Prihvatite budućnost vijesti: Zašto su digitalne pretplate bitne? - Monitor.hr
21.07.2024. (22:00)

Nekad su se novine normalno kupovale

Prihvatite budućnost vijesti: Zašto su digitalne pretplate bitne?

Digitalna revolucija donijela je značajne promjene u načinu na koji se vijesti prikupljaju, distribuiraju i konzumiraju. Novine sa snažnom internetskom prisutnošću prilagodile su se ovim promjenama, nudeći svoj sadržaj putem digitalne pretplate uz brojne prednosti za čitatelja. Digitalne pretplate omogućuju vam da budete u toku s najnovijim vijestima u stvarnom vremenu. Bilo da se radi o udarnim vijestima, dubinskim analizama ili mišljenjima, svemu tome možete pristupiti uz samo nekoliko klikova ili dodira. Svoje omiljene portale i autore možete čitati bilo kada i bilo gdje. Kvalitetno novinarstvo okosnica je informiranog društva. Digitalne pretplate ključne su za podršku novinarima, potiče se kvaliteta istraživačkog novinarstva, dubinske analize i visokokvalitetnog sadržaja kojem možete vjerovati. Digitalnom pretplatom igrate ključnu ulogu u održavanju novinarstva koje vas čini informiranima i angažiranima, kažu na Lideru.


Slične vijesti

28.03. (12:00)

Vijesti iz zahoda? Dobrodošli u novu eru novinarstva

News influenceri: Kako su digitalni kreatori preuzeli informativnu scenu

News influenceri postaju sve moćniji oblikovatelji javnog mnijenja, često nadmašujući tradicionalne medije. Koristeći društvene mreže, oni pružaju vijesti u pristupačnom i osobnom formatu, bilo iz studija, trgovine ili čak aviona. Dok ih neki optužuju za širenje teorija zavjere, mlađa publika im vjeruje više nego mainstream medijima. Njihova neovisnost i prilagodljivost mogli bi biti ključ za budućnost informiranja, pa čak i spas za tradicionalne novinske kuće – ako nađu način da surađuju. News influenceri su tu, rastu i ne planiraju stati. Lider

26.03. (19:00)

Pokraj svih laži, neki se i dalje boje istine

Ivica Đikić: Novinarstvo treba tretirati kao javno dobro na koje građani imaju pravo

Stvari su rapidno krenule nizbrdo nakon velike svjetske financijske krize 2008.-2009., smatra Đikić. U tom trenutku novinarstvo je počelo gubiti snagu i utjecaj. Nakon te krize redakcije tiskanog novinarstva su se počele osipati, rezati budžeti, dolazi do otpuštanja. I od tada novinarstvo nije našlo način da povrati ugled i utjecaj. Istovremeno je tu i došlo do uspona društvenih mreža, koje postaju glavni izvor informiranja za mnoge korisnike. Zato bi važnost novinarstva nešto što bi trebala prepoznati i vlada. Vlada treba shvatiti da joj nije u interesu da kontrolira medije, da politici nije u interesu da mediji objavljuju samo ono što joj ide u korist. Podupiranje novinarstva je stvar od općeg interesa i općeg dobra. HRT

19.02. (14:00)

Novinarstvo bez duše, a to se osjeti

Novinarstvo generirano umjetnom inteligencijom ne ispunjava očekivanja publike

Trogodišnja australska studija pokazuje da su i čitatelji i novinari sve više zabrinuti zbog upotrebe umjetne inteligencije u novinarstvu. Novinari su slabo opremljeni za prepoznavanje sadržaja generiranog ili uređenog umjetnom inteligencijom, što ih čini ranjivim na nesvjesno promicanje takvog sadržaja publici. Većina novinara nije svjesna u kojoj se mjeri AI sve više i često nevidljivo integrira u kamere i softver za uređivanje i obradu slika ili videa. AI se ponekad koristi, a da novinari ili novinska kuća uopće ne znaju za to. Čitatelji nemaju problema kad novinari koriste AI ako su je i sami koristili u slične svrhe, kao što je zamućivanje dijelova slike. I publiku i novinare, pokazuje istraživanje, brine način na koji novinske kuće koriste i na koji bi mogle koristiti generativnu umjetnu inteligenciju. Bug

19.01. (08:00)

Nekad radi dramatičnog efekta, danas radi manipulacije činjenicama...

