Komentar: Bauk književnosti na arapskom jeziku - Monitor.hr
09.10.2017. (15:23)

Vrlo dobra tema

Komentar: Bauk književnosti na arapskom jeziku

Premda Švedska akademija fingira odvažnost u odabiru, zapravo je prilično malen broj laureata koji izlaze iz ‘zone komfora’ europskih čitatelja. Kada govorimo o Nobelu, iza iluzije povezanosti sa svjetskom književnosti naročito se ističe praznina na mjestu književnosti na arapskom jeziku. Arapskim se danas služi preko 400 milijuna govornika, što ga čini petim najvećim jezikom svijeta. Ipak, samo je jedan arapski pisac dobio Nobelovu nagradu za književnost – Egipćanin Naguib Mahfouz 1988. godine, komentira Booksa. U Hrvatskoj se pak arapska književnost ne prevodi i ne objavljuje. Tek prošle godine pjesnik Adonis na Sajmu knjiga u Puli predstavio svoju prvu antologiju na hrvatskom jeziku Zrcalo sna.


Slične vijesti

13.10.2024. (15:00)

Istok je popularan

Južnokorejski proboj na globalnu kulturu: Od filmova, serija, glazbe i kozmetike do Nobela za književnost

Korejska je književnost već neko vrijeme ponosni dio korejske velike priče, od filmova do glazbe i tv serija, ali i kozmetike, istinski vruća roba koja se pomalo skromno, ali hrabro i kapilarno širila policama knjižara i knjižnica sa svakim zapadnjačkim prijevodom i novim otkrićem. Tako je “Pachinko” Min Jin-lee postao fenomenom, a tako je nekako i “Vegetarijanka” Han Kang uznemirila i oduševila svijet. Kang je upravo zahvaljujući “Vegetarijanki” razvila svoj status literarne kraljice suvremenog korejskog psihološkog mraka.

“Vegetarijanka” nije knjiga iz 2016. (kada je prevedna kod nas, i to iz engleskog), nego iz 2007. Već dvije godine kasnije, dakle 2009., ovaj roman o ženskim mentalnim problemima imao je i svoju filmsku adaptaciju, koja je kružila festivalima kao “erotska body horor drama.” Kang je kod kuće već imala status iskusne autorice. Naime, iako je za hrvatsku publiku ona relativna novost, nije Kang u književnosti od jučer. Objavljuje od 1995. Velimir Grgić za Ravno do dna

11.10.2024. (22:00)

Nagrada kao dobar marketing

Nakon dodjele Nobela eksplodirala prodaja knjiga Han Kang: Više je nema ni na skladištima

Kang je do 2016. godine bila poznata isključivo u Južnoj Koreji, a onda je za roman Vegetarijanka osvojila nagradu Booker. Prijevodom tog romana na engleski, odnosno samom nagradom, osvojila je zapadne zemlje i postala jedna od najvažnijih autorica svijeta. Nakon objave njezine su knjige rasprodane. Samo u Južnoj Koreji prodano je oko 130 tisuća primjeraka njezinih knjiga. Na hrvatskom izdanju njezine knjige izdaje Hena, a Nobel je iznenadio i njih. Kad je dobila Bookera za Vegetarijanku, kupili smo prava. Sva korejska književnost koju smo do sad objavili kod nas se dobro čita, ljudi vole njihove autore, vole te nepoznate svjetove koji su nam, ne volim to reći, ali egzotični – rekla je iz Hene Nermina Husković, koja je najavila novo izdanje knjige, ali i druge naslove. tportal

10.10.2024. (18:30)

Putujmo malo na istok

Han Kang (53) najpoznatija je južnokorejska suvremena spisateljica, sada je dobila Nobela

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

10.10.2023. (01:00)

Evo odmah preporuke za čitanje

Još malo o ovogodišnjem dobitniku Nobela za književnost

Booksa se nakon objave da je Jon Fosse dobitnik Nobelove nagrade za književnost prisjetila recenzije njegove jedine knjige prevedene na hrvatski, Jutro i večer: Sam pripovjedni stil posvećen je tome da nam prenese raspoloženje likova, frenetičnost njihovih misli, zbunjenost intenzivnim osjećajima, uzburkanost krvotoka. U tu svrhu Fosse koristi desecima stranica duge rečenice koje napetost premještaju s vanjskih događaja na unutarnje stanje. Autor je uspio i taj nekonvencionalan i težak zadatak izvršiti s nonšalantnom elegancijom, kao da se roman drugačije ne bi ni mogao napisati, a ovdje vrijedi izdvojiti izuzetan doprinos prevoditeljice Vesne Salomonsen čiji je spretan rad omogućio čitateljima našeg jezika da se dive Fosseovom umijeću.

