Kineski veleposlanik u SAD-u zanijekao savezništvo između svoje zemlje i Rusije - Monitor.hr
23.07. (19:00)

Nesporazum, kaže on

Kineski veleposlanik u SAD-u zanijekao savezništvo između svoje zemlje i Rusije

Kineski čelnik Xi Jinping i Vladimir Putin su u zajedničkom priopćenju nakon sastanka u Pekingu 4. veljače ove godine naveli da “prijateljstvo između dviju država nema granica i da nema područja u kojem između njih nije moguća suradnja”. Ambasador Qin Gang je upravo tu formulaciju iz famoznog priopćenja naveo u Aspenu dok je uzvanike nastojao uvjeriti da je došlo do velikog “nesporazuma” u pogledu kinesko-ruskih odnosa u jeku ruskog rata protiv Ukrajine: “Ta formulacija predstavlja nerazumijevanje kinesko-ruskih odnosa. Ti odnosi nisu savezništvo”, rekao je kineski veleposlanik, a prenosi Politico. Jutarnji


Slične vijesti

Prekjučer (14:00)

EU je neprihvatljivo da njezina sredstva odlaze u Kinu

Revizori EK-a provjeravaju Plenkovićevu hitnu nabavu medicinske opreme iz Kine iz 2020. godine

Revizori Europske komisije provjeravaju kako je i u kojim okolnostima Vlada Andreja Plenkovića u ožujku 2020. godine bez javnog natječaja nabavila oko 20 tona medicinske opreme iz Kine nužno potrebne za borbu protiv virusa covid-19, a za što je iz europskih fondova plaćeno 380 milijuna kuna, odnosno oko 50 milijuna eura. Osim europskih revizora tom se nabavom, prema informacijama Nacionala, bavi i OLAF, upravo zato što su u pitanju europska sredstva. Prema tvrdnjama izvora upućenih u detalje ove istrage, europski revizori provjeravaju je li se prije nabave iz Kine provjerilo postoje li na tržištu drugi dobavljači koji tu robu mogu isporučiti. Ta je nabava išla preko tadašnjeg Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta kojem je na čelu tada bio ministar Darko Horvat, no sve je dogovoreno na najvišoj državnoj razini između premijera Andreja Plenkovića i kineskog premijera Li Keqianga. Nacional

Srijeda (15:00)

Novi problemi dolaze s kineske tržnice (ovaj put nekretnina)

Nekretninska kriza u Kini, Kinezi prestali plaćati hipoteke

Mnogi Kinizi su prestali plaćati hipoteke iako to mogu, ali odbijaju jer više ne vjeruju graditeljima da će ih dovršiti. Neisplaćeni iznos kredita mogao bi iznositi 145 milijardi dolara. Kineski sektor nekretnina čini trećinu njezine gospodarske proizvodnje. To uključuje kuće, najam, usluge posredovanja, građevinski materijal i slično. No rast kineskog gospodarstva usporava, u posljednjem je kvartalu poraslo za samo 0.4% u usporedbi s prethodnom godinom. Neki ekonomisti čak smatraju da ove godine neće ni biti rasta. Glavni uzrok tome je politika nulte tolerancije na covid. Opetovano uvođenje karantena i stalne mjere utjecali su na prihode, a zatim i na štednju te investicije. Problem je u tome što veličina kineskog gospodarstva može izazvati poremećaje na ključnim tržištima, poput tržišta nekretnina, te utjecati na globalni financijski sustav. Stručnjaci smatraju da banke više neće davati zajmove ako ocijene da je sektor u problemima… Index / BBC (original)

09.08. (21:00)

CIA mijenja fokus

Novi narativ Washingtona: Najveću političku, gospodarsku i vojnu prijetnju predstavljaju Kina i Rusija

Godinu dana nakon završetka rata u Afganistanu, američki predsjednik Joe Biden i najviši dužnosnici za nacionalnu sigurnost sve manje govore o borbi protiv terorizma, a sve više inzistiraju na narativu kako najveće političke, gospodarske i vojne prijetnje predstavljaju Kina i Rusija. Na nedavnom zatvorenom sastanku s čelnicima Antiterorističkog odjela CIA-e, dano im je do znanja da borba protiv Al-Qaide i drugih ekstremističkih skupina ostaje njihov prioritet – ali da će se novac i resursi agencije sve više usmjeravati na Kinu. SAD je već dugo uznemiren rastućim političkim i ekonomskim ambicijama Kine, ali i vlastitom nemogućnošću da potpuno shvati ili predvidi planove Pekinga. Amerikanci vjeruju kako je Kina pokušala utjecati na izbore u inozemstvu, pokrenula kampanje kibernetičke i korporativne špijunaže, a poznato je i da je zatočila milijune Ujgura u logorima. Jutarnji

