Kina želi sagraditi podvodnu mrežu vlakova do SAD-a - Monitor.hr
07.04.2022. (18:00)

Podvodni choo-choo

Kina želi sagraditi podvodnu mrežu vlakova do SAD-a

Kina želi izgraditi liniju za brzi vlak dugu 13.000 kilometara (8.078 milja) koji bi putovao od kontinentalne Kine, preko Sibira u istočnoj Rusiji, i to pod morem kroz Beringov tjesnac do Aljaske, preko stjenovitih vrhova kanadskog Yukona i Britanske Kolumbije do SAD-a. Nakon što bi je izgradili, želja je dodatno proširiti mrežu vlakova koji bi na sličan način vodili u svaki kutak SAD-a. Cijena ulaganja? Prava sitnica. Oko 200 milijardi dolara. Iako ideja postoji još od 2014. godine, zasad nema riječi o njezinoj konkretnoj realizaciji. IFL Science


Slične vijesti

Danas (08:00)

Kad geopolitika zatvori slavine, Rusija odmah donosi novi kanister

Kriza u Iranu i Venezueli ugrožava kinesku opskrbu naftom, Rusija jača svoju poziciju

Sukobi i američke intervencije u Iranu i Venezueli dovode u pitanje opskrbu kineskog tržišta naftom, jer su te dvije zemlje činile oko 17–18 posto kineskog uvoza do kraja 2025. Zbog sankcija i poremećaja u isporukama kineske rafinerije ostaju bez jeftine sirove nafte na kojoj su temeljile poslovanje. Kina može povećati uvoz iz drugih država, ali po višim cijenama i s manjim profitnim maržama. U novim okolnostima najveći dobitnik mogla bi biti Rusija, koja već sada povećava izvoz prema Kini i jača energetsku i infrastrukturnu suradnju s Pekingom. Express

17.02. (12:00)

I pustinje se daju naseliti životom

Kina pretvara rub pustinje Taklamakan u ponor ugljika masovnom sadnjom drveća

Masovna sadnja drveća na rubovima pustinje Taklamakan pretvara jedno od najsuših područja svijeta u ponor ugljika koji apsorbira više CO₂ nego što ga ispušta. Projekt je dio kineskog programa Three-North Shelterbelt Program, poznatog kao „Veliki zeleni zid“, pokrenutog 1978. Radi se o golemom ekološkom zahvatu kojim je do sada posađeno više od 66 milijardi stabala. Istraživači tvrde da je vegetacija stabilizirala pješčane dine, povećala šumski pokrov i pokazala da i ekstremno sušni krajolici mogu postati učinkoviti spremnici ugljika. Dugoročni učinci na klimu i vodne resurse još se proučavaju. Live Science

31.01. (08:00)

A mi smo mislili da znamo što je gužva

Kolona od 100 kilometara: Najduža prometna gužva u povijesti trajala je 12 dana

Najveća prometna gužva na svijetu dogodila se 13. kolovoza 2010. godine na autocesti G110 Peking-Tibet, ruti dugoj otprilike 100 kilometara gdje su prometne gužve česte. Vozila su jedva prelazila kilometar dnevno, a procjenjuje se da je nekoliko tisuća vozača bilo zarobljeno u svojim automobilima između jednog i pet dana. Kineski mediji navode da je gužva ukupno trajala između 10 i 12 dana, a promet se počeo normalizirati tek 25. kolovoza. Jutarnji, Unbelievable facts

06.01. (20:00)

Tamo ljudi već lete

Kina danas: dostava dronovima, brzi vlakovi i putnički dron-helikopteri

U Kini je naručivanje hrane dronom postalo svakodnevica: za oko jedan euro dostava stiže za dvadesetak minuta, što je isprobao i Goran Milić u seriji What’s up Kina. Iako je ostao razočaran veličinom cheesecakea, sustav je ocijenio inovativnim i ekološkim. Dronovi ondje idu i korak dalje – koriste se kao putnički helikopteri. Milić se provozao EHangom 216, autonomnim letećim vozilom za dvije osobe, koje već ima regulatorna odobrenja, ali zasad ostaje luksuz za bogate i poslovno nestrpljive. HRT

16.11.2025. (19:00)

Kad ti susjed napravi toliko solarnih panela da ti je neugodno upaliti žarulju

Kineska energetska revolucija mijenja igru

Kina je izgradila goleme kapacitete obnovljive energije, instalirala rekordne količine solarnih i vjetroelektrana te globalno snizila cijene zelene tehnologije. Zahvaljujući masovnoj proizvodnji, već nadmašuje svoje klimatske obveze i postaje ključni izvoznik čiste energije, posebno za zemlje u razvoju. Time istodobno smanjuje vlastite klimatske rizike i jača gospodarski utjecaj. Iako zabrinjava ovisnost svijeta o kineskoj industriji, osobito zbog političkih rizika, obnovljivi izvori ostaju najjača nada za usporavanje rasta globalnih temperatura. Jutarnji

