Kemičar u kući: čari lijevanog željeza - Monitor.hr
11.08. (07:00)

Teflon bi mogao biti stvar prošlosti

Kemičar u kući: čari lijevanog željeza

Iza riječi gus krije se lijevano željezo (njem. Gußeisen) i to – važno je napomenuti – sivo željezo, jer osim sivog sirovog željeza postoji i ono drugo, sjajno, koje se zove bijelo sirovo željezo. No da bi se razumjela razlika između bijelog i sivog željeza treba zaviriti u visoku peć. Željezo, a posebice ono sivo, slabo provodi toplinu, no ima velik toplinski kapacitet. To znači da će lonac od gusa biti, istina, teško zagrijati, ali i teško ohladiti. Zato će, jednom zagrijan, održavati postojanu i ravnomjernu temperatru na čitavoj površini, a to je pri kuhanju najvažnije. U takvom loncu hrana neće zagorjeti. Lonci od nehrđajućeg čelika sadrže otrovne metale. No oba sastojka gusa – željezo i grafit – neškodljive su tvari. Nenad Raos za Bug.


Slične vijesti

21.11. (10:00)

Eliksir života

Kemičar u kući: ne bacajte talog od kave!

Umjesto da skupljaju zoc po kućama, znanstvenici su sami kuhali kavu – i to na znanstven način. „Na znanstven način“ znači da treba kuhati čistu kavu i to reproducibilno: preko 20 g samljevene kave umotane u Whatmanov papir za filtriranje (filtar od najčišće celuloze) prelili su 200 mL destilirane vode zagrijane na točno 90 oC. Takva kava nije za piće, jer za dobar okus uvarka voda mora sadržavati kalcijeve i magnezijeve soli, ali je dobra za kemijsku analizu. Talog od kave mogao bi se iskoristiti za dobivanje prirodnih antioksidansa koji se mogu, dakako, primijeniti u ljekarništvu. Osim toga, zoc se može iskoristiti i kao prirodno gnojivo. Nenad Raos za Bug.

10.11. (08:00)

Svako čišćenje je kemijsko

Kemičar u kući: kemija uklanjanja mrlja

Ne postoji tvar, ma kako reaktivna bila, koja bi sa svime reagirala, no isto tako ne postoji ni tvar, za izradu posude, koja ne bi reagirala ni sa čime. Željezo nagrizaju kiseline, a staklo nagrizaju lužine pa i sama voda. Dakle, ne postoji apsolutno inertna tvar, a tu misao treba imati na umu kada se prihvatimo riskantnog posla uklanjanja mrlja. Sredstva za uklanjanje mrlja dijele se općenito na četiri skupine: na emulgatore, kiseline i lužine, te na otapala i oksidanse. Dok emulgatori (sapuni i deterdženti) i nisu sredstva za uklanjanje mrlja, kiseline i lužine služe ponajviše za uklanjanje mrlja od anorganskih tvari. Otapala također imaju posebnu namjenu, dok oksidansi razaraju svaku organsku tvar, ali i podlogu. Kako onda ukloniti mrlju? Najbolje je početi sa slabim, a ako ne ide — sa sve jačim sredstvom. Nenad Raos za Bug.

24.10. (19:00)

Pažljivo dozirati

Kemičar u kući (#71): zrelo voće, prezrelo voće – etilen-voće

Upravo je fascinantno da biljka treba napraviti nešto tako složeno kao što je molekula ACC da bi dobila nešto tako jednostavno kao što je molekula etena. To je plin karakterističnog, slatkastog okusa i mirisa. On je važan za čovjeka – jer od njega se proizvodi sve i sva, a ponajviše polietilen (PE) – a još više za biljku. Bez etena biljka nikad ne bi sazrela. No ono što je najvažnije reći s praktičkog gledišta je da etilen ima dva načina djelovanja na biljku, Sustav 1 i Sustav 2. . Biljka nastoji održati normalnu razinu etilena u svojim stanicama, nastoji održati homeostazu. To znači da ako biljci dajemo etilen izvana, ona će ga prestati proizvoditi. Isto tako, ako biljci dajemo inhibitor, ona će njegovo djelovanje pokušati suzbiti proizvodnjom etilena. Nasuprot tome, Sustav 2 je autokatalitički. To znači da dodatak etilena potiče biljku da ga još više sama proizvodi, što može imati dalekosežne posljedice. Nije dobro dok je voće prezrelo, zbog čega bi ga valjalo suzbiti inhibitorima. Nenad Raos kao kemičar u kući, za Bug.

