U analizi nazvanoj Inflacija i kamatne stope: nova stvarnost 2024., istražuje se utjecaj promjene ECB-ove politike na hrvatsko tržište. Analiza prikazuje dva ekonomska scenarija u europodručju za 2024. godinu i početak 2025. U prvom scenarij, gospodarstvo europodručja će se polako odmicati od ruba recesije uz smirivanje inflacije oko inflacijskog cilja od 2%. To bi približno do kraja 2024. moglo dovesti do smanjenja kamatne stope na prekonoćne depozite za 0,5 postotnih bodova, što znači njihov pad s 4,0% na 3,5%. U drugom scenariju nastavit će se ljuljanje gospodarstva europodručja, posebno Njemačke, na rubu recesije. Očekuje se da će spor prijenos kamatnih stopa rezultirati stabilnim stopama unatoč promjenama u ECB-ovoj politici. (Lider)
Izvješće BookRetreatsa donosi analizu 200 plaža u 16 europskih obalnih zemalja, kako bi se rangirale one najbolje po sunčanim danima, sigurnosti, pristupačnosti i kvaliteti vode, a u top 20 našle su se i četiri hrvatske plaže. Na trećem mjestu našla se plaža Pasjača u Konavlima, s kristalno čistim morem. Ova prekrasna plaža se nalazi iza strmih litica, a do nje se može doći jedino stepenicama koje su usječene u stijenu. Na osmom mjestu nalazi se plaža Galebove stijene u Puli. Plaža Mala Raduča u Primoštenu je na devetom mjestu, a plaža Oprna na otoku Krku se smjestila na 18. mjesto. Prvo mjesto na ljestvici zauzela je plaža La Concha, koja se nalazi u Španjolskoj. (Journal)
Britanski novinar s hrvatskom adresom osvrnuo se na nekoliko tvrdnji u vezi Hrvatske te ih osporio, odnosno potaknuo raspravu. Iako je u Slavoniji prije koju godinu bilo problema s navalom komaraca, ona je bila sezonska i u određenim vremenskim uvjetima. Nadalje, iako je kvaliteta zraka u Slavonskom Brodu proglašena najgorom u EU, Bradbury u svojim posjetima nije primijetio da je išta zagađeniji od onog zagrebačkog. Za vožnju HŽ-om se ne može reći da nema problema, no to nije razlog da je se u potpunosti izbjegava. Da, ima užasnih i sporih vožnji, ali ima i nekoliko linija koje sam nedavno isprobao i koje su bile izvrsne. Index
U ovo vrijeme prošle zime RH je ušla u eurozonu, napustivši svoju valutu kunu i samim tim prilično zapuštenu samostalnu monetarnu politiku. Cijene su se momentalno otele kontroli, a intervenirati je morala i vlada. Godinu je obilježila i trajna napetost između predsjednika i premijera, a najveća ekonomska priča ostat će vezana uz Fortenovu i bivšeg šefa Agrokora Ivicu Todorića, koji najavljuje svoj povratak. Prvi dio godine strepili smo nad posvojenom djecom u Africi, odnosno nad pritvorenim posvojiteljima iz Hrvatske, dok je slučaj na površinu izbacio ideološke prijepore dijela građana. Za kraj godine ne moramo posebno spominjati svinjsku kugu i smjene ministara Banožića i Filipovića. Iduće godine, pokraj izbora, trebalo bi se više znati o politici zbrinjavanja otpada, što sa sobom povlači i pitanje oko turizma. Kad će biti poznat datum izbora, neki spekuliraju kako će se znati čim stignu naručeni Rafalei. DW
Prema podacima MUP-a, ove godine Francuzi su atraktivni lopovima. Prošlih godina, listom je dominirao njemački Volkswagen, a ove godine s tog manje slavnog trona su ga skinule francuske marke Renault, Peugeot i Citroen. Na trećem se mjestu nalazi Opel, dok je nakon njega na popisu “talijanska skupina”, koju čine Fiat, Lancia i Alfa Romeo. Godine 2021. u Hrvatskoj je ukradeno 491 vozilo, a prošle godine ukradena su 562 motorna vozila. U 2022. godini MUP je dovršio postupanja u 718 slučajeva krađe vozila, a u njih 74,5% vozila su pronađena i vraćena vlasnicima. (Autonet)