Medijska fotografija i etičke dileme: Fotošop se koristio još od nekad…

Već u nekoliko tjedana suradnje na Zapadnom frontu 1917. godine, službeni fotograf i novinar sukobili su se oko etičkih pitanja u novinarstvu. „Pokušavao sam i pokušavao uhvatiti to u jednom negativu, ali rezultati su beznadni (…) Međutim, ukoliko negative nekoliko odvojenih događaja ukomponiramo u jedan, donekle se može stvoriti dojam kako moderno bojište izgleda”, zapisao je fotograf Frank Hurley u časopisu Australasian Photo-Review 1919. godine. Ovakve kompozitne fotografije Hurley je nazivao „fotografske impresijske slike”, odnosno „slike napravljene kako bi proizvele realističan dojam određenih događaja kombinacijom nekoliko negativa”. Tako je na nekim fotografijama primjerice, naknadno dodam dim, zbog efekta. U vrijeme kada se Hurley koristio ovom tehnikom, ovakva praksa nije bila neuobičajena. Međutim, današnji standardi novinarske etike bitno su drugačiji u odnosu na rane dvadesete godine prošlog stoljeća. Lupa

29.12.2024. (14:00)

Nema mira u kući

Maja Sever: Rekla sam ravnatelju Švebu – dok se na HRT ne vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću

Tražimo povišenje plaća od 25% bruto vrijednosti boda. Naravno da kada se sve zbroji i kada se pogleda prosjek plaća na HRT-u, on izgleda puno viši, no morate znati da su jaz i razlika između najviših i najnižih plaća ogromni.Na HRT-u ima sjajnih ljudi, montažera, snimatelja, tonaca. Oni znaju svoj posao i sve to mogu sami odraditi, samo ako im se da dovoljno termina da naprave svoj posao. Umjesto toga, da im se termin od dva sata, a onda se uzimaju vanjskotehničke usluge. Na taj se način zamjenjuju ljudi iz kuće koji će tako postati višak. Činjenica jest da mi imamo ljudi i kapaciteta i iza ekrana i na ekranu proizvesti većinu toga što emitiramo. Ali nam se ne dopušta.  Rekla sam i Švebu, reći ću i sada: sve dok se HRT ne uhvati u koštac s informativnim programom, dok se ne otvore vrata i ne pusti malo propuha i na HRT vrati novinarstvo, nema spasa za tu kuću. Namjerno sam rekla dok se vrati novinarstvo jer ono je nestalo. Maja Sever za Nacional

13.09.2024. (17:00)

Kritični i neovisni

Kulturpunkt i njihove školice novinarstva: O krizi medijskog sektora govore u kontinuitetu barem posljednjih 15 godina, a važno je prisjetiti se i činjenice da je kultura prva ‘pala’ u recesijskim mjerama štednje

Ekipa iza Kulturpunkta već 15 godina organizira svoju školicu novinarstva. Pokrenuta u trenutku u kojem je nezavisna kulturna scena u Hrvatskoj bila u punom zamahu, ljudi su se umrežavali, suradnje se protezale i izvan granica države, organizirala su se zanimljiva i važna događanja, mijenjale se politike, javni prostor se tematizirao, zajednička dobra ulazila u fokus… Istovremeno se, nestajanjem kulturnih rubrika i časopisa iz mainstreama, razvijala scena neprofitnih medija čiji su fokusi bili na alternativnom, manjinskom, eksperimentalnom. Uskoro postaje jasno da o svim tim procesima nema tko pisati, bilježiti ih, pratiti i kontekstualizirati.

Ljudi su završavali filozofske fakultete, novinarstva i slično, no nitko ih nije učio o suvremenoj kulturi i umjetnosti, kamoli da su razvijali vještine pristupa tim praksama, njihove analize ili refleksije. Udruga Kurziv preuzima portal Kulturpunkt.hr i istovremeno nastaje ideja o obuhvatnom, jednosemestralnom i besplatnom programu za mlade autore koji će pratiti događanja na nezavisnoj sceni i pisati za portal. Danas, 15 godina kasnije, broje preko 200 polaznika programa, od kojih četvrtina još uvijek surađuje s udrugom, a četvrtina nakon završenog programa nalazi angažman ili zaposlenje u području kulture i medija, ali i šire. tportal

08.08.2024. (00:00)

Samo copy paste i zabava

Mušćet: Novinarstvo postaje arhaičan i nepotreban zanat

Klasično novinarstvo na dobrom je putu da postane stari zanat, poput ćilimarstva ili kazandžijskog zanata. Za nekoliko godina možda će početi nicati privatni muzeji novinarstva u kome će vremešni novinari s cigaretom u ustima i obavijeni oblakom dima pisati prigodne tekstove na pisaćim strojevima za zainteresirane posjetitelje s kupljenom ulaznicom. A oni će se čuditi kako je to neobično da živi ljudi pišu tekstove na tim mehaničkim steampunk uređajima, a ne da to u hipu napravi umjetna inteligencija. Alati za UI koji pomažu u lekturi, vođenju bilježaka i transkripciji postaju sve rašireniji u redakcijama, što rezultira gubitkom radnih mjesta.