13.10. (12:00)

I u pripremi za prvi maj ima kemije

Raos: Zašto treba namakati grah u vodi prije kuhanja

Stara je to kuharska priča. Grah treba prije kuhanja ostaviti preko noći u vodi, potom vodu baciti, pa ga potom kuhati nekoliko minuta, a zatim prvu vodu baciti. Razlog tome je – kažu iskusne kuharice – da od prve, hladne vode grah nabubri, pa se lakše skuha, a od druge, tople vode izgubi otapanjem „nešto“ iz sebe što izazva nadimanje. U tome ima, dakako, istine, no ima i jedne druge. Grah moramo namakati prije svega zbog fitinske kiseline. Ona dobro izvlači olovo iz kostiju, ali je samo uvodi u krv gdje tek može napraviti štetu. Fitinska kiselina snižava razinu glukoze u krvi i smanjuje pojavu karijesa, a usto je antioksidans, što znači da sprječava nastanak raka debelog crijeva. No unatoč poželjnim djelovanjima, činjenica da snižava nutritivnu vrijednost hrane, fitinska se kiselina smatra antinutrijentom. Stoga je treba izbjegavati – i namakati grah 18 do 24 sata prije kuhanja, tvrdi kemičar u kući, Nenad Raos za Bug.

27.09. (00:00)

Ostanite hidratizirani, ali bez dodanog vodika

Kemičar u kući: voda s vodikom, puna energije

Kad mi je kolegica kemičarka poslala sliku vode gazirane vodikom, nisam znao što da mislim. Da se vodik otapa u vodi, to se zna. Kako vodik ne reagira s vodom, njegova je topljivost proporcionalna tlaku i, kao svi plinovi, otapa se to bolje što je temperatura niža. Je li dobro topljiv? Ne baš. No vodik je, zna se, pun energije. Raketa je njime dovela ljude do Mjeseca. Kad je tome tako, bit će tako i s vodikovom vodom, valjda. Umjesto da daje novac za čudesnu i čudotvornu vodu, sa samo 18,1 mililitra vodika po litri, bilo bi joj bolje da jede grah, brokulu, cvjetaču, da jako octi hranu, ukratko da čini sve ono za što liječnici kažu da ne treba činiti. Vodik je, istina, pun energije, no tu energiju naš organizam ne može iskoristiti ni na koji način. Nenad Raos za Bug.

01.09. (09:00)

Smanjiti kiselost organizma, ali na drugi način

Raos: što se krije iza ‘ljekovite’ alkalne vode?

Ona se prodaje kao lijek za sve bolesti jer – zna se – acidoza je opasna, a – i to se zna – svaka se kiselina može neutralizirati lužinom, alkalijom, bazom. Tzv. „čudesna voda“, koja se prodaje kao lijek za sve nije ništa drugo nego vrlo razrijeđena otopina sode bikarbone (NaHCO3) i vodenog stakla (Na2SiO3). Voda je, kažu, zdrava jer je alkalna, a alkalna je zato što ima pH veći od 8,8. No kemija kaže i nešto drugo. Kiselost otopine sama po sebi ne znači ništa. U litri ljekovite vode od aktivnih tvari nalazi se samo soda bikarbona, no nema je više nego što bi stalo stalo na vrh noža (u čajnu žličicu stane oko tri grama). Drugim riječima, žličica sode bikarbone zamjenjuje 30 litara čudotvorne vode. A još je bolje, umjesto sumnjivih proizvoda, jesti – sir. Nenad Raos sa znanstvene perspektive o prevari na tržištu dodataka prehrani, za Bug.

22.08. (22:00)

Ni s vodom nikad ne znaš

Raos: je li čista voda dobra za piće?

Voda je, kažu, najzdravije piće, no ne mora biti tako. Voda može biti i najnezdravije piće ako se u njoj nalaze patogene bakterije. No koja je voda zdrava? U vodi iz bunara nema bakterija, no samo ako je vađena iz dovoljne dubine da u nju ne može ući ništa iz septičke jame i sličnih mjesta gdje žive patogene bakterije. I „najčišća voda za piće“, naime kišnica, može biti opasna po zdravlje ako se ne drži u čistim posudama. Stoga je kišnicu najbolje prokuhati, kao što se, konačno, prokuhava destilirana voda. Sve u svemu, nije lako odgovoriti na pitanje što je čisto, a što nečisto. To je krivo postavljeno pitanje, jer ne treba pitati je li nešto čisto, nego od čega je čisto. I koliko je od čega čisto. Nenad Raos za Bug.

