Kasper-Claridge: Rat Rusije u Ukrajini tiče se svih nas - Monitor.hr
23.02. (12:00)

Pero je jače od mača

Kasper-Claridge: Rat Rusije u Ukrajini tiče se svih nas

Što je istina, a što laž? To nije uvijek lako saznati. Pogotovo ne kada je u pitanju rat. Novinari koji izvještavaju iz Ukrajine ne samo da imaju jedan od najopasnijih poslova, oni također moraju vrednovati slike i video zapise sa svojim urednicima, razgovarati sa svjedocima, provjeravati činjenice, osigurati kontekst i razotkriti dezinformacije. I oni svakodnevno riskiraju da i sami postanu žrtve rata. Njihov rad se ne može precijeniti. Diktatorima ovo neovisno novinarstvo izaziva strah. Zato Putinova propaganda koristi sva sredstva dezinformiranja kako bi spriječila objavljivanje istine o ruskom agresorskom ratu. Ni svijet ni narod te zemlje ne bi trebali saznati što se zaista događa u Ukrajini: koliko je civilnih žrtava ruska invazija već odnijela, ili koliko su sada veliki gubici ruske vojske. Ono što se ne uklapa u propagandnu sliku, negira se, falsificira i prešućuje. Manuela Kasper-Claridge za DW.


Slične vijesti

06.03. (07:00)

Axel Springer je na putu da postane Jerry Springer

Beck: Svijet mora otići kvragu ako novinare misle zamijenit ChatGPT-om

Bit će otkaza, drugim riječima, a roboti će zamijeniti ljude. U situaciji kad smo preplavljeni lažnim vijestima, i kad besplatni portali i društvene mreže sipaju ludosti na naše mobitele bez kraja i konca, baš oni kojima najbolje ide zaključili su da imaju previše novinara. Zamolio sam ChatGPT da mi pronađe neku vrijednu knjigu o problemima današnjeg informiranja na internetu pa mi je preporučio neko englesko djelo određenih autora. Baš zgodno, pomislih, idem naći to na internetu pa pročitati. Ali ubrzo sam otkrio da to djelo ne postoji. Postoje autori, i pišu o tim temama, ali to napisali nisu. Kao što je umjetna inteligencija samopouzdano proizvela besmisleni uzorak za ručni rad, tako i uvjerljivo citira nepostojeće knjige. Nema nikakve sumnje da će to jako pomoći istinitom i angažiranom istraživačkom novinarstvu u budućnosti. Ironični Boris Beck za Večernji.

03.03. (20:00)

Znanost radi prestiža

Galić: Nove revolucionarne baterije i druge bullshit tehnologije

Mojih 30-ak godina iskustva rada u informatičkom novinarstvu naučile su me da je količina udivljenosti tehnologijom u novinskom članku u obrnuto proporcionalnoj korelaciji sa stvarnim stupnjem povezanosti pisca s dotičnom tehnologijom ili tehnologijom uopće. Ovo znači da se ekonomisti, indolozi, kroatisti ili povjesničari umjetnosti koje su životne nedaće natjerale da se bave tehnološkim novinarstvom, odreda bezrezervno dive… pa, realno – svemu. No, nisu samo novinari krivi za pretjerani „optimizam“. Odavno su prošla vremena kada se znanstvenike pustilo da samo budu znanstvenici. Sada se od njih traži da osmišljavaju projekte, traže financiranje i daju planove i programe kada će točno i za koju svotu rezultati biti gotovi. I pritom moraju paziti da im i naslovi budu pozitivni, zbog čega se rezultati istraživanja često i uljepšavaju, a takvi se dalje prenose u medijima. Drago Galić za Bug.

15.02. (20:00)

Novinarstvo kao bezlična tvornica (s)vijesti

Viktor Ivančić: Bilješka o smeću

Jednom brzopoteznom intervencijom, obrnuvši redoslijed fraza u naslovu, informativni medij transformirao se iz nacionalističkog arbitra u “neutralnog promatrača”. Medij više nije sudionik u linču, već bezlična tvornica vijesti koja “objektivno” – i vrlo iscrpno – izvještava o izvorištu linča. Iz rova ideološke isključivosti hitro se prešlo u registar ideološke isključenosti. S ovoliko novinarskog iskustva u kostima nepogrešivo mogu pretpostaviti kakva je vrsta pičvajza unutar redakcije tome prethodila, sve do trenutka kada se pojavljuje hijerarhijski nadređeno lice – s nešto istančanijim senzorima od vatrenog domoljuba na mjestu dežurnog urednika – i nalaže da se, inverzijom u naslovu, barem sanira počinjena šteta. Samo, zašto “barem”? Zašto polovično rješenje? I da li se njime šteta uistinu sanira, ili se – izborom profesionalnije ambalaže, dovođenjem toksičnoga sadržaja u lažni sklad sa zakonitostima novinarske struke – štetočinstvo zapravo legitimira? Novosti

