Krležine 'Zastave' u HNK: Dugo u Zagrebu nije bilo velikih predstava po klasiku domaće književnosti napravljenih ovako lucidno i zanimljivo - Monitor.hr
Jučer (08:20)

Njegove 'Zastave' nikad nisu iste boje

Krležine ‘Zastave’ u HNK: Dugo u Zagrebu nije bilo velikih predstava po klasiku domaće književnosti napravljenih ovako lucidno i zanimljivo

Koherentno je uprizorio borilište koncepcija ideološke arene Krležina literarnog kozmosa i pritom stvorio predstavu besprijekornog tempa, lišenu viškova, čvrsto usidrenu u priči ali otvorenu za bogate konotativne rukavce. Planinićev redateljski rukopis, autorski teatar koji spaja intelektualnu ambiciju i snažnu vizualnu poetiku, prepoznaje se u hrabroj konceptualnoj gesti i slojevitom dramaturškom tkivu, što u njegovu slučaju u pravilu znači vrlo uspješno prevođenje kompleksnog predloška u kazališnu formu. Gea Vlahović za tportal.


Slične vijesti

24.09. (10:00)

Nemamo samo mi zabranitelje

Duga povijest cenzure u umjetnosti: Na udaru nije javni moral, već subverzija

Povijest umjetnosti ujedno je povijest cenzure: od ikonoklazma i Michelangelova “krojača gaća” do uklanjanja Banksyjeva murala pred londonskim sudom. Razlozi se mijenjaju – vjera, država, moral, tržište – ali obrazac ostaje isti: ono što vrijeđa nije golotinja ni provokacija, nego izazov autoritetu. Primjeri, od Goye i Daumiera do Ai Weiweija i Serrana, pokazuju da današnje društvo jednako nervozno reagira na umjetnost kao i nekadašnja inkvizicija. Čak je i Muzej zabranjene umjetnosti u Barceloni zatvoren – ne zbog političkog pritiska, nego zbog štrajka radnika, paradoksalno potvrđujući da sloboda i kapital rijetko idu ruku pod ruku. tportal

22.09. (21:00)

Da mi se čita strip, čitao bih strip

Predstava ‘Alan Ford’: Dobra kazališna adaptacija morala bi shvatiti da ne adaptira priču, već duh stripa

Redatelj Mario Kovač prepoznao je subverzivni potencijal genijalnog stripa, prizvao grotesknu estetiku Magnusa i Bunkera i osuvremenio političku oštricu, no rezultat je iznenađujuće anemičan. Predstava izgleda i zvuči kao ‘Alan Ford’, ali ne nosi njegov duh: umjesto anarhičnog crnog humora koji je ismijavao sve ideologije, ostaje tek površna i beživotna replika. No, možda je i to dovoljno, kaže Gea Vlahović za tportal.

26.08. (00:00)

Krimić s porukom

‘Usta puna mora’ potvrđuju Juricu Pavičića u punoj autorskoj zrelosti

U zemlji u kojoj kriminalistički roman nikada nije imao dugu ni bogatu tradiciju Jurica Pavičić izgradio je opus koji stoji gotovo osamljeno. Njegov novi roman ‘Usta puna mora’ možda je i vrhunac toga opusa: zgusnut, filmičan i napet, a istodobno nemilosrdna studija o šutnji, mitovima i prešućenim zločinima na kojima se podiže kolektivno sjećanje. Naravno da Pavičić i ovdje, iza kriminalističkog okvira, upisuje komentar suvremenosti. Junak koji je doživio ‘smrt novina’, a tvrdoglavo ne odustaje od rituala čitanja svakako je simbol šire društvene tranzicije – erozije novinarske profesije (koju i sam utjelovljuje) u društvu koje se odreklo institucije istine – u kojemu se zrcali duboka osobna nostalgija pisca za postojanjem vjere u poziv, i smisla. Gea Vlahović za tportal.

05.06. (09:00)

Gdje komedija počinje, stvarnost se ogleda

Srpski redatelj udahnuo je novi život legendarnim komičarima i stvorio političko kazalište koje se istodobno smije i reže

Juha braće Marx Kokana Mladenovića, čija je premijera bila 2. lipnja u zagrebačkom kazalištu Komediji, upravo je takva predstava: strukturiran poput živahnog mehanizma iz nijemog filma ali s jasno osmišljenim ritmom i intonacijom, prvi autorski projekt poznatog srpskog redatelja u teatru na Kaptolu provokativan je hommage nadrealnom humoru slavne braće Marx, patchwork slapsticka, vodvilja, kabaretskog gega, groteske i lucidnog humora koji neugodnom lakoćom razobličuje naš politički i društveni trenutak uz eksploziju bučne glumačke energije koja pršti kreativnošću. Kokan Mladenović doista zna kako stvoriti subverziju u svijetu u kojem ništa stvarno ne boli. tportal