05.10.2023. (19:00)

Drame su opet 'in'

Norveškom piscu Jonu Fosseu Nobelova nagrada za književnost

Švedska akademija objavila je dobitnika Nobelove nagrade za književnost – to je norveški pisac Jon Fosse. Nagrađen je za “inovativne drame i prozu koje daju glas neizrecivom.” Njegov golem opus napisan na norveškom jeziku nynorsk proteže se kroz razne žanrove, od drama, romana, poezije, preko eseja i dječjih knjiga do prijevoda. Jedan je od najizvođenijih dramatičara u svijetu, ali je i sve prepoznatljiviji po proznim djelima. stoji u obrazloženju. Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu i danas je najpoznatiji norveški dramatičar nakon Hanrika Ibsena. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Na hrvatski mu je preveden roman “Jutro i večer”. HRT

08.09.2023. (22:00)

Čvršći i od Staljina

Aleksandar Solženjicin: Od gulaga do Nobelove nagrade

Stil pisanja Aleksandra Solženjicina slijedio je tradiciju klasične ruske pripovjedne proze, poglavito Tolstoja, uz nekoliko inovacija koje su karakteristične za europski modernizam. Kroz svoje likove čitateljima je dao uvid u ljudsku psihu i politički pritisak koji je podnosio tijekom boravka u logorima. Zbog privatnog pisma u kojem kritizira Staljina proveo je osam godina u zatvorima i radnim logorima, tijekom kojih je bolovao i od raka. U logorima je radio fizičke poslove poput rudarstva i zidanja te je istovremeno sudjelovao u znanstvenim istraživanjima. Nakon isteka zatvorske kazne, 1953. godine, poslan je u interni egzil u Kazahstan. U tom životnom razdoblju Solženjicin je potpuno napustio marksizam i prihvatio pravoslavnu vjeru. Arhipelag gulag spada u najbolja djela 20. stoljeća, a roman Jedan dan Ivana Denisoviča opisuje tipičan dan u životu jednog logoraša. Nakon logora živio je u Švicarskoj, Njemačkoj i SAD-u. No, kraj života dočekao je u Moskvi 2008. godine u 90. godini. Biblos

14.10.2019. (01:30)

Godina outsidera

Miljenko Jergović: Tko je zapravo nagrađen Nobelom za književnost Peteru Handkeu i Olgi Tokarczuk

“Oboje su kritični prema prevlađujućim mentalitetima, vrijednosnim sustavima i političkim tradicijama u svojim zemljama, trajno na glasu da zagađuju i pogane gnijezdo u kojem su se ispilili. Oboje su vezani za forme, mitove i narative visoke i niske (ili masovne) kulture, djeca su velikih književnih kultura i univerzalne rock kulture, s tim da Peter Handke stoji na početku, a Olga Tokarczuk na kraju jedne epohe” – Miljenko Jergović za Jutarnji.

05.05.2018. (12:30)

Kao u doba rata

Zbog seksualnog skandala u Švedskoj akademiji nema Nobela za književnost

Švedska akademija objavila je kako ove godine neće biti dodjele Nobela za književnost. Objava stiže nekoliko dana nakon što su mediji objavili vijest o tome kako je francuski fotograf Jean-Claude Arnault, suprug članice akademije, neprimjereno dirao švedsku princezu Viktoriju 2006. godine, a optužbe protiv njega dalo je još 18 žena. Također je navodno čak sedam puta bio odgovoran za curenje imena dobitnika nagrade. Zbog skandala je odstupila supruga optuženog, čelnica akademije te još nekoliko članova. Washington Post