 

01.02. (13:00)

Zabavljajte se, gledajte nogomet, sapunice, bilo što. Samo nemojte smetati "velikim dečkima"

Noam Chomsky: Masovni mediji žele nam odvratiti pozornost

UX for the Entertainment and Media Websites: from Super-Serving to Hyper-Personalization

Elitni mediji su uspostavili okvir unutar kojega ostali djeluju. Pogledajte Associated Press koji konstantno stvara obilje vijesti, s njima svaki dan dolazi “Priopćenje urednicima: Sutrašnji New York Times će imati sljedeće priče na naslovnoj stranici.” Svrha toga je da ako ste npr. urednik novina u Daytonu, u državi Ohio, i nemate sredstava da saznate nove vijesti ili jednostavno ne želite o tome razmišljati, takva priopćenja vam govore što su vijesti. Ako iskočite iz tračnica, ako pišete stvari koje se ne sviđaju velikim novinama, brzo ćete za to saznati. Stvarni masovni mediji žele odvratiti pozornost ljudi. Neka rade nešto drugo, ali neka nam (vodećim ljudima) ne smetaju. Neka se zabavljaju uz profesionalne sportove, na primjer. Neka svatko postane zaluđen profesionalnim sportovima, seks skandalima ili poznatim osobama i njihovim problemima, ili nečim sličnim. Bilo čime, samo da nije ozbiljno. Jer, ozbiljne stvari su za glavne dečke. “Mi” se brinemo o tome. Buka/Akuzativ.com

06.01. (23:00)

O novinarima i ljudima

Gavranović: Mediji kao psi-čuvari javnog interesa

Potreba za vijestima o gospodarstvu raste gotovo geometrijskom progresijom, bilo da je riječ o financijama, poslovanju ili ekonomskim pitanjima. Financijsko i ukupno poslovno novinarstvo slijedi te promjene. U tim promjenama, međutim, novinarstvo gubi ili napušta svoju središnju ulogu – zaštitu javnog interesa. Mnogi medijski analitičari čak tvrde, vjerojatno s razlogom, da su postali lakovjerniji i manje revni u svojim izvješćima i analizama. Izvješćivanje o poslovnim rezultatima prerasta u svojevrsnu tehniku. „Novo novinarstvo“ traži sve više ono što nazivamo ‘reporter opinion’, dakle vlastiti stav prema nekom određenom pitanju. Pokazalo se da je u najvećem broju slučajeva taj stav izgrađen na stavovima njihovih izvora informacija. U isto vrijeme, novinarstvo u SAD-u općenito prerasta u glamuroznost, s naglašenim osobama i celebrity pojavama. Otvoreno je pitanje je li ekspanzija poslovnih vijesti pridonijela boljem informiranju javnosti. Odgovor analitičara glasi: nije. Ante Gavranović za Epohu.

17.12.2022. (00:00)

Nekad moraš imati stav

Ne možeš kao novinar baš uvijek uvažiti sve strane

Novinar je nekad u škakljivoj situaciji kao i sudac na nogometnoj utakmici jer želi biti nepristan, a pritom donijeti neke važne odluke. Kao i u nogometu gdje danas postoji VAR, novinari trebaju prikupiti informacije o dvije suprotstavljene strane i predstaviti ih publici na što neutralniji i najbolji mogući način. Zamislite novinara koji želi vama čitateljima pojasniti više o tome je li zemlja okrugla ili je, kao što neki još uvijek tvrde, ravna ploča. Za sugovornike o toj temi svakako bi mogao pronaći znanstvenika koji bi objasnio kako i zašto znamo da je Zemlja okruglastog oblika, ali i nekog ravnozemljaša. No, koliko sve to ima smisla ako dva sugovornika nisu na istoj razini prihvaćanja utvrđenih znanstvenih dokaza? Mediji bi trebali postupiti racionalno te argumentirano se suprotstaviti širenju dezinformacija, iskrivljivanju činjenica, teorijama zavjera i lažnim vijestima. Medijska pismenost