11.07. (23:00)

Samo ih politi mravljom kiselinom

Raos: Kako se riješiti mrava u kući

Mrav u svom okolišu traži hranu. Iz mravinjaka izlaze izvidnice. To su oni osamljeni mravi koji jure amo-tamo po podu, zidu, po kuhinjskom namještaju. Stoga se najbolja zaštita od mrava zove čistoća. Nakon pripreme hrane treba kuhinju dobro očistiti, sve površine oprati deterdžentom, jer će mrav-izviđač pronaći i najmanju mrvicu hrane, a potom o svom nalazu obavijestiti mravinjak. Kad nađe nešto za jesti, on za sobom, pri povratku u mravinjak, ostavlja trag po kojem drugi mravi nalaze put do hrane. Dakle: mravima treba onemogućiti da slijede trag što ga je ostavio izviđač. Mravi, istina, imaju feromone – one kojima dojavljuju nalaz hrane – koji ih privlače u kuću, ali imaju i feromone koji ih iz kuće odvlače. To su feromoni kojima signaliziraju opasnost. Uzeo sam malo (oko 10 mililitara) medicinskog alkohola (70 %) i u njega ubacivao mrave što sam ih ulovio. Tatim sam tom otopinom, mravljim ekstraktom, podmazao ispod praga, mjesta odakle su mravi nadirali. Više ih nije bilo! Nenad Raos u novom Kemičaru u kući, za Bug.

25.06. (18:00)

E, sad ste nagrabusili

Kemičar u kući: Ima li zaštite od komaraca?

Ugasiti svjetlo u sobi prije spavanja ima smisla jer komarac vidi svoju žrtvu na udaljenosti od pet do šest metara. Osjeti i njezinu toplinu, no tek ako joj se približi na 20 centimetara. Stoga bi spavanje u mraku moglo zaštititi od uboda da nije još trećeg, najvažnijeg osjetila, njuha. Najsigurniji put do žrtve pruža komarcu miris ugljikova dioksida, koji oni osjete. No komarac ne njuši samo ugljikov dioksid, privlače ga i drugi tjelesni mirisi. Usto voli miris butanola i cikličkog ketona ciklopentanona. I evo eldorada za trgovce svakojakim zamkama za komarce. U vodi treba otopiti smeđi šećer, a potom u nju staviti malo kvasca pa staklenku s otopinom omotati tamnim papirom ili tkaninom te je ostaviti na suncu.Kvasac će činiti svoje stvarajući ugljikov dioksid koji će privlačiti komarce. Kad se kukac približi na 20 centimetara od površine tekućine, osjetit će joj toplinu pa će se na nju spustiti – i utopiti. Nenad Raos o prirodnoj metodi rješavanja ljetnih napasti za Bug.

17.06. (14:00)

Za zdrave zube i sačuvane kosti

Kemičar u kući: muke s fluorom

Učestalost karijesa manja je kod djece koja žive u krajevima s vodom bogatom fluoridima (koncentracije više od 1 mg/L) od one koja žive tamo gdje ih u vodi ima malo. Treba dakle uzimati fluor, jer fluor štiti zube. Fluor se ugrađuje u zubnu caklinu, gdje mu je i mjesto, no ako ga ima previše ugrađivat će se i u kosti. Kosti će uslijed toga postati krhkije i sklonije pucanju, a nije dobro ni kad fluora ima previše u zubima. No to nije sve. Fluor je neutrotoksičan. Smanjuje, između ostalog, i inteligenciju djece. Treba ga izbjegavati, a opet ne. Fluor je nužan, ali se s njime ne smije pretjerati. Već 0,05 mg fluora na dan po kilogramu tjelesne težine može spriječiti karijes, pri dozi od 4,3–7,6 mg/kg očituju se simptomi kronične toksičnosti (vrtoglavica, povraćanje, proljev), a pri dozi od 40–80 mg/kg tjelesne težine (LD50) nastupa smrt. Ima ga u čaju i ribama, puno više nego u mesu. Nenad Raos za Bug.