09.08. (18:00)

"Specifičnost Zapadnog Balkana je da desni populizam poprima konture etničkog nacionalizma"

Dejan Guzina: EU je otvorila prostor kineskom i ruskom utjecaju na Balkanu

Dejan Guzina izvanredni je profesor političkih znanosti na Univerzitetu Wilfrid Laurier u Kanadi, stručnjak za komparativnu demokratizaciju, upravljanje etničkim sukobima i izgradnju države u postkonfliktnim društvima. Bavi se odnosima i politikama Evropske unije prema Balkanu te se posebno zanima za veze između nacionalizma i zakona u kontekstu institucija podjele vlasti. “Postoji otvoreni trgovinski sukob između Sjedinjenih Američkih Država i Kine oko pravca razvoja globalnog kapitalizma. Taj sukob bi se mogao okarakterisati kao sukob između merkantilnog kapitalizma i neoliberalizma, od kojih nijedan nije preterano zabrinut za ključne principe liberalne demokratije. U tom globalnom kontekstu, zapadno-balkanske državice, pa i cela Evropa, snalaze se kako mogu: bez jasne vizije, principa ili obrazaca ponašanja”, kaže Guzina. Aljazeera

07.08. (17:00)

Četiri moguća scenarija

Kad Kina odluči okupirati Tajvan, to će realizirati u dva dana 2023. dok se Zapad ne stigne ni snaći

Kada Kina odluči zauzeti Tajvan silom, učinit će to munjevitom 48-satnom ofenzivom kako Zapad ne bi imao vremena odgovoriti, tvrde diplomatski izvori. Peking je detaljno proučio invaziju Moskve i odgovor Zapada kako bi vidio koje lekcije trebaju naučiti kineske oružane snage. Kina je navodno zaključila da su zapadnim čelnicima bila potrebna najmanje dva dana da bi odgovorili na Putinov napad na Ukrajinu 24. veljače pa smatraju da je prvih 48 sati akcije presudno. Premda je najveća vojska na svijetu, Kineska narodnooslobodilačka vojska (PLA), nije testirana u borbi i neuspjeh bi mogao fatalno potkopati Xijevu moć uoči ključnog stranačkog kongresa na kojem se očekuje da će dobiti treći mandat bez presedana. Iz tog razloga malo vjerojatno da će trenutna kriza uskoro prerasti u rat, smatraju analitičari. Četiri su scenarija za kinesku okupaciju Tajvana:

  • Kina blokira Tajvan
  • Kina napada otoke Matsu i Kinmen
  • Kina pokreće zračni i raketni napad na tajvansko kopno
  • Kina pokreće potpunu kopnenu invaziju

Slobodna

06.08. (13:00)

Usred najvećih napetosti između Kine i Tajvana od 1996. godine

Američka Sedma flota pojačala prisutnost na području Indo-Pacifika

Više od polovice od 111 trenutačno raspoređenih borbenih brodova američke mornarice sada je u zoni odgovornosti Sedme flote, koja se proteže preko zapadnog Pacifika i Indijskog oceana, prenosi Reuters. No, ne dolazi u obzir da bi bili u velikom broju poslani uz obalu Kine, s obzirom na kineski arsenal naprednih krstarećih i balističkih projektila i njezinu pomorsku flotu, kažu regionalni analitičari. Amerika je u zonu Tajvana uoči posjeta Nancy Pelosi poslala četiri ratna broda na čelu s nosačem zrakoplova Ronald Reagan. USS Reagan, amfibijski jurišni brod USS Tripoli i raketna krstarica USS Antietam nalaze se istočno od Tajvana, potvrdio je Reuters. Drugi jurišni brod – koji također nosi borbene zrakoplove F-35 – usidren je u obližnjoj luci u Japanu. Jutarnji

06.08. (11:00)

