Koja je razlika između neizlaska na izbore i križanja glasačkog listića? - Monitor.hr
07.09.2016. (15:11)

Lijenost ili prosvjed?

Koja je razlika između neizlaska na izbore i križanja glasačkog listića?

Apstinencijom od izbora građani se na svojevrstan način samo isključuju iz političkog procesa, a posredno i pasiviziraju kao članovi političke zajednice. Poništavanjem listića oni su i dalje birači, no biraju opciju koja poništava, odnosno odbija postojeće, ponuđene opcije, te tako sudjeluju u političkom procesu, budući da njihov glas, premda ne utječe na ishod izbora, utječe na percepciju ishoda izbora u smislu općeg povjerenja u političke opcije koje se natječu na izborima, kaže dr. sc. Višeslav Raos, viši asistent na Fakultetu političkih znanosti. Dnevnik.hr


Slične vijesti

Srijeda (20:00)

Vojska od ratnih veterana

Raos: Europa ide u remilitarizaciju, ali ima jedan problem – stanovništvo stari

Ako cijeli europski dio Saveza uspije vratiti vojni rok te ga primijeniti i na djevojke i na mladiće, ostaje i dalje pitanje primjene pravila o prizivu savjesti, balansiranja između borbenog i neborbenog (civilna zaštita i spašavanje) načina služenja vojnog roka, ali i pitanje demografije. Naime Europa stari te će buduća vojna spremnost ipak ponajviše ovisiti o raspoloživosti mladih muškaraca (od 18 do 30 godina) u općoj populaciji. Dok ne riješi taj gorući problem, Europa neće doista biti sigurna, bez obzira na to koliko izdvajala za obranu. Višeslav Raos za tportal

19.06. (13:00)

Za početak nije lijepo da itko ima bombu...

Višeslav Raos: Izraelci žele zaustaviti Iran da šire svoj nuklearni program, no bez SAD-a mogu ga samo odgoditi

Eskalacija dolazi u trenutku u kojem Rusija nesmiljeno tuče po Ukrajini, iskri oko Kašmira između Pakistana i Indije, a američka administracija pregovara o novom sporazumu koji bi trebao suzbiti iranske nuklearne ambicije. Premda su ovim napadima za godinu ili dvije odgodili daljnje obogaćivanje uranija, Izraelci nisu u mogućnosti u potpunosti spriječiti Irance u postizanju statusa nuklearne sile. U posljednjih godinu dana ponovno se nižu vijesti i optužbe da namjere njihovog nuklearnog programa nisu samo mirnodopske. Šijitski teokratski režim sve je nepopularniji, nagrizen korupcijom i nezadovoljstvom mladih, a ono je posljednjih godina dobilo svoj vidljiv izražaj u prosvjedima protiv obveznog pokrivanja žena. Upravo uspješan razvoj oružja za masovno uništenje ovakvom režimu može omogućiti novi život i preživljavanje. Višeslav Raos za tportal.

17.06. (00:00)

Demokracija na nišanu: izraelska verzija izvoza slobode

Razlozi za napad na Iran su višestruki: Netanyahu spašava živu glavu, a možda zaista vjeruju da mogu destabilizirati režim

Izrael možda smatra da je vrijeme da toliko poljuljaju režim u Teheranu da on padne. Zato ciljano napadaju samo postrojenja Iranske revolucionarne garde, a ne regularne vojske, kako bi se potaknulo sukob između te dvije vojno-političke formacije. No, širenje demokracije oružjem obično ne završi najbolje, kaže Višeslav Raos za tportal. Što se tiče nuklearnog programa, postoje dobre indicije da program za obogaćivanje uranija postoji. No, bitan je tajming kojim si Netanyahu želi osvjetlati obraz usred rata u Gazi.

11.06. (10:00)

Lijepo je biti načelnik, al' još ljepše kad ti rodbina broji glasove

Raos: Ove je izbore obilježio veliki broj prijava za nepravilnosti, no to ne znači da je izborni proces kontaminiran

Takvi incidenti posebice su odjeknuli u onim sredinama gdje su pobjednici u drugome krugu pobrali lovorike s tek pregršt glasova, što implicitno znači da je eventualno neregularno pomicanje manjeg broja listića u ovom ili onom smjeru moglo odrediti nečiji izborni uspjeh, odnosno propast. Ovi problemi su svakako poticaj da se promisli o unapređenju načina provođenja izbora i nadzora nad njihovom provedbom, no ne mogu nužno biti uzeti kao indikator opće kontaminiranosti izbornog procesa.