Le Monde koristi UI za pomoć pri prevođenju članaka, njemački tabloid Express.de stvorio je virtualnu novinarku Klaru Indernach, koja sada piše više od pet posto objavljenih priča o širokom rasponu tema. Moguća su dva scenarija u budućnosti. Moguće je da će nadolazeći val nepouzdanog i neprovjerenog sintetičkog sadržaja ojačati poziciju novinarstva i obnoviti povjerenje u novinarski rad. Pesimistička varijanta kaže da će javnost izgubiti povjerenje u sve informacije, što će novinare priključiti ćilimarima i kazandžijama. Bojan Mušćet za Artkvart

04.05.2024. (10:00)

Današnji Prometeji

HND-ove nagrade: Viktor Ivančić dobitnik nagrade za životno djelo, Dora Kršul novinarka godine

Novinar Novosti Hrvoje Šimičević primio je nagrade HND-a za istraživačko i pisano novinarstvo, kolumnist Viktor Ivančić dobio je priznanje za životno djelo, dok je Dora Kršul iz Telegrama novinarka godine (Novosti). Najbolja novinarska fotografija prikazuje Peđu Grbina i Ivanu Kekin kako zajedno drže pressicu, vidjet ćete zašto (Index), HND donosi cijeli popis uz obrazloženja.

21.02.2024. (14:00)

Ja sam samo novinar

Drago Hedl: Lex AP je lex apokalipsa

Ako mediji pognu glavu i kažu zašto bismo se mi petljali u sve to, pitam se tko ostaje, tko će biti taj kažiprst koji će ukazati na nepravilnost, na nepravdu. Prema riječima istaknutog novinara Hedla, predložene izmjene Kaznenog zakona u Hrvatskoj predstavljaju prijetnju istraživačkom novinarstvu i slobodi medija. Hedl je istaknuo kako će novi zakon ograničiti istraživačke novinare u njihovom radu, te naglašava da su novinari često ključni u otkrivanju korupcije i nepravilnosti te da će nove odredbe ozbiljno ugroziti izvore informacija i slobodu izražavanja. Također upozorava na opasnost od političkog utjecaja na medije, ističući da su novinari često izloženi prijetnjama i pritiscima, posebno kada istražuju visokopozicionirane političare.

Sad prikupljam informacije o “uglednim”, visokopozicioniranim ljudima, saborskim zastupnicima i nude mi novac da ne objavim za njih spornu priču. Naravno, poznat je slučaj notornog Franje Lucića koji mi je vrlo otvoreno i eksplicitno nudio novac. Čak mi je pojasnio da nisam dobro shvatio: da će mi platiti tri puta više nego što me plaća moja redakcija. Srećom, snimio sam razgovor. Da nisam snimio, tko bi mi vjerovao? Ipak je on ugledni član HDZ-a, saborski zastupnik, a ja samo novinar – Drago Hedl u intervjuu za Portal novosti.

20.02.2024. (13:00)

Izgleda da nitko ne voli kada curi

Odlučujući tjedan za Juliana Assangea, sve zviždače i novinarstvo

Utemeljitelj WikiLeaksa mogao bi već u srijedu poslijepodne biti na avionu za SAD. Ondje ga, barem zasad, čeka optužba za cyber kriminal i špijunažu “teška” 175 godina zatvora, a njegova supruga, odvjetnica Stella Morris Assange upozorava da se može preinačiti i u smrtnu kaznu. U utorak ujutro započinje prvi od dva dana novog saslušanja pred Visokim sudom u Londonu, koji je “opasno blizu” da ga izruči; najopasnije upravo za novinarstvo. Od Afganistana i Iraka, preko Sirije i Libije pa i Ukrajine, dokumenti i diplomatske depeše objavljeni na WikiLeaksu dali su nezamjenjiv uvid javnosti u ratove i diplomatske pozadinske igre koje su rezultirale gubicima nebrojenih ljudskih života.

Do dana današnjeg ni jedan čin torture ili “kolateralnog ubojstva” koje je razotkrio WikiLeaks nije procesuiran u SAD-u, zemlji koja je izvan dosega Međunarodnog kaznenog suda u Haagu. U prvoj ga verziji optužnice terete za cyberkriminal, da bi u dopuni optužnice cyberkriminalu dodali 17 točaka optužbe za špijunažu, a mogućih pet godina zatvora narasta na 175. Upravo je postojanje ovakve optužnice Assange proricao od 2010. godine, braneći se od prozivki za seksualne delikte. Faktograf