Korado Korlević o slijetanju na Mars: Ljudi na Marsu? Mars je jedno jako, jako opasno mjesto. - Monitor.hr
20.02.2021. (12:00)

Major Tom

Korado Korlević o slijetanju na Mars: Ljudi na Marsu? Mars je jedno jako, jako opasno mjesto.

“Nadam se da će se pokazati da je u neko kratko vrijeme prije par milijardi godina na Marsu krenuo život. Idemo tamo s idejom da život krenuo i na Marsu i na Zemlji i vjerojatno tada i na Veneri” – kaže Korado Korlević za Dnevnik NoveTV povodom uspješnog spuštanja NASA-inog istraživačkog vozila na Mars.


Slične vijesti

Jučer (12:00)

Od ozaljskih radio-amatera do kitova koji ne pričaju o lignjama

Explora: Govor, pismo i majmuni

Korado objašnjava da “tamna tvar” zapravo ima bezveze ime jer je samo ne vidimo, a ne zato što je nužno tamna. Dosta se priča o novim čipovima koji mogu izdržati paklene temperature na Veneri, ali i o tome kako ratovi, nažalost, ubrzavaju razvoj tehnologije poput dronova i umjetne inteligencije. Posebno je zanimljiv dio o komunikaciji s kitovima – pokušavamo ih razumjeti pomoću AI-ja, ali nam fali zajednički kontekst (presjek skupova) da bismo znali o čemu točno “klikću”. Za kraj, Korado upozorava na važnost čitanja kod djece. Kaže da dok čitamo, naš mozak vrti film bolji od bilo kojeg holivudskog blockbustera, razvijajući “procesor” u glavi koji nam je ključan da bismo ostali ljudi u svijetu strojeva. Sve u svemu, lekcija je jasna: budite znatiželjni, čitajte i pazite se fruktoze jer ona tijelu javlja da “stiže zima” i sprema zalihe na trbuhu! HRT

15.04. (10:00)

Dosjei Korado: Istina je tamo negdje, ali vjerojatno u rabljenom autu

Explora: Gdje je istina?

Rasprava započinje skepticizmom prema misiji Artemis, pri čemu Korlević ističe da se današnja postignuća često preuveličavaju u usporedbi s revolucionarnim dobom Apolla. Autori zaključuju da je problem u gubitku “ljudskog kapitala” i vještina jer je proizvodnja izmještena na Istok, dok Zapad tone u ekonomiju doživljaja i niske strasti društvenih mreža. Naglašavaju važnost zaštite intelektualnog vlasništva, posebice u biotehnologiji, jer Kina brzo kopira zapadne inovacije. Dotaknuli su se i obrazovanja, kritizirajući moderni sustav koji više ne „sortira“ sposobne za industriju, već stvara generacije koje ne razumiju tehnologiju o kojoj ovise. Emisija završava usporedbom današnjeg stanja s dekadencijom Rimskog Carstva, gdje stadioni postaju važniji od znanosti, sugerirajući da se novi ciklus napretka seli prema istoku Azije. HRT

08.04. (15:00)

Korado nije impresioniran

Explora: Artemis II

Korado Artemis II misiju vidi više kao povijesni “reunion” nego tehnološki skok. Kaže da let podsjeća na Apollo 8, ali u lošijoj verziji – kapsula je veličine Berlinga, unutra su četvero ljudi, a odlazak na WC je znanstvena fantastika (često s vrećicama i selotejpom). Naglašava nedostatak inženjerskog kontinuiteta i opasnost od Sunčevih baklji. Osim svemirskih muka, dotiče se:

  • Tehnoloških bisera: Astronauti su uspjeli blokirati oba laptopa krivim lozinkama.
  • Umjetne inteligencije: Radiolozi i astronomi prvi su na udaru “ekspertnih sustava”.
  • Teologije za IT-jevce: Bog kao kibernetički sustav (Hardver = Otac, Operativni sustav = Duh Sveti, Aplikacija = Sin).
  • Svemirskih putnika: Komet Atlas star je 13 milijardi godina, doslovno fosil iz vremena kad njegove zvijezde još nisu ni postojale.

Sve u svemu, opušteno jahanje kroz dekadenciju civilizacije uz nadu da nas Sunce neće “spržiti” prije nego popravimo laptope. HRT

02.04. (01:00)

Svemirski gulaš: Od zvijezda do uvoznog radiča

Explora: Svijetla budućnost

Korado i Elvis seciraju svijet gdje se kozmičke misterije miješaju s prizemnom stvarnošću. Dok teleskop James Webb otkriva da su crne rupe možda “gradile” galaksije, Korado nas podsjeća da evolucija nije samo biološka, već fundamentalni zakon svemira. Saznajemo da su nuklearni pogoni i fuzija često tek marketinški “brener” koji troši više energije nego što proizvodi. Dok AI asistenti u minutama rade poslove koji su nekad trajali mjesecima, Hrvatska gubi bitku za vlastite police, uvozeći čak i radič. Zaključak? Tehnologija galopira, ali mi ostajemo pasivni promatrači ako ne ukrotimo vlastite resurse. HRT

25.03. (21:00)