01.12.2022. (08:00)

Novinarstvo sa srcem

Pavić, vlasnik Telegrama: Pretplatama smo uspjeli uprihodovati više nego od Podravkinih reklama

Pod naslovom Velika pobjeda Telegramovih pretplatnika, direktor tog portala Miran Pavić objavio je post na Facebooku. “Gotova je naša Black Friday akcija i sada možemo objaviti: ovog mjeseca Telegram će od pretplate prihodovati osjetno više nego je prošlih godina prihodovao od Podravke! U samo jednom mjesecu, uz pomoć pretplatnika, nadoknađen je cijeli godišnji iznos kojim je Martina Dalić sa svojim ortacima pokušala udariti na Telegram, zabranom oglašavanja nakon naših kritičkih tekstova. Hvala svima na podršci”. Slučaj Podravke i Martine Dalić precizno demonstrira kako izgleda pluralizam u državi u kojoj jedna stranka kontrolira preko 50 posto gospodarskih resursa, pa uz pomoć te impozantne i slojevite hobotnice, honorira uslužne i kažnjava problematične. Ovaj slučaj također pokazuje zašto je podrška čitatelja pivotalna stvar za većinu medija, ili barem za one medije, koji su još zainteresirani medijima se nazivati, prenose navode iz Zagrebi.hr

09.09.2022. (10:00)

O medijima starog kova

Leković: U medijima je sve manje novinarstva, situacija je sve lošija

Kada se dogodi neki konflikt, poput rata u Ukrajini, onda se tek vidi koliko medijima vladaju površnost i dezinformacije. Pod krinkom novinarstva servira se često nešto potpuno suprotno, u interesu različitih centara moći, a ne u interesu javnosti. Naravno, ako se to gleda iz pozicije vlasnika i nekoga tko na medijima želi ostvariti profit, za takve stvari oni pronalaze opravdanje. Ali ako se gleda iz pozicije novinarstva, uvjeren sam da u tome ne smije biti nikakve dileme. Ništa ne može biti opravdanje za napuštanje stvarnog, poštenog novinarstva utemeljenog na poštovanju profesionalnih i etičkih standarda. Sve drugo i nije novinarstvo. Saša Leković za Nacional, povodom organizacije Fažana Madia Festa.

25.08.2022. (10:00)

Zabrinjavajući odlasci

Šajatović: Ekstremna posvećenost novinarstvu donosi slavu, ali troši tijelo i dušu

Novinari nokauteri ​dragocjeni su svakoj redakciji, svakom izdavaču. Često nisu ugodni za suradnju, znaju biti zahtjevni i tvrdoglavi. Ali kao što nogometnoj ekipi nisu dovoljni dobri obrambeni i vezni igrači, nego trebaju vrsne napadače, tako i mediji trebaju igrače u ‘špicu’. Bez njih medij nema tako šlag na torti. Zato, koliko god to teško bilo, urednici i izdavači trebaju posvetiti dodatnu pozornost tim posvećenicima novinarstva. Novinarski život oduvijek je bio težak. Internet, brzina življenja svijeta i očekivanja publike danas definitivno jedu novinare mnogo više nego prije. Miodrag Šajatovć za Lider.

29.01.2022. (13:00)

Niste ni vi čitatelji tol'ko bedasti

Holiga: Je li Telesport ustvari Tovarsport?

Svi spomenuti ljudi imaju punu slobodu u izražavanju svojih stavova, uključujući navijačke i druge preferencije. Da, navijamo za neke klubove i timove, kao što i svi sportski novinari i urednici navijaju za nekoga, uglavnom za Hajduk ili Dinamo. Ono što nas razlikuje od drugih — ili mi barem volimo misliti da je tako — je to što vam mi sve to otvoreno kažemo, odnosno pišemo. Štoviše, nabijamo vam to na nos. Ne pokušavamo se lažno prikazati kao ‘objektivni’, pritom rovareći i manipulirajući kontekstom — ako rovarimo i manipuliramo kontekstom, onda točno znate i zašto. Što se tiče čisto nogometne perspektive — igračke, trenerske — nikad se ovdje nije štedjelo na komplimentima Dinamu ako su oni bili zasluženi, neovisno o navijačkoj opredijeljenosti onoga tko je pisao, piše Holiga o konstantnim primjedbama da Telesport “gura” Hajduk, što otvoreno i rade, priznaje Aleksandar Holiga.