unutarnjih poslova Davor Božinović pojavi na jednom sastanku u Karlovcu i kaže da policija ima stvari pod kontrolom. Iz te netransparentnosti proizlazi strah kod stanovništva, a to se onda koristi namjerno ili nenamjerno. Stvara se loša atmosfera prema ljudima u pokretu. Pratim reakcije lokalne zajednice. Pored onoga što vidimo u komentarima na društvenim mrežama i na portalima, ljudi se ipak trude ponašati razumno i humano. Na terenu je razumno ponašanje, za razliku od diskursa, to bih voljela istaknuti.”, kaže Ana Matan, gradska vijećnica Možemo! u Karlovcu i članica tamošnjeg Odbora za pitanja etničkih i nacionalnih zajednica. Novosti
Najspornijim se može činiti prijedlog da postojeći Centar za kibernetičku sigurnost potpadne pod SOA-u i da se SOA definira kao središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost. Time se sugerira micanje nadzora iz javne sfere i premještanje u tajni obavještajni sektor. Za sudionike rasprave neobično je što je predlagatelj zakona Ministarstvo hrvatskih branitelja, a ne MUP ili Ministarstvo znanosti, što predlagači opravdaju da je ministar branitelja potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost i da je nacrt radila međuresorna skupina. No, dodatni je problem što su nisu objavljena imena članova te radne skupine čime je prekršen jedan drugi zakon, Zakon o pravu na pristup informacijama, ističu stručnjaci. Novilist
Indeks priuštivosti pokazuje koliko je građanima dostupan kvadratni metar stana u pojedinoj hrvatskoj općini ili gradu. On stavlja u omjer srednju vrijednost cijene kvadrata stana i prosječan godišnji dohodak po zaposlenom. Visoka vrijednost indeksa upućuje na nisku priuštivost kupnje i obrnuto. Primjerice, ako je vrijednost indeksa 20, to znači da kupac treba izdvojiti 25 posto godišnjeg neto dohotka za kupnju kvadratnog metra stambenog prostora. U Dubrovniku se s prosječnim godišnjim dohotkom može kupiti malo više od tri stambena kvadrata. Najpovoljniji stanovi nude se pak Vukovarcima te oni za prosječni godišnji dohodak mogu kupiti gotovo 22 kvadrata (indeks priuštivosti 4,6). Među 20 najvećih gradova, uz Dubrovnik, najnepristupačniji su stanovi u Splitu, Zadru i Kaštelima, a najpristupačniji stanovi su u Sisku, Vinkovcima, Karlovcu, Slavonskom Brodu i Bjelovaru. Tportal
