Mamdani želi dokazati da javni sektor može biti učinkovit bez rezanja usluga

Pokazat će on privatnicima kako se to radi. S njihovom lovom

Mamdani želi dokazati da javni sektor može biti učinkovit bez rezanja usluga

Gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani pokušava vratiti pojam „učinkovitosti” u lijevi politički rječnik, tvrdeći da javni sektor može biti jednako ili više učinkovit od privatnog. Umjesto rezova i privatizacije, njegova administracija traži uštede kroz smanjenje birokratskog rasipanja i ograničavanje skupih konzultantskih ugovora. U jeku proračunskog manjka, Mamdani odbacuje politiku štednje iz 1970-ih te zagovara veće poreze za najbogatije. Cilj mu je obnoviti povjerenje u javne institucije i pokazati da država može pružati „javnu izvrsnost” bez žrtvovanja kvalitete usluga. Jacobin

javni sektor New York Zohran Mamdani

Administracija uvijek prima

Broj zaposlenih u javnom sektoru porastao za oko 19 tisuća u 5 godina

Broj zaposlenih u državnim tijelima i javnoj upravi u Hrvatskoj nastavio je rasti i u 2025. godini te je krajem rujna dosegnuo 254 tisuće, najvišu razinu u najmanje pet godina. U odnosu na 2020. to je oko 18.700 zaposlenih više, odnosno rast od osam posto. Gotovo sav porast ostvaren je u javnim službama, ponajprije u zdravstvu i školstvu, dok se broj zaposlenih u užoj državnoj upravi blago smanjio ili stagnira. Trend rasta traje bez prekida, unatoč čestim najavama smanjenja administracije. Lider

javni sektor

Javni sektor u štrajku ili samo u šoku?

Otvoreno: Spirala cijena i plaća zahtijeva reformu javnog sektora

Pregovori između Vlade i sindikata javnog sektora završili su bez dogovora. Vlada nudi rast osnovice plaće od 1%, dok sindikati traže 8%, ističući da to ne pokriva inflaciju od 3%. Sindikati upozoravaju na zaostajanje plaća u javnom sektoru, dok Vlada tvrdi da su kumulativno plaće rasle više nego u privatnom sektoru. Ekonomisti upozoravaju na spiralu cijena i plaća te naglašavaju važnost produktivnosti i profitabilnosti za održivi rast plaća. Javni sektor bilježi rast zaposlenosti, dok proizvodnja smanjuje broj radnih mjesta. HRT

inflacija javni sektor Otvoreno plaće proizvodnja sindikati

Europski standard, balkanski BDP

Hrvatska danas izdvaja 13,2 % BDP-a na plaće u javnom sektoru – drugi najveći udio u Europskoj uniji

I to odmah iza Danske. No, za razliku od Danske, Hrvatska nije visoko razvijena zemlja, što otvara pitanja o dugoročnoj održivosti takve politike. Zahvaljujući reformi plaća iz 2024., neto primanja u hrvatskom javnom sektoru znatno su porasla i gotovo dosegnula slovenske razine, unatoč manjem BDP-u. Istovremeno, privatni sektor u Hrvatskoj znatno zaostaje za slovenskim. Analitičar Danijel Nestić upozorava da je rast plaća posljedica političkih odluka, a ne ekonomskih pokazatelja te predlaže vezanje dužnosničkih plaća uz stanje u privatnom sektoru. tportal

BDP javni sektor plaća plaće

A mogu li se samoocijeniti?

Nadigrani na radnom mjestu: Nitko ne želi biti ocjenjivan na poslu u javnom sektoru

Uredbe o ocjenjivanju rada državnih i javnih službenika, u završnom krugu javne rasprave, izazvale su burne reakcije. Zaposlenicima će od 2024. ocjene varirati od “ne zadovoljava” do “izvrstan,” utječući na plaće ili otkaze. Kritike se fokusiraju na potencijalnu pristranost komisija koje imenuju šefovi, specifičnost određenih zanimanja (liječnici, IT sektor), te demotivirajući sustav gdje su pohvale ograničene na maleni broj odabranih. Nezadovoljstvo raste jer zaposlenici smatraju da ocjene ne odražavaju stvarno stanje rada. tportal

državni i javni sektor javni sektor posao radno mjesto

A kažu da nešto je trulo u državi Danskoj...

