Leković: U medijima je sve manje novinarstva, situacija je sve lošija - Monitor.hr
09.09.2022. (08:00)

O medijima starog kova

Leković: U medijima je sve manje novinarstva, situacija je sve lošija

Kada se dogodi neki konflikt, poput rata u Ukrajini, onda se tek vidi koliko medijima vladaju površnost i dezinformacije. Pod krinkom novinarstva servira se često nešto potpuno suprotno, u interesu različitih centara moći, a ne u interesu javnosti. Naravno, ako se to gleda iz pozicije vlasnika i nekoga tko na medijima želi ostvariti profit, za takve stvari oni pronalaze opravdanje. Ali ako se gleda iz pozicije novinarstva, uvjeren sam da u tome ne smije biti nikakve dileme. Ništa ne može biti opravdanje za napuštanje stvarnog, poštenog novinarstva utemeljenog na poštovanju profesionalnih i etičkih standarda. Sve drugo i nije novinarstvo. Saša Leković za Nacional, povodom organizacije Fažana Madia Festa.


Slične vijesti

26.11. (14:00)

Ne vjeruj baš svemu što vidiš

Zašto je factchecking ipak bitan

Sva istraživanja pokazuju kako čitatelji žele prvenstveno od mainstream medija da zaustave put dezinformacija u javnost te je zato na nama odgovornost da informacije provjeravamo na najvišoj mogućoj razini jer je fake news sve sofisticiraniji i nažalost novinari se više ne mogu osloniti niti na onu “vjeruj samo svojim očima”. No ne smijemo nikad izgubiti iz vida da su dezinformacije u svojoj biti uvijek provjerljive i u tom procesu nam danas svakako u velikoj mjeri pomažu i factcheckeri” poručio je Dario Markas, glavni urednik web izdanja Večernjeg lista na ovogodišnjem SoMo Borcu. Provjera činjenica igra ključnu ulogu u borbi protiv kampanja dezinformiranja. Pružanjem analize utemeljene na dokazima, osobe koje provjeravaju činjenice mogu učinkovito osporiti lažne narative i pomoći u sprječavanju štetnih posljedica koje mogu proizaći iz raširenog vjerovanja u dezinformacije. Bug

30.10. (17:00)

Novinari ipak mogu odahnuti

Iako su zbog curenja informacija mislili kažnjavati novinare, pitanje je hoće li to uopće moći

Nacional otkriva zašto novi zakon kojim premijer Andrej Plenković na silu želi spriječiti objavljivanje tajnih transkripata iz USKOK-ovih istraga čiji su protagonisti uglavnom njegovi korumpirani ministri, neće imati učinka na novinarsku praksu i informiranje javnosti: izmjene Kaznenog zakona kojima Vlada namjerava uvesti novo kazneno djelo odavanja informacija iz istraga i kažnjavati ga kaznom do tri godine zatvora. potpuno su besmislene i teško će biti provedive, kažu pravosudni stručnjaci. Na čak sedam mjesta u Kaznenom zakonu spominje se fraza ‘u javnom interesu’ što znači da ako se djelo neovlaštenog snimanja ili otkrivanja profesionalne tajne počini u javnom interesu, nije kažnjivo.

28.10. (20:00)

Samo službeni kanali

Duka: Uškopljavanje medija – Premijeru, čemu onda novinarstvo?

Svi koji iz Vlade tumače izmjene zakona, kao ministar Malenica ili ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, tvrde da se one ne odnose na novinare. Vjerojatno ne govore istinu jer i suci, odvjetnici i pravnici objašnjavaju da je to nemoguće, jer novinari mogu odgovarati kao poticatelji ili pomagači u kaznenom djelu. A ako se ide u istragu o tome tko je odao novinaru tajnu informaciju, do toga se najlakše može doći tako da policija na ovaj ili onaj način istražuje novinara koji je informaciju objavio. Postoje tajne kako bi se zaštitio sam okrivljenik ili žrtva ili neki svjedok koji je ugrožen. Ali, posve drugo je kad netko ide štititi informacije koje su od javnog interesa. Ako se ne štiti niti okrivljenik niti svjedok, onda je očito da se zapravo želi zaštititi neku ili neke treće osobe. Javnost je važna i zbog toga da se saznaju neke zloporabe u postupku. A ako to prepustite policiji ili državnom odvjetniku, jasno je da neće policija ili državni odvjetnik izvještavati o vlastitim propustima ili zloporabama. Zdenko Duka za Lupigu.

