Korado Korlević o slijetanju na Mars: Ljudi na Marsu? Mars je jedno jako, jako opasno mjesto. - Monitor.hr
20.02.2021. (12:00)

Major Tom

Korado Korlević o slijetanju na Mars: Ljudi na Marsu? Mars je jedno jako, jako opasno mjesto.

“Nadam se da će se pokazati da je u neko kratko vrijeme prije par milijardi godina na Marsu krenuo život. Idemo tamo s idejom da život krenuo i na Marsu i na Zemlji i vjerojatno tada i na Veneri” – kaže Korado Korlević za Dnevnik NoveTV povodom uspješnog spuštanja NASA-inog istraživačkog vozila na Mars.


Slične vijesti

19.06. (09:00)

Ako mislite da je Istra zelenija zbog turizma, razmislite ponovno

Posljednja Explora ove sezone: Zelena trava doma moga

U ovoj epizodi Explora voditelji seciraju globalne krize i fascinantne znanstvene pojave — od izraelsko-iranskog sukoba i učinkovitosti demokracije, preko nuklearnog naoružanja i energije torija, do zakiseljavanja oceana i “ozelenjavanja” Istre. Raspravljaju i o magnetskom preokretu Zemlje, novostima s teleskopa James Webb, te društvenim pomacima poput rasta preferencija za kćeri. Zaključuju s razmišljanjem o budućnosti koju kroji umjetna inteligencija. Znanost, politika i društvo spojeni u moćan koktel za razmišljanje — bez nuspojava osim proširenih vidika. HRT

13.06. (01:00)

Na još jednoj kavici sa znanstvenikom

Explora: Dobra priča – Putovanje kroz svemir i zdrav razum

U najnovijoj (pretposljednjoj ove sezone i prije ljetne stanke) “Explori” Korado i Elvis lete kroz svemirske teme – od kineske sonde Tianwen-2 i kratera na Mjesecu, do opasnosti misije na Mars. Razmatraju i dizajn svemirskih odijela, sudare galaksija i trag koji čovječanstvo ostavlja na Zemlji. Emisija duhovito i poučno povezuje tehnologiju, društvo i budućnost, idealna za znatiželjnike koji vole kad im um odleti iz orbite. HRT

07.06. (14:00)

Sve što (ni)ste htjeli znati o budućnosti, svemiru i ljudskoj gluposti

Explora: od Gaze do genetski modificirane dugovječnosti

Tragični sukob u Gazi, s naglaskom na desetke tisuća palestinskih žrtava i međunarodne osude izraelske politike. Zaključak: Izrael se suočava s pitanjem vlastitog opstanka. Govorilo se o problemima SpaceX-a, rezovima NASA-inog proračuna, odlasku znanstvenika, umjetnoj inteligenciji, ratovima, teleportaciji, gladovanju iz hobija, svemirskom otpadu i Višnjanskoj školi. Ukratko, budućnost nije svijetla, ali barem je zanimljiva. HRT

31.05. (15:00)

Od Starshipa do suza u kuhinji — znanost napada sa svih strana

Explora: Taikonauti

HRT-ova Explora emitirat će još dvije epizode u lipnju, nakon toga ide u pauzu, a nije sigurno hoće li je nastaviti emitirati (mi se nadamo da hoće). U novoj epizodi raspravlja se o devetom lansiranju Starshipa i pokušajima rješavanja problema s težinom rakete. Govori se o otkriću nepoznate bakterije u kineskoj svemirskoj stanici i njezinu utjecaju na ljudsko zdravlje. Spominje se teorija da je Jupiter nekad bio dvostruko veći, nova istraživanja antimaterije u CERN-u te infracrvene kontaktne leće iz Kine. Uz to, istražuju i kako oštrina noža utječe na suze pri rezanju luka te otkrivaju najstariju poznatu ljubavnu pjesmu iz Mezopotamije.

21.05. (18:00)

Sve što niste znali da trebate znati

Explora: Zašto Kinezi grade solarne elektrane u orbiti, a mi se borimo s vinom od direktora?