Općenito vrijedi pravilo – što je neko mjesto manje, to su problemi na biralištima potencijalno veći. Iako bi nas logika mogla navesti da vjerujemo kako je u manjim sredinama sve transparentnije, stvarnost na terenu je upravo suprotna. U općinama s nekoliko stotina birača, gdje svak’ svakoga zna, izbori su sve samo ne slobodni i lišeni ikakve prinude ili prisile. Promatrači su u mnogim malim sredinama rijetkost, a općinska izborna povjerenstva često kadrovski isprepletena sa stranačkom infrastrukturom. Višeslav Raos za tportal.

28.05. (09:00)

Ako je svima super, onda dobro

Raos: U sučeljavanju za Zagreb nismo saznali ništa novo, teško je očekivati gužve na biralištima

Selak Raspudić kontinuirano je optuživala Tomaševića da ništa nije napravio i da u gradu sve stoji, a on joj je kontrirao time da ne nudi nikakva alternativna rješenja (primjerice, za u javnosti često osporavane plave ZG vrećice). Organizatori sučeljavanja pomalo su propustili priliku postavljati dodatna pitanja o novome GUP-u, o različitim modelima rješenja prometnih gužvi u gradu, kao i spalionici i centru za reciklažu.

Sve u svemu, teško da je netko nakon ovih televizijskih minuta baš poželio glasovati za nekoga od ovo dvoje kandidata, a da to u prvome krugu nije već učinio. Selak Raspudić nije osigurala službenu podršku ostalih Tomaševićevih kandidata ususret drugome krugu ove nedjelje, no zasigurno računa na barem dio njihovih glasova. Niska izlaznost obično odgovara postojećem obnašatelju javne dužnosti, onome koji brani mandat, a izazivač mora izvući nezadovoljnike do biračkog mjesta. Tomaševiću tim bitnije, premda ustvari samo izrazito visoka izlaznost može pripomoći izazivačici jer mora nadoknaditi razliku od 31,92 posto, odnosno 90.900 glasova. Višeslav Raos za tportal

19.05. (16:00)

Politička olimpijada: svi uzeli zlato, a nitko nije prvi

Raos: Most i Domovinski pokret plešu na rubu relevantnosti, a SDP se mora ponovno vratiti za crtaći stol i promisliti što i kako dalje

Selak Raspudić se uspjela ispred Hermana provući u drugi krug, no teško da može očekivati otvorenu podršku premijerove stranke u drugome krugu. Sučeljavanje Tomašević – Selak Raspudić uoči pripetavanja 1. lipnja teško da može išta previše promijeniti. Ivica Puljak može biti zadovoljan, no ne baš sasvim.  Ima tijesnu prednost od 5 posto pred HDZ-om.D ok je SDP očekivao okretanje klatna ulijevo i val pobjeda na tragu Milanovićevog trijumfa na predsjedničkim izborima, zauzvrat su dobili to da su u dobrom dijelu velikih gradova ozbiljno podbacili. Zbog činjenica da je lokalna i regionalna samoupravo izrazito rascjepkana, pa svaka stranka može pronaći baš taj jedan grad koji joj je bio silno važan, sve (veće) stranke redovito proglase pobjedu. Međutim, pogled na izbornu geografiju otkriva da je Hrvatska (i dalje) u velikoj mjeri plava, odnosno HDZ-ova. Višeslav Raos za tportal.

11.05. (15:00)

Sve isto, samo malo više prostora za žene

Lav XIV. svakako neće rušiti temeljne stupove katoličke doktrine, ali će gurati Crkvu prema otvorenijem, uključivijem i kontekstualnijem pastoralnom djelovanju

Očekuje nas američki proaktivan rimski biskup, s istančanim osjećajem za pravdu, otvoren dijalogu, no istovremeno duboko ukorijenjen u očuvanje stoljećima utvrđenih doktrinalnih zasada. Konzervativniji dijelovi Crkve izražavaju zabrinutost zbog mogućih promjena u tradicionalnim doktrinama, tj. strepe da će sve izmjene koje su htjeli spriječiti za vrijeme pape Franje sada ponovno doći na dnevni red. Uz to se zalaže za ‘Crkvu koja sluša’, s jačim glasom biskupskih konferencija i laika. U tom smislu poziva na sinodalni hod ne samo u strukturi, nego u ‘duhovnom stilu upravljanja’. Protiv je ređenja žena, no podržava razmatranje otvaranja đakonata ženama. Višeslav Raos za tportal.