26.10. (13:00)

True crime iz našeg sokaka

Andrija Jarak predstavio prvu epizodu Dosjea Jarak. Bavi se ubojstvom Pukanića

Serijal ima četiri epizode, a prve dvije tematiziraju ubojstva osnivača Nacionala Ive Pukanića i šefa Nacionalova unaprjeđenja prodaje Nike Franjića. Potom slijedi epizoda posvećena ubojstvu Ivane Hodak, dok će prvu sezonu zaključiti epizoda posvećena generalu Ivanu Koradeu i njegovom krvavom pohodu koji je završio smrću pet ljudi. Prvi dojam nakon prikazane prve epizode, kažu na Indexu, jest da Dosje Jarak nije o samom atentatu otkrio previše informacija koje i dosad nismo znali. Serijal je visokoproduciran, razgovori s brojnim akterima i svjedocima vremena su više nego pohvalni, no zasad ostavlja dojam pojačane dramatičnosti koja je, naravno, svojstvena true crimeu.

19.10. (16:00)

Print is dead. Već odavno.

Modeli financiranja novinarstva u digitalnom dobu sve veći izazov

U strukturi prihoda od globalnog oglašavanja u medijima 2000. godine internet činio samo jedan posto, a novine 34 posto, da bi, prema podacima iz 2021. prihodi od oglašavanja na internetu iznosili 43, a u novinama samo 10 posto, i to s tendencijom daljnjeg pada. Direktor izdavaštva Hanza Medije Tomislav Wruss naveo da se prihod od prodaje novina, ističući primjer Jutarnjeg lista, od 2019. do 2022., smanjio 41 posto, te da je prodaja oglasnog prostora u novinama u tom razdoblju pala za 43 posto. Međutim, prodaja oglasnog prostora na webu istovremeno je porasla 46 posto… HRT

02.10. (22:00)

Dajte radije smjernice za sigurne klikove

Tema migranata ukazuje na problem neetičnog i senzacionalističkog izvještavanja

Centar za mirovne studije uputio je apel medijima u Hrvatskoj kojim upozorava na posljedice pristranog, senzacionalističkog i diskriminatornog izvještavanja o temama migracije, migranata i izbjeglica, uz koji je proslijedio i Preporuke za medijsko izvještavanje o migrantima i izbjeglicama. On dolazi nakon nedavnih naslova o navodnom napadu migrantske skupine na hrvatsku policiju, iako je službeno izvješće ukazivalo da su djelatnici policije samo čuli pucnjavu s druge strane granice. Te su medijske objave poslužile za dodatno raspirivanje panike i straha, što su desne opozicijske stranke iskoristile, uz zahtjev za dodatnom militarizacijom granice. Kulturpunkt

14.08. (22:00)

Make them pay

Autorsko pravo & Big Tech: Pobijedili smo Golijata, ali sad se moramo dogovoriti među sobom

Novinarska autorska prava uzdrmana su od pojave interneta, a situacija nije ništa bolja otkako je svijet dobio svoje prve tehnološke gigante. Kada je vaš posao da stvarate sadržaj, a plod vašeg rada koristi netko treći, jedna od najvećih nepravda koja vam se može dogoditi da za to niste isplaćeni. Izmjene Zakona o autorskom i srodnim pravima koje su pomogle da Hrvatska među rijetkima ne ponovi grešku Francuza u ostvarivanju autorskih prava u novinarstvu tek su početak sage kako će se naknade autorima i nakladnicima isplaćivati. Kako bi se greška izbjegla, direktiva EU implementirana je na drugačiji način u Zakon o autorskim i srodnim pravima iz 2021. On predviđa kolektivne pregovore svih udruženih hrvatskih nositelja prava s Googleom, i to ostvarivanjem organizacije za kolektivno ostvarivanje tih prava. Netokracija