24.09.2025. (19:00)

Kad ti život da pijesak – napravi struju i bobice

Solarni paneli protiv pustinje u Kini

U sjevernoj i zapadnoj Kini raste mreža solarnih elektrana koje osim proizvodnje energije usporavaju širenje pustinja. Paneli stvaraju sjenu koja smanjuje isparavanje i omogućuje rast biljaka poput goji bobica. Projekt Baofenga u Ningxiji (1 GW) dio je plana izgradnje 30 GW kapaciteta, a slični pogoni već rade u Majiatanu. Peking ubrzava širenje takvih rješenja, jer paneli štite i poljoprivredno zemljište. Ipak, unatoč desetljećima napora, dezertifikacija i dalje zahvaća gotovo 27% Kine – pa borba ostaje dug i težak “rat s pijeskom”. HRT

04.09.2025. (00:00)

Baloni, golubice i rakete za svaki slučaj

Analiza: Vojna parada kao poruka svijetu

Kina je povodom 80. obljetnice završetka Drugog svjetskog rata održala raskošnu vojnu paradu, prikazavši nuklearne i hipersonične rakete, nove borbene zrakoplove, proturaketne sustave, kibernetičke jedinice i robotske “vukove”. Parade su prisustvovali autokratski lideri poput Putina i Kim Jong-una, dok su građani bili isključeni. Analitičar Marinko Ogorec ističe da Kina demonstrira ovladavanje najsuvremenijom vojnom tehnologijom i ambiciju reorganizacije međunarodnih odnosa. Iako je vojna agresija prema Tajvanu neizvjesna, Kina sada može voditi ratove na svim frontovima i u svim dimenzijama. tportal… o zaključcima summita koji je završio paradom oglasio se i Višeslav Raos

03.09.2025. (12:00)

Kad ti se prijatelji pojave na paradi, a svi nose nuklearke umjesto cvijeća

U Pekingu održana najveća vojna parada u povijesti Kine


Kineski predsjednik Xi Jinping održao je najveću vojnu paradu u povijesti, a pridružili su mu se Vladimir Putin i Kim Jong-un. Poručio je da se svijet suočava s izborom između mira i rata. Devedesetminutni događaj organiziran radi obilježavanja 80 godina od završetka Drugog svjetskog rata, bio je prilika za Xija da pokaže kinesku vojnu snagu i okupi prijateljske vođe kako bi poslali poruku ostatku svijeta. Kina je na velikoj vojnoj paradi u Pekingu predstavila niz novih oružja, uključujući nuklearne balističke rakete, lasere i goleme podvodne dronove. Trojica lidera, koje zapadni analitičari nazivaju ‘osovinom previranja’, zajedno su izašla na početku svečanosti i s tribina promatrala oko 10.000 vojnika, tenkove, raketne sustave i modernu vojnu tehnologiju na ulicama kineske prijestolnice. To je prva vojna parada Kine u zadnjih šest godina. Index, tportal, BBC, Guardian, BBC

  • Trump pisao Xiju: Puno pozdravite Putina i Kima, s kojima ste se urotili protiv nas (Index)
  • Dok je Putin bio na paradi u Kini, žestoko napadnuta Ukrajina, Poljska podigla vojne zrakoplove (tportal)
  • Kina pred Putinom otkriva moćno oružje koje je godinama skrivala od svijeta – najmoćniji laserski sustav protuzračne obrane na svijetu (Index, The Telegraph), paradom prošetali i ‘robotski vukovi’ (tportal)
  • Parada u slikama (dobro, fotkama) (Guardian)
02.09.2025. (13:00)

Kad Putin, Kim i Xi zajedno marširaju, Zapad gubi Wi-Fi signal

Kina: Xi i prijatelji na najvećoj vojnogodišnjoj zabavi

Kina priređuje najveću vojnu paradu u povijesti povodom 80. obljetnice japanske kapitulacije, uz prisutnost Vladimira Putina i Kim Jong Una. Parada, spektakl vojne moći i diplomatskog utjecaja, pokazuje kineski uspon kao autoritarne sile i promovira alternativnu verziju Drugog svjetskog rata. Sudjeluju samo neki zapadni čelnici, dok lokalno stanovništvo kritizira troškove i logističke zastoje. Prikaz hipersoničnih projektila i dronova simbolizira kinesku ambiciju za multipolarnim svijetom i jačanje regionalne diplomacije. Index