Za početak razgovaraju o problemima s globalnom mrežom za praćenje asteroida, pripremama za nove letove Elona Muska, vijestima vezanim uz James Webb teleskop i aktivnostima u Višnjanu. Ističe se kako je Kina preuzela vodstvo u mnogim ključnim tehnološkim granama, ostavljajući Europu iza sebe. Objašnjava se zašto je teško izvediva ideja o bežičnom prijenosu energije iz svemira na Zemlju, s posebnim osvrtom na sigurnosne aspekte. Raspravlja se o misterioznom stupu koji ne hrđa i o tehnologiji izrade čelika u prošlosti, uključujući i damaski čelik. Objašnjava se i povijest uvoza američke loze u Europu i zašto se ne preporučuje proizvodnja vina od nje. Priča se i o tome kako prežaliti gubitak kućnog ljubimca. HRT

18.05. (14:00)

Tjedna doza Korlevića

Znanstveni koktel u Explori: Svemir, atomi i zašto nam je stalo do virtualnih prijatelja

Raspravlja se o ruskoj letjelici lansiranoj 1972. godine koja je pala u Indijski ocean, NASA-inoj sondi koja ide prema asteroidu i problemima s potisnicima, objašnjava se koncept Lagrangeove točke i njezin značaj za parkiranje satelita, opisuje se kako će teleskop Vera Rubin revolucionizirati promatranje neba, raspravlja se o planovima za izgradnju nuklearnih elektrana nove generacije, litiju, problemu odljeva mozgova u SAD-u i teoriji multiverzuma. HRT

30.04. (20:00)

Znanost ima sve pod nadzorom… osim kad nema

Lovci na dimetil i mikrorobote: tragovima života, špijuna i klimatskih krivaca

Raspravlja se o otkriću dimetil sulfida na planetu K2-18b i kasnijim opovrgavanjima tog otkrića, objašnjavajući kako funkcionira znanstvena metoda. Također se razmatraju uvjeti potrebni za život i tehnološku civilizaciju na drugim planetima. Gravitacija može koristiti kao “povećalo” za promatranje udaljenih objekata u svemiru, uključujući planete lutalice bez zvijezda. Govori se o ruskom špijunskom satelitu Kosmos 2553 koji je izvan kontrole i potencijalnoj opasnosti koju predstavlja. Spominje se znanstvena studija koja istražuje udio velikih multinacionalnih kompanija u globalnom zatopljenju. Na kraju, promišljamo o kreativnosti u eri umjetne inteligencije i inovacijama poput mikrorobota. HRT

24.04. (15:00)

U Svemir za lajkove

Korlević o letu poznatih žena u Svemir: Spektakl komercijalne ere

Poznate žene (među njima i pjevačica Katy Perry) su otišle u Svemir u Bezosovoj raketi u obliku falusa (N1). Pothvat je bio isključivo komercijalne prirode. Korlević u novoj epizodi Explore to opisuje kao glupom reklamom za novi oblik turizma. To se događa kad bogataši imaju viška novca pa ne znaju što će s njime. Međutim, same rakete su dobre i sigurne, upitan je motiv njihove upotrebe koja nema nikakvu drugu vrijednost za zajednicu osim doživljaja (za privilegirane) i zabave. Od drugih tema, spominje i nestabilnost farmaceutskog sektora uz prijetnju nove pandemije. Emisija povlači paralelu između nekadašnje efikasne borbe protiv velikih boginja u Jugoslaviji i današnjeg pristupa zdravstvenim izazovima. Prelazeći na ekološke teme, otvara se pitanje utjecaja doživljajne ekonomije na okoliš. U konačnici, provlači se teza o sve izraženijoj društvenoj podjeli na informirane i neinformirane. HRT

18.04. (23:00)

Nakon ovakve palete tema, 'totalni kaos' zvuči kao najblaža moguća dijagnoza

Kaos na obzoru: Korlević i voditelj secirali meteore, ekonomiju i sve između

U novoj epizodi Explore Korado Korlević i voditelj dotaknuli su se meteora iznad Hrvatske, Starlinkovih satelita, asteroida i GPS-a. Komentirali su i situaciju s Boeingom i SpaceX-om, ekonomiju u Americi te mirovinski sustav. Razgovarali su i o prehrani astronauta, planovima za izbacivanje kapsula u orbitu, bioničkom robotu Kawasaki Corleo, prirodnom vodiku i njegovom iskorištavanju, gorivim ćelijama, problemima s invertorima, iskoristivosti energije, rudarenju i frakingu. Zaključili su da je svijet u totalnom kaosu.

01.04. (10:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.