Udari groma u dnevnom boravku i nuklearni tabui

Explora: Mala nuke bomba

Rat u Ukrajini i na Bliskom istoku iscrpio je zalihe “pametnog” oružja SAD-a. Glavni problem nije samo energija, već i golema dobit država kroz poreze na gorivo. Raspravlja se o “prljavim bombama” i taktičkom nuklearnom oružju. Zaključak je jasan: uporaba bilo čega nuklearnog otvara Pandorinu kutiju koju nitko ne želi. Uzgoj krumpira u mjesečevom tlu je moguć, ali neukusan zbog teških metala. Budućnost je u hidroponici unutar zaštićenih špilja, a ne u “staklenicima s naslovnica”. Analiza asteroida Ryugu potvrdila je prisutnost svih baza za DNK, što sugerira da je život u svemiru gotovo neizbježan. Od kineskih kung-fu robota do Muskovog Starlinka, tehnologija napreduje brže od društvene etike. Dok čekamo kraj ISS-a i jačanje solarne aktivnosti, Korado nas podsjeća da su najveće opasnosti ipak one koje sami stvaramo na Zemlji. HRT

19.03. (18:00)

Između pametnih bombi i priglupe birokracije

Explora: Priznanje pogreške

Tenkovi su out, dronovi su in. Rat u Ukrajini i tenzije na Bliskom istoku pokazuju da mali i kreativni (asimetrični rat) pobjeđuju tromu silu. SAD više nije “obećana zemlja” slobode; stroge kontrole na granicama i gubitak privatnosti tjeraju znanstvenike i turiste. Koliko god kukali, zaključak je da živimo u nevjerojatno sigurnom kutku svijeta gdje policija još uvijek ima “ljudsko lice”. Kritiziraju gašenje nuklearki u Njemačkoj kao povijesnu glupost koja je Europu bacila na koljena. Korado podsjeća: najvažniji ulog je u djecu. Prve tri godine su ključne – roditelji moraju pričati s bebama, a ne ih “uštekati” pred TV, jer se u toj dobi stvara inteligencija. HRT

11.03. (00:00)

Kad se špijuni kriju u smeću, a Teslini korijeni u Istri

Explora: Put na Mjesec

U novoj epizodi Explore (čiju arhivu možete preslušati ovdje) Korlević analizira kako umjetna inteligencija u ratu s Iranom briše granicu između istine i videoigrice. Fokus se seli u orbitu koja postaje opasno odlagalište špijunskih satelita maskiranih u smeće, dok se u lunarnoj utrci Kinezima daju veće šanse zbog njihove obuke u špiljama. Iznenađenje stiže u genetičkoj analizi Nikole Tesle; prema Y-kromosomu on je podrijetlom Vlah, što ga veže uz istarske Ćiće. Emisija zaključuje da je život vjerojatno nastao u morskim dubinama pod tlakom, dok kvantna uparenost ostaje fascinantna, ali neupotrebljiva za besplatne međugalaktičke pozive.

09.03. (00:00)

Svijet ratuje, mi roštiljamo

Korlević: Svijet se raspada, AI bi mogao dovesti do naše degeneracije

Astronom Korado Korlević upozorava da živimo u turbulentnom razdoblju nalik raspadu velikih carstava, u kojem tehnologija mijenja ratovanje, a dio sukoba već se seli u svemir. Smatra da su društva sve više ovisna o satelitima i tehnologiji, dok umjetna inteligencija postaje snažan alat koji će produbiti razlike među ljudima. Ipak, naglašava da je najveći resurs svake države – djeca. Budućnost, kaže, ovisi o obrazovanju, kritičkom razmišljanju i ulaganju u mlade generacije. Unatoč krizama, ističe da ljudi danas žive bolje nego ikada te da čovječanstvo ima dobre šanse preživjeti i transformirati se. HRT

04.03. (18:00)

Vodič za propast carstva i druge sitnice

Explora: The Rat

Emisija započinje analizom napada na Iran, pri čemu Korlević sugerira da su SAD uvučene u sukob pod utjecajem Izraela, što označava početak kraja „američkog carstva“. Razmatra se utjecaj blokade Hormuškog tjesnaca na svjetsku ekonomiju i cijenu nafte. Fokus se zatim seli na svemirsku utrku, gdje Kina tehnološki i organizacijski pretječe SAD u planovima za slijetanje na Mjesec. Obrađene su i teme zagađenja orbite te novi kineski raketni motori na plazmu. Emisija dotiče i granice biologije kroz „biološka računala“ uzgojena od živčanih stanica te fascinantna otkrića u astrofizici poput zvijezda od tamne tvari. HRT

26.02. (19:00)

Sve počinje od ploče i krede (a završava na aerodromu)

Obrazovanje i razvoj karijere ključni za zadržavanje talenata u Hrvatskoj

Hrvatska zaostaje za prosjekom EU-a po udjelu visokoobrazovanih mladih, a jaz između obrazovanja i tržišta rada potiče iseljavanje. Korado Korlević upozorava da sustav ne prati potrebe budućnosti, dok Matija Srbić kroz Nuqleus potiče znanstvenike na osnivanje “spin-out” kompanija i komercijalizaciju znanja. Alan Žepec ističe da je cjeloživotno učenje odgovornost pojedinca, ali i tvrtki koje žele zadržati radnike. Ulaganje u edukaciju, razvoj lidera i poduzetnički duh ključno je za konkurentnost i ostanak mladih stručnjaka u zemlji. Poslovni