Protjerivanje hrvatskih i srpskih diplomata je obnova krize u odnosima dviju država, ocjenjuju sugovornici za DW iz Srbije. Oni ukazuju da se to očito događa u svrhu predizborne kampanje. Zašto je baš hrvatski diplomat protjeran u ovom trenutku? Filip Švarm smatra da se „na neki način time pokazuje toj publici tabloida i desničarski opredijeljenom biračkom tijelu kako se love hrvatski špijuni, i da je to taj ton koji se želi predstaviti u predizbornoj kampanji”. Švarm skreće pažnju da „tabloidi ne mogu kritizirati vlast, jer ih ova vlast potpuno kontrolira”. „To je propagandna priča, jer vidimo da se Aleksandar Vučić i Srpska napredna stranka (SNS) vole nadmudrivati i uspoređivati s Hrvatskom. Imam utisak da je ovo inverzija situacije u Hrvatskoj prije 15-20 godina – sve je tada bilo maslo srpske tajne službe, sve je bila UDBA, sve je bio KOS…
A onda opet… ali ne moramo dalje. Od Srbije do Hrvatske, od Hrvatske do Rusije, od Rusije preko Ukrajine do Kanade, od Kanade do Poljske: na sve strane antifašisti. Vodi se borba preko Instagrama i Twittera, na splitskim plažama i po svečanim obljetnicama, na postamentima i u parlamentima. U ime antifašizma prekraja se antifašistička povijest, u ime antifašizma se slave nacisti, u ime antifašizma pljuje se po fašističkim žrtvama, u ime antifašizma zatvaraju se antifašisti. Koliko antifašizma, pitate? Ovako od oka, čini se previše. Uza sav taj antifašizam, netko bi lako mogao smetnuti s uma protiv čega se točno borimo. A za to vrijeme, sa svih strana globusa nadire nešto što izgleda kao fašizam, hoda kao fašizam, kao fašizam se glasa i kao fašizam glasa, ali uporno odbija nazvati se svojim pravim imenom. Odbija, dok ne bude prekasno. Novosti
Glumac Siniša Ružić na Facebooku je iznio svoje podulje mišljenje i ljutnju na situaciju u Hrvatskoj nakon što se posljednjih dana priča o dolasku srpske zvijezde Aleksandre Prijović u zagrebačku Arenu.
Tijekom 2021. prijavljeno je 1930 nestalih osoba, dok ih je lani bilo 2523. Ove godine, do sada, već je prijavljen nestanak 2360 ljudi. Trenutno se traga za 2845 osoba čiji se podaci nalaze na web stranici NENO. “Nestalim smatramo svakog onog čiji je nestanak kao takav prijavljen policiji”, dodaju iz MUP-a opisujući kako prema dosadašnjoj policijskoj praksi znatan dio ljudi nestaje svojom voljom iz različitih razloga: bijeg od obitelji, supružnika, zbog narušenih obiteljskih ili partnerskih odnosa, zbog financijskih problema i dugova pa sve do uzimanja novog identiteta. Ljudi nestaju i zbog duševnih oboljenja, dok su neki žrtve prirodnih nepogoda i nesreća u prirodi. Dio osoba počini samoubojstvo na teško dostupnim i pristupačnim mjestima pa ih je teško ili nemoguće pronaći. Neki postaju žrtvama kaznenih djela – ubojstava, trgovanja ljudima, trgovina ljudskim organima, otmice, zlostavljanja. U MUP-u ne znaju nestaje li više muškaraca ili žena, koliki je udio nestalih maloljetnika jer “na taj način uopće ne vode statistiku”. Nemaju ni podatak koliko potraga završi sretnim ishodom, a koliko nestalih se nikada ne pronađe. N1