Komentar: Bauk književnosti na arapskom jeziku - Monitor.hr
09.10.2017. (15:23)

Vrlo dobra tema

Komentar: Bauk književnosti na arapskom jeziku

Premda Švedska akademija fingira odvažnost u odabiru, zapravo je prilično malen broj laureata koji izlaze iz ‘zone komfora’ europskih čitatelja. Kada govorimo o Nobelu, iza iluzije povezanosti sa svjetskom književnosti naročito se ističe praznina na mjestu književnosti na arapskom jeziku. Arapskim se danas služi preko 400 milijuna govornika, što ga čini petim najvećim jezikom svijeta. Ipak, samo je jedan arapski pisac dobio Nobelovu nagradu za književnost – Egipćanin Naguib Mahfouz 1988. godine, komentira Booksa. U Hrvatskoj se pak arapska književnost ne prevodi i ne objavljuje. Tek prošle godine pjesnik Adonis na Sajmu knjiga u Puli predstavio svoju prvu antologiju na hrvatskom jeziku Zrcalo sna.


Slične vijesti

14.10. (20:00)

Kad Nobel postane zabranjena lektira

Dragan Jurak o dobitniku Nobela za književnost: U znaku apokalipse

S ove strane Drave mađarski Nobel proslavljen je uz automobilske sirene i opću ludnicu koju su ispred redakcije zagrebačkog izdavača izazvale Krasznahorkaijeve hrvatske urednice i navijačice. OceanMore već ovaj tjedan objavljuje “Herscht 07769” (2021.), roman o rađanju neofašizma u prijevodu Xenije Detoni, a festival Sa(n)jam knjige se pridružuje prigodi i najavljuje krajem studenog gostovanje Krasznahorkaija u Puli. No s gornje strane Drave čini se da je malo drugačija situacija.

Kako javljaju domaći mediji, prije nekoliko tjedana knjige novopečenog nobelovca izbrisane su iz nastavnog plana mađarskih škola. Krasznahorkai nije predvidio kraj komunističkog režima, kako kaže Sem-Sandberg, jer se nakon pada komunizma u Mađarskoj ništa u smislu ljudske egzistencije nije promijenilo, niti će se išta korjenito promijeniti nakon pada trenutačne “iliberalne” vlade. Što se tiče mađarske vlade i ministarstva obrazovanja, brisanje knjiga novopečenog nobelovca nije ništa drugo nego neobično priznanje. Dragan Jurak za Novosti

10.10. (14:00)

Kad beskrajna rečenica dobije Nobelovu točku

Nobel za Lászla Krasznahorkaija – majstora apokalipse i beskrajne rečenice

Njegova proza, poznata po beskrajnim rečenicama i apokaliptičnoj atmosferi, istražuje granice jezika, smisla i ljudske upornosti. Hrvatski izdavač OceanMore, koji objavljuje njegova djela od 2014., najavljuje i novi prijevod romana Herscht 07769, napisanog u jednoj jedinoj rečenici. Krasznahorkai bi uskoro trebao stići u Pulu, gdje će s hrvatskom publikom obilježiti trenutak koji je – kako mnogi kažu – odavno bio zaslužen. jegov novi roman Herscht 07769, koji upravo izlazi u hrvatskom prijevodu, napisan je u jednoj jedinoj rečenici – savršen simbol njegova stila koji briše granice između misli i jezika. Hrvatski izdavač OceanMore, koji objavljuje njegova djela već deset godina, najavljuje i njegov dolazak na Sa(n)jam knjige u Istri – sada, napokon, s Nobelom u džepu i apokalipsom pod rukom. tportal… Kulturpunkt podsjeća na video zapis njegova čitanja eseja “UnutraJeŽivotinja” koje se održalo davne 2014. u Zagrebu…

09.10. (21:00)

Poruka za Viktora: knjige ne trebaju vize

Djela novopečenog Nobelovca nedavno su uklonjena iz mađarskih škola

Po drugi put otkako se od 1901. dodjeljuje Nobelova nagrada za književnost, ovo odlikovanje odlazi u ruke jednog mađarskog spisatelja. Krasznahorkai živi u Budimpešti, Beču, a u posljednje vrijeme i u Trstu gdje se, kako piše britanski časopis Magazine u uvodu intervjua s književnikom, „sklonio od režima Viktora Orbana“. Već godinama spada među najuži krug favorita za Nobelovu nagradu za književnost. Kao ovogodišnji favoriti za Nobelovu nagradu za književnost su se proteklih dana u medijima spominjali Australac Gerald Mirnane, Japanac Haruki Murakami te Švicarac Christian Kracht. Nakon što je prošle godine iznenađujuće Nobelova nagrada za književnost korejske spisateljice Han Kang, očekivalo se da će ove godine negrad biti dodijeljena „spisatelju iz zapadnjačkog kulturnog kruga“. Krasznahorkai je ove godine u Austriji dobo i Državnu nagradu za europsku književnost a tom prilikom je istaknuto kako su njegova, kao i djela nobelovca Imre Kertesza, uklonjena s nastavnog plana škola u Mađarskoj. DW

09.10. (16:00)

Pleše se u ritmu Sátántanga

Nobelova nagrada za književnost pripala mađarskom književniku Lászlu Krasznahorkaiu

Mađarski autor poznat je po “vizionarskom opusu koji, usred apokaliptičnog terora, potvrđuje moć umjetnosti“. Švedska akademija opisala ga je kao nasljednika srednjoeuropske tradicije od Kafke do Bernharda, poznatog po apsurdu, groteski i kontemplativnosti. Nagrada, vrijedna oko milijun eura, bit će uručena 10. prosinca u Stockholmu. Krasznahorkai se tako pridružuje nizu suvremenih velikana poput Ernaux, Tokarczuk i Ishigure, dok Nobel sve više slavi manje jezike i književne glasove izvan zapadnog kanona. Njegov književni svijet snažno je povezan s filmom – dugogodišnji je suradnik redatelja Béle Tarra, s kojim je stvorio kultne filmove poput Satantanga i Torinskog konja. tportal… otvorili i prigodnu temu na Forumu