Kao David i Golijat

Odnos vojnih snaga između Tajvana i Kine

Kineske vojne vježbe, koje bi u svakom trenutku mogle eskalirati u otvoreni ratni sukob, uslijedile su nakon što je Tajvan posjetila Nancy Pelosi, predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa, što su Kinezi shvatili kao američku provokaciju. Kina vidi Tajvan kao svoju pokrajinu koja će na kraju ponovno biti pod kontrolom Pekinga. Međutim, Tajvan sebe vidi kao neovisnu zemlju, s vlastitim ustavom, a ima i ambivalentno savezništvo sa SAD-om. Prema bazi vojnih podataka, Kina ima malo više od 2 milijuna vojnika, uključujući kopnene i pomorske snage, u odnosu na 170.000 tajvanskih. Pritom, Kina ima 5400 tenkova, 59 podmornica i 86 mornaričkih brodova, a Tajvan 650 tenkova, 4 podmornice i 26 brodova. Jutarnji

02.08. (15:00)

Skupo samozadovoljstvo, još skuplje samozavaravanje

Demonizacija Kine u političkim krugovima SAD-a sve je jača

Prava opasnost od demonizacije Kine je u tome što čak i promišljene Amerikance navodi da veruju kako otvoreno društvo poput Amerike ima mnogo prirodnih prednosti u odnosu na zatvoreni autokratski sistem poput kineskog. Za razliku od donjih pedeset procenata Kineza, koji su upravo doživeli najboljih četrdeset godina ljudskog razvoja u četiri hiljade godina kineske istorije, donjih 50 procenata američkog stanovništva doživelo je tri decenije ekonomske stagnacije, stvarajući, kao što je nobelovac Angus Diton dokumentovao, „more očaja“ među belom radničkom klasom u Americi, što dovodi do kraćeg životnog veka, veće zavisnosti od opijata, veće stope samoubistava i tako dalje… Ishod geopolitičkog nadmetanja između Amerike i Kine neće biti određen brojem nosača aviona ili nuklearnih glava. Umesto toga, biće odlučujuće koje društvo više radi na brizi o svojih donjih pedeset procenata stanovništva. Najveća konceptualna greška koju prave američki kreatori politike je u tome što pretpostavljaju da je njihov strateški konkurent Komunistička partija Kine. No, pravi strateški konkurent mlade američke republike je civilizacija stara četiri hiljade godina. Najstarije pravilo u geopolitici, koje su zastupali i Sun Tzu i Carl von Clausewitz, jeste „upoznaj svog protivnika“. Amerika nažalost ignoriše ovo pravilo. Lupiga

26.07. (23:00)

U jednom danu do crte demarkacije dođu dva do tri kineska borbena aviona

Dok Kinezi provociraju, Indija se naoružava ruskim oružjem. Stiže im moćni raketni sustav S-400

Indija će u iduća dva do tri mjeseca duž svoje granice s Kinom rasporediti novi raketni bataljun ruskih protuzračnih raketnih sustava S-400 Trijumf, čime će uvelike poboljšati svoje obrambene sposobnosti, piše Times of India. Indija već posjeduje jedan raketni bataljun sustava S-400, a sada im Rusija dostavlja komponente za drugi. Indiji će S-400 stići u trenutku kada kineski borbeni zrakoplovi često lete blizu Crte stvarne kontrole (CSK), linije demarkacije koja odvaja teritorije unutar Kašmira koje kontroliraju Indija i Kina čime, prema New Delhiju, krše dogovor oko zone zabrane letenja. Drugi bataljun sustava S-400 bit će pozicioniran tako da Indija može odgovoriti na potencijalne prijetnje iz Kine. Jutarnji

25.07. (10:00)

Borba za majčinski kontinent

Afrika: Kina gradi ceste, EU broji insekte

EU gubi utrku s Kinom u Africi. Europljani se ponašaju paternalistički, sporo donose odluke, izvoze apstraktne vrijednosti i visoke standarde: tako to doživljavaju afrički dužnosnici. Kinezi su pragmatični: grade ceste. Zapad optužuje Kinu da zemlje u razvoju stavlja u „dužničke zamke” nudeći neodržive kredite za projekte u okviru svog Novog puta svile, koji se onda mogu iskoristiti za politički utjecaj ili ustupke koji imaju geostratešku važnost za Kinu. No ni Zapade se ne ponbaša bitno drugačije: Kina i EU su vrlo slično ocjenjene u pogledu jačanja ekonomske politike „zamke duga” u Africi – EU je dobila samo neznatno bolju ocjenu 4,6 od Kine koja je ocjenjena sa 4,9. EU je u velikoj meri bila i suučesnik u nezakonitim financijskim tokovima iz Afrike i praksi izbegavanja poreza. DW