Koje meso, zašto i kako uzrokuje rak?

Šteta je neminovna

Koje meso, zašto i kako uzrokuje rak?

Za one koje zanima što točno možemo naučiti iz studija WHO-a i IARC-a, stručnjaci su sastavili infografiku utemeljenu na dostupnim znanstvenim podacima koja pokazuje što bi u mesu (osobito u slanini), kako i u kojoj mjeri moglo uzrokovati rak. “Zna se da se mesu dodaju male količine nitrita kako bi se spriječio razvoj mikroorganizama koji uzrokuju kvarenje hrane. Ti nitriti u tijelu mogu stvoriti nitrozamine za koje znamo da su karcinogeni, no šteta koja bi nastala kada ih ne bismo dodavali bila bi puno veća, došlo bi do masovnog trovanja hranom, do pravih epidemija”, rekao je za tportal kemičar doc. dr. sc. Tomislav Portada, s Instituta Ruđer Bošković.

meso Tomislav Portada

Amsterdam zabranjuje sve reklame za meso na javnim površinama

Amsterdam meso reklame

Kao da inače znamo što jedemo

Istraživanja otkrila čestu pogrešnu deklaraciju mesa u kebabima i ćevapima

Istraživači iz Poljske analizirali su 35 uzoraka kebaba i ćevapa iz Poljske i Njemačke te utvrdili da je samo 28% proizvoda sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji. U čak 60% uzoraka pronađeno je meso drugih životinjskih vrsta, najčešće piletina umjesto skuplje janjetine, često bez navođenja u sastavu. U pojedinim „janjećim“ kebabima otkrivena je i svinjetina. Slični rezultati zabilježeni su i u ranijim istraživanjima u Velikoj Britaniji, što upućuje na raširen problem netočne deklaracije. N1

ćevapi meso

Gastrofon: Majstor leskovačkog roštilja iskreno: Današnje meso je prevara – ljudi više ne znaju što jedu

Gastro tražilica Gastrofon leskovački roštilj meso roštilj

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

industrija hrane Luka Oman meso Nedjeljom u 2 Prijatelji životinja vegetarijanstvo

Planet zove: 'Piletina da, govedina ne – hvala!'

Koliko mesa za spas planete? Manje od dva fileta tjedno

Nova studija objavljena u Nature Food preporučuje konzumaciju najviše 255 grama mesa tjedno – što je oko dva fileta pilećih prsa – kako bi prehrana ostala održiva. Čak i skromna konzumacija govedine prelazi ekološke granice. Fleksitarijanska, vegetarijanska i veganska prehrana prepoznate su kao najprihvatljivije za okoliš. Stručnjaci ističu prednosti biljnih proteina za zdravlje i održivost, dok mesna industrija i dalje koristi goleme količine zemljišta i stvara značajne emisije stakleničkih plinova. Studija poziva na bolje politike i podršku održivim prehrambenim izborima. tportal

mesna prehrana meso

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

mesna prehrana meso Nenad Raos prehrana

Manje kobasica, više briga

Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

mesna industrija meso svinje svinjetina

Za introverte i one koji vole kupovati nedjeljom

Prvi hrvatski ‘steakomat’ na Kvatriću radi već pola godine, prazni se svako malo

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes

automat meso

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

biftek Ivan Malić kolumne krave meso poljoprivreda porez na ugljik

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije

meso prehrana

P	U	S	Č	P	S	N
						1
2	3	4	5	6	7	8
9	10	11	12	13	14	15
16	17	18	19	20	21	22
23	24	25	26	27	28	29
30	31

Šteta je neminovna