06.05. (13:09)

Nemamo izbora nego izaći na izbore

Raos: HDZ će, kako god izbori ispali, proglasiti pobjedu i pojedinačno imati najviše župana, SDP će tvrditi da šire utjecaj ulijevo, DP i DomiNO mogu strepiti

HDZ će, kako god izbori ispali, proglasiti pobjedu i pojedinačno imati najviše župana, gradonačelnika i načelnika, a SDP će, kakav god im bio rezultat, tumačiti ishod kao pomicanje klatna biračkog raspoloženja ulijevo. Od poslijeizbornog vremena trebaju najviše strepiti Domovinski pokret i Domino, ali i Most, jer su svi već dulje vrijeme na zalasku, piše tportalov komentator Višeslav Raos. Nije neobično da pojedine općine nemaju više od jednog kandidata, s obzirom na demografsko pražnjenje, posebno ruralnih krajeva. U glavnome gradu isprva se pojavila sva sila kandidata koji žele spriječiti reizbor Tomislava Tomaševića, no nemaju puno šanse. Izgledan je drugi krug. U Splitu je Puljak favorit, iako ne skroz siguran. U Rijeci visi SDP-ova vlast, dok je Osijek siguran za HDZ. Bit će zanimljivo u Puli, kao i u Zadru.

30.04. (10:00)

I dalje papa netalijan

Raos: Pogrešno je vatikanske odnose opisivati kao lijeve i desne, poanta rimskog biskupa jest upravo u nepromjenjivosti

Oni koji su Franju snažno hvalili obično su ga isticali kao ‘progresivnog’, a oni kojima nikako nije bio ‘sjeo’ u njegovu 12 godina dugom pontifikatu rogoborili su da je papa ‘lijevo’. Ustvari, on je mnogo toga pomaknuo u tonu i pristupu Crkve prema drugima i drugačijima te stavio naglasak na probleme siromaštva, zagađenja i socijalne nejednakosti, no nije mijenjao nijednu temeljnu odrednicu službenog nauka.

Ono što je prilično izgledno jest da će idući papa također biti netko izvan Europe jer se omjer kardinala izvan Staroga kontinenta naspram onih europskih značajno promijenio u korist prvih, kao i zato što je upravo Franjo ustrajao na tome da vrh Crkve mora održavati stvarnost u kojoj glavnina vjernika živi na Globalnom jugu. Iako ima više od jednog istaknutog talijanskog kardinala čije se ime provlači u spekulacijama o novom papi, nije previše izgledno da će novi rimski biskup biti netko tko je ponikao s Apeninskog poluotoka. Uzme li se u obzir to da je posljednjih godina američka Katolička crkva izrazito politizirana i stranački podijeljena, nije nevažno to što se među papabilima javljaju i imena nekih američkih visokih prelata. No, sve su to samo spekulacije, kaže Višeslav Raos za tportal

09.04. (01:00)

Za to je potrebno vjerovati u narančastog

Raos: Ne zaokrene li se kormilo, svjetska recesija je iza ugla

Očekivane posljedice izrazito ekstremne protekcionističke politike, koju trenutno provode Sjedinjene Države, poremećaji su u opskrbnim lancima, povećani troškovi za američke potrošače, ali i pritisci na američke izvoznike. Naposljetku, može se očekivati pojava inflatornih pritisaka i slabljenje povjerenja ulagača, što je već demonstrirala snažna korekcija na svjetskim burzama odmah poslije objave novih carinskih stopa. Američki trgovinski ratovi mogu dovesti i do slabljenja dolara (zbog slabijeg izvoza kapitala), ali i do njegova jačanja ako strane banke nastave unatoč svemu kupovati američke obveznice. Sve naposljetku ovisi o geopolitičkom povjerenju. Višeslav Raos za tportal