Koji su mogući razmjeri uništenja ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje - Monitor.hr
26.09.2022. (20:00)

Jedno je sigurno: Neće ispaliti samo jednu

Koji su mogući razmjeri uništenja ako Rusija upotrijebi taktičko nuklearno oružje

Ruski oružani sustav uključuje 4.477 nuklearnih bojevih glava, 1.900 od kojih su “nestrateške” bojeve glave, još poznate kao i taktičko nuklearno oružje. Taktičke bojeve glave dizajnirane su za korištenje na ograničenom bojištu, na primjer za uništenje kolone tenkova ili skupine nosača aviona. Lansiranje takve bombe izazvalo bi nekoliko stotina civilnih žrtava. No, američki stručnjaci predviđaju da bi sukob u kojem se koristi taktičko nuklerano oružje vrlo brzo eskalirao izvan kontrole. Jedna jedina nuklearna detonacija vjerojatno bi ubila stotine tisuća civila i ozlijedila još mnogo više; kasnija radijacija mogla bi kontaminirati ogromna područja na teritorijima više zemalja. Hitne službe ne bi mogle efikasno odgovoriti na izazove, raširila bi se panika koja bi izazvala masovne emigracije i ogromnu ekonomsku krizu. Nacional


Slične vijesti

07.10.2022. (16:00)

Nadajmo se da će ostati na virtualnoj stvarnosti

Video koji prikazuje kako izgleda doživjeti nuklearnu bombu

Video simulacija koja se dijeli po Twitteru i Redditu prikazuje detonaciju strateške nuklearne bombe, slične pravim američkim vojnim testovima. Prema nekim analitičarima, osoba koja se našla na tom mjestu ne bi bila sigurna jer je eksplozija bila veća od njihovog palca na horizontu. Ideja, koju je popularizirala postapokaliptična serija videoigara Fallout i prepoznatljivi simbol velikog palca gore – jest da ako je nuklearna eksplozija manja od vašeg palca, onda ste dovoljno daleko da ne budete pogođeni. No, to su bezvezarije, kako navode iz američkog Odjela za nacionalnu nuklearnu sigurnost. IFL Science

02.10.2022. (20:00)

Nije baš sve crno

Nuklearni fizičar objašnjava kako nastaju i po čemu se razlikuju nuklearne bombe i zašto ne treba strahovati ako raketa pogodi nuklearnu bombu

TONČI TADIĆ - najnovije objave | 24sata

Tonči Tadić je koordinator Hrvatskog programa istraživanja nuklearne fuzije i na Institutu Ruđer Bošković već godinama prati razvoj nuklearnog oružja. “Podsjetio bih na još jednu stvar koja se često mitologizira, a to je kako Rusija ima silne količine nuklearnog oružja, pa se spominju brojke od 6800 bojnih glava. Prema sporazumu sa SAD-om koji su potpisali Obama i Medvedev, obje strane smiju imati najviše do 1600 bojnih glava. Ono što se stalno zaboravlja kod tih ruskih bojnih glava je da su glavnina njih ‘oldtimeri’. Imate bojne glave koje su proizvedene prije 1970. Mene bi bilo frka biti zapovjednik takvog lansirnog uređaja na kojem je nuklearni sustav proizveden 1965. i biti siguran da on neće eksplodirati prilikom lansiranja”, kaže Tonči Tadić. Net

04.09.2021. (21:00)

Kako sam počeo brinuti i zamrzio bombu

Bomba – Kako smo stvorili ono čega se najviše bojimo

Stav autora stripa, koliko god njihov pristup bio dokumentaristički, naginje na pacifističku stranu koja atomsku bombu smatra ultimativnim zlom koje je naš Svijet iznjedrio i čije bacanje nije bilo potrebno. Leo Szilard stoga je prikazan kao glavni pozitivac u priči, iako je, paradoksalno, upravo on bio fizičar koji je potaknuo američku vladu da pristupi razvoj bombe, jer je smatrao da je to nužno kako bi se neutralizirala prijetnja da Njemačka razvije svoju atomsku bombu. No Szilard nije želio da ikad do bacanja bombe na gradove dođe, te se kasnije svim silama trudio da to spriječi, zbog čega je njegov utjecaj na daljnji razvoj Projekta Manhattan marginaliziran. No daleko od toga da autori pretjerano moraliziraju i da je njihov stav isključivo optužujući. Recenziju o zanimljivom stripu donosi Ravno do dna.

02.08.2020. (21:00)

Neuspješan nuklearni program

Povijest jugoslavenskih pokušaja da naprave atomsku bombu

Dokazi o vojnom usmjerenju jugoslavenskog nuklearnog programa su u dokumentu pod naslovom “O dva bitna uslova za razvitak atomske energije” iz 1953. godine, što su ga potpisali Stevan Dedijer, Pavle Savić i Nizozemac Robert J. Walen, viši znanstveni suradnik u Vinči. U tome se dokumentu navodi da je prvi od dva cilja jugoslavenskoga programa razvoja atomske energije “proizvodnja atomskog oružja”. Drugi je cilj bio “uporaba atomske energije u gospodarstvu”. No, početkom 1960-ih Tito je iznenada obustavio program razvoja nuklearnog oružja, a razlozi za to još se propituju. Jutarnji list

03.09.2016. (15:04)

Manje zlo

Japan se nije predao zbog atomskih bombi

Na palubi američkog ratnog broda “Missouri” u Tokijskom zaljevu na današnji dan 1945. godine Japan je potpisao bezuvjetnu kapitulaciju, čime je okončan Drugi svjetski rat na pacifičkom bojištu. Iako povijesni udžbenici pišu da su atomske bombe bile te koje su prelile čašu nakon niza poraza, Japan je zapravo izabrao manje zlo i predao se Amerikancima samo da ne dopadne u ruke SSSR-a i Staljina koji bi uništio caristički sustav, pišu 24sata.

10.04.2016. (19:28)

Hirošima: John Kerry neće se ispričati u ime SAD-a

Američki državni tajnik John Kerry, koji će u ponedjeljak posjetiti Memorijal za mir u Hirošimi, neće se ispričati u ime Sjedinjenih Država za atomsku bombu bačenu na taj grad 1945. rekao je u nedjelju navečer jedan američki diplomat.

“Ako me pitate je li se državni tajnik došao u Hirošimu ispričati, odgovor je ne”, odgovorio je taj visoki dužnosnik State Departmenta na pitanje nekolicine novinara.

“Ali ukoliko me pitate je li državni tajnik, kao i svi Amerikanci i Japanci, tužan zbog tragedija koje su doživjeli brojni naši državljani, odgovor je da”, dodao je diplomat.

John Kerry je stigao u subotu u Hirošimu u sklopu dvodnevnog skupa sedam industrijski najrazvijenih zemalja svijeta (G7), posvećena terorizmu, nuklearnom razoružanju i pomorskoj sigurnosti. Kerryjev posjet je bez presedana za jednog šefa američke diplomacije.

Njegov posjet otvara put posjetu američkog predsjednika Baracka Obame prigodom Summita šefova država i vlada krajem svibnja.

Šestog kolovoza 1945. američki bombarder Enola Gay je ispustio atomsku bombu na Hirošimu, koja je izravno ili od posljedica zračenja i opekotina ubila 140.000 osoba, što je čin za koji se Sjedinjene Države nisu nikada ispričale. Tri dana kasnije Nagasaki je zadesila jednaka sudbina, tamo je poginulo 74.000 ljudi.

Napadi na ta dva grada ubrzali su kapitulaciju Japana i završetak Drugog svjetskog rata, 15. kolovoza 1945.