26.07. (18:00)

Pišite slobodno, ali ne baš sve što hoćete

Zdenko Duka: Eutanazija novinarstva – mediji pod dirigentskom palicom HDZ-a

Budući da baš mediji, a zapravo nitko drugi, iznose na vidjelo sve brojne HDZ-ove afere, Plenković i njegovi poslušnici iz interesa riješili su znatno otežati posao novinarima i medijima koji su i dalje zainteresirani da građanima i javnosti prenesu što se zaista događa u Hrvatskoj. Nakon što se ovih dana počelo pričati o zgotovljenom Prijedlogu nacrta Zakona o medijima, očito je da se s njim ocrtava smjer zatiranja neovisnog i slobodnog novinarstva, da je trend baš nedemokratski, a ne trend jačanja demokracije. Podsjeća na mađarski medijski zakon kojim je Orban krajem 2010. godine šokirao mađarske novinare i medijske vlasnike, ali i cijelu EU. Europska demokratska praksa nalaže da medijski poslodavci okupljaju novinare koji će raditi u njihovim medijima. Oni ih plaćaju i oni ocjenjuju jesu li to novinari za njihov medij ili nisu. Licence za novinare postoje u samo dvije-tri europske države, ali niti tamo ne odlučuje država o tome tko je novinar, a tko nije, nego profesionalna udruženja. Takav Upisnik bi lako mogao biti i protuustavan. Zdenko Duka za Lupigu

30.06. (12:00)

Ipak nas neće zamijeniti roboti

TikTok novinarstvo budućnost je industrije

Tradicionalni mediji u dubokoj su krizi: otpuštaju, propadaju, bore se za opstanak. Istodobno se TikTok transformira te se iz platforme specijalizirane za frivolne teme pretvara u punokrvni rasadnik vijesti, videokomentara i reportaža. Tako se umjesto klasičnih novinara rađaju ‘kreatori sadržaja‘ koji stvaraju TikTok novinarstvo kao autentično, beskompromisno, lako probavljivo i zabavno. Bez obzira na to kakvim se tipom kreatora sadržaja smatrali, zajednička im je želja i potreba da o svijetu i svemu što ih okružuje progovore na autentičan način. Upravo je to privuklo pozornost milijuna mladih sljedbenika, sljedeću generaciju medijskih konzumenata koji vrlo vjerojatno neće čitati novine ili gledati vijesti na televiziji. Izbjegavanjem konvencija ti kreatori pokušavaju promijeniti narativ cijele novinske industrije. Lider

22.06. (01:00)

Podsjetnik svim moćnicima

Gavranović: Zadaća medija trebala bi biti kontrola političke moći

Političari pokušavaju informacije dozirati prema svojim potrebama i interesima. Mediji nastoje razbiti tu blokadu. Naime, ako pristup informacijama ne postoji ili ne funkcionira, organizacije demokratske vlasti neće djelovati kako treba. Glavno sredstvo kojim se informacije prenose javnosti upravo su nezavisni i slobodni mediji.Često su međusobno suprotstavljeni, ali su i međusobno ovisni, poput spojenih posuda. Recimo, zajednička im je borba protiv korupcije, pri čemu i političari priznaju da mnoge koruptivne priče uopće ne bi nikad izašle u javnost bez aktivne uloge medija. Novinari su i važni u ulozi moderatora društvenih odnosa pa su učestali napadi na novinare (verbalni i tvorni) vid ozbiljnog nasilja nad demokratskim odnosima i glasu javnosti. Pored nezavisnog sudstva, upravo slobodni mediji predstavljaju stoga jednu od dvije ‘vlasti’ koje ne bi smjele biti pod kontrolom politike. Ante Gavranović za Epohu.