Hrvatska odmah iza Danske po izdvajanju za plaće javnog sektora

Plaće u javnom sektoru porasle su za nevjerojatnih 33,2 posto na godišnjoj razini, dok je u istom razdoblju neto plaća u privatnom sektoru porasla za 11,9 posto na godišnjoj razini. Time se dodatno produbio jaz u plaćama između javnog i privatnog sektora, a koji je svojevremeno detaljno analizirala Svjetska banka u Pregledu javnih financija 2021. Hrvatska zapošljava više radnika u pružanju temeljnih javnih usluga (javna uprava, obrazovanje, zdravstvo i socijalna skrb) nego što bi se očekivalo s obzirom na veličinu tržišta rada i razinu dohotka. A Hrvatska ima i jedan od najviših prosječnih troškova rada u javnom sektoru u odnosu na BDP među zemljama centralne i istočne Europe. Lider

BDP javna uprava javni sektor plaće plaće u javnim službama

Iz kreveta u ured

Otprilike pet posto radne populacije u Hrvatskoj stalno radi od kuće

Unatoč porastu popularnosti rada od kuće, Hrvatska zaostaje za Europskom unijom. Prema Eurostatu, oko 7% radnika u Hrvatskoj povremeno, a 5% većinu vremena radi od kuće, dok EU bilježi 12% povremeno i 10% većinu vremena. U pogledu podrške radu od kuće, tvrtke u Hrvatskoj različito pristupaju ovoj praksi, no podaci sugeriraju da veći broj radnika ima priliku raditi od kuće. Čak i javni sektor, poput Porezne uprave i Ministarstva rada, uvodi takve modele rada. Iako rad od kuće donosi prednosti, poput fleksibilnosti i bolje ravnoteže između poslovnog i privatnog života, postoje i nedostaci, uključujući osjećaj izoliranosti, a stručnjaci naglašavaju da hibridni pristup, gdje radnici kombiniraju rad iz ureda i od kuće, može biti najučinkovitiji. (Nacional)

Eurostat javni sektor rad od kuće

Novo desetljeće - nov početak

Velimir Šonje: Ruka ruku mije dok tržišta nije

“Okretanje nula na brojčaniku godina ne znači mnogo, ali simbolički, moja poruka za 2020. glasi: proces promjene je na djelu. Spor je, lomljiv, ali krenuo je. To se jednim dijelom događa zbog prirodnog učenja i sazrijevanja čitavog društva u pogledu funkcioniranja države. Dijelom se događa i zbog svijesti o tome da su slabe institucije usporile gospodarski rast, te posredno, a možda i neposredno potaknule brojne ljude na odlazak iz zemlje. Događa se i zbog ulaska u EU” – Velimir Šonje, Ekonomski lab.

javni sektor korupcija nepotizam Velimir Šonje

Javni sektor u Francuskoj u štrajku, otkazana gotovo trećina letova

Francuska javni sektor

Prilagođavanje tržištu

Manualni poslovi 50% bolje plaćeni u javnom nego u privatnom sektoru

Znanstvenica zagrebačkog Ekonomskog instituta Valerija Borić analizirala je utjecaj recesije na razlike u plaćama između javnog i privatnog sektora. Istraživanje daje i prikaz podataka o prosječnoj plaći po radnom satu u kunama. Javni sektor tako isplaćuje 149 kuna po satu za apstraktne poslove, što je pet posto više u odnosu na plaću koju bi se za posao koji traži iste vještine moglo dobiti u privatnom sektoru. No u slučaju manualnih poslova razlika između prosječne plaće po satu između javnog i privatnog sektora iznosi čak 50 posto u korist javnog sektora. T-Portal

javni sektor plaće privatni sektor Valerija Borić

Zabušavanjem do mirovine

Bauk javnog sektora – nije problem u veličini, nego u neučinkovitosti

U tvrtkama i institucijama kojima je vlasnik država, u Hrvatskoj radi 40 posto zaposlenika i njihova je prosječna plaća od 6100 kuna za četvrtinu veća od prosječne plaće zaposlenih kod privatnika, koja iznosi 4854 kune. Podaci su to koje je izračunao Državni zavod za statistiku. No, svaki treći zaposlenik u javnom sektoru ima visoku stručnu spremu, dok je kod privatnika takvih upola manje – tek nešto više od 14 posto, pa je i očekivano da je prosječna plaća u državnom sektoru viša. “Javni sektor u Hrvatskoj ima dva problema, a to nisu ni preplaćenost ni prekobrojnost. To je visoka ispolitiziranost i neefikasnost”, kaže dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije, suautor znanstvenog rada. Slobodna

javni sektor plaće posao

Pokazat će on privatnicima kako se to radi. S njihovom lovom