13.10.2024. (15:00)

Istok je popularan

Južnokorejski proboj na globalnu kulturu: Od filmova, serija, glazbe i kozmetike do Nobela za književnost

Korejska je književnost već neko vrijeme ponosni dio korejske velike priče, od filmova do glazbe i tv serija, ali i kozmetike, istinski vruća roba koja se pomalo skromno, ali hrabro i kapilarno širila policama knjižara i knjižnica sa svakim zapadnjačkim prijevodom i novim otkrićem. Tako je “Pachinko” Min Jin-lee postao fenomenom, a tako je nekako i “Vegetarijanka” Han Kang uznemirila i oduševila svijet. Kang je upravo zahvaljujući “Vegetarijanki” razvila svoj status literarne kraljice suvremenog korejskog psihološkog mraka.

“Vegetarijanka” nije knjiga iz 2016. (kada je prevedna kod nas, i to iz engleskog), nego iz 2007. Već dvije godine kasnije, dakle 2009., ovaj roman o ženskim mentalnim problemima imao je i svoju filmsku adaptaciju, koja je kružila festivalima kao “erotska body horor drama.” Kang je kod kuće već imala status iskusne autorice. Naime, iako je za hrvatsku publiku ona relativna novost, nije Kang u književnosti od jučer. Objavljuje od 1995. Velimir Grgić za Ravno do dna

11.10.2024. (22:00)

Nagrada kao dobar marketing

Nakon dodjele Nobela eksplodirala prodaja knjiga Han Kang: Više je nema ni na skladištima

Kang je do 2016. godine bila poznata isključivo u Južnoj Koreji, a onda je za roman Vegetarijanka osvojila nagradu Booker. Prijevodom tog romana na engleski, odnosno samom nagradom, osvojila je zapadne zemlje i postala jedna od najvažnijih autorica svijeta. Nakon objave njezine su knjige rasprodane. Samo u Južnoj Koreji prodano je oko 130 tisuća primjeraka njezinih knjiga. Na hrvatskom izdanju njezine knjige izdaje Hena, a Nobel je iznenadio i njih. Kad je dobila Bookera za Vegetarijanku, kupili smo prava. Sva korejska književnost koju smo do sad objavili kod nas se dobro čita, ljudi vole njihove autore, vole te nepoznate svjetove koji su nam, ne volim to reći, ali egzotični – rekla je iz Hene Nermina Husković, koja je najavila novo izdanje knjige, ali i druge naslove. tportal

10.10.2024. (18:30)

Putujmo malo na istok

Han Kang (53) najpoznatija je južnokorejska suvremena spisateljica, sada je dobila Nobela

Ona je prva Južnokorejka koja je dobila Nobelovu nagradu za književnost. Jedini Južnokorejac koji je dosad dobio Nobelovu nagradu bivši je predsjednik Kim Dae-Jung koji je 2000. nagrađen za “rad na miru i pomirenju sa Sjevernom Korejom”. Autorica, rođena 27. studenoga 1970. u Gwangjuu, ima “jedinstvenu svijest o vezama između tijela i duše, živih i mrtvih, a zbog svog poetskog i eksperimentalnog stila smatra se inovativnom u području suvremene proze”, rekao je novinarima predsjednik odbora za dodjelu Anders Olsson. Najpoznatiji joj je roman Vegetarijanka, a na hrvatski joj je preveden i roman Ljudska djela. Index

10.10.2023. (01:00)

Evo odmah preporuke za čitanje

Još malo o ovogodišnjem dobitniku Nobela za književnost

Booksa se nakon objave da je Jon Fosse dobitnik Nobelove nagrade za književnost prisjetila recenzije njegove jedine knjige prevedene na hrvatski, Jutro i večer: Sam pripovjedni stil posvećen je tome da nam prenese raspoloženje likova, frenetičnost njihovih misli, zbunjenost intenzivnim osjećajima, uzburkanost krvotoka. U tu svrhu Fosse koristi desecima stranica duge rečenice koje napetost premještaju s vanjskih događaja na unutarnje stanje. Autor je uspio i taj nekonvencionalan i težak zadatak izvršiti s nonšalantnom elegancijom, kao da se roman drugačije ne bi ni mogao napisati, a ovdje vrijedi izdvojiti izuzetan doprinos prevoditeljice Vesne Salomonsen čiji je spretan rad omogućio čitateljima našeg jezika da se dive Fosseovom umijeću.

05.10.2023. (19:00)

Drame su opet 'in'

Norveškom piscu Jonu Fosseu Nobelova nagrada za književnost

Švedska akademija objavila je dobitnika Nobelove nagrade za književnost – to je norveški pisac Jon Fosse. Nagrađen je za “inovativne drame i prozu koje daju glas neizrecivom.” Njegov golem opus napisan na norveškom jeziku nynorsk proteže se kroz razne žanrove, od drama, romana, poezije, preko eseja i dječjih knjiga do prijevoda. Jedan je od najizvođenijih dramatičara u svijetu, ali je i sve prepoznatljiviji po proznim djelima. stoji u obrazloženju. Jon Fosse rođen je 1959. u Haugesundu i danas je najpoznatiji norveški dramatičar nakon Hanrika Ibsena. Napisao je više od četrdeset drama koje su prevedene na pedeset jezika. Na hrvatski mu je preveden roman “Jutro i večer”. HRT