Uoči Crnog petka raste broj internetskih prijevara, upozorava HUB. Prevaranti plasiraju lažne oglase, trgovine i “mega popuste” kako bi ukrali osobne i kartične podatke. Često imitiraju hrvatske brendove i nude rasprodaje koje zapravo vode na lažne stranice, nakon kojih kupci ostaju bez proizvoda i s ukradenim podacima. Građanima se savjetuje provjera trgovina i iskustava korisnika te unos podataka samo na sigurnim stranicama, uz mogućnost provjere putem servisa iffy.cert.hr. HUB, MUP i CERT pokrenuli su kampanju “Budimo realni” kako bi upozorili na najčešće oblike prijevara. Bug
Crni petak danas je sinonim za velike popuste i početak blagdanske kupovine, no njegovi korijeni su puno složeniji. Izraz je nastao 1960-ih u Philadelphiji, gdje je označavao prometni kaos nakon Dana zahvalnosti. Tek krajem 1980-ih dobiva pozitivno značenje, kao dan kada trgovci ulaze “u crno”. S rastom internetske trgovine pretvara se u globalni fenomen, a rasprodaje se šire s jednog dana na cijeli mjesec. Istodobno jačaju pokreti koji potiču održiviju i promišljeniju kupovinu, poput Green Fridaya i Buy Nothing Daya. After5
Rasprava na Redditu otkrila je ponovno nezadovoljstvo kupaca zbog praksi trgovaca uoči Crnog petka. Jedan korisnik opisao je kako je komplet bijele tehnike u košarici poskupio 27% nekoliko dana prije akcije, što mnogi smatraju standardnom “pred-bf” taktikom. Komentatori tvrde da su lažni popusti uobičajeni, a dio kupaca zbog toga naručuje isključivo iz inozemstva. Upozoravaju i da se pravi popusti mogu prepoznati samo praćenjem cijena mjesecima unaprijed, dok se na tržištu sve češće pojavljuje i roba slabije kvalitete proizvedena baš za Crni petak. Index
U Hrvatskoj se ove godine bilježi rast potrošnje od 7,2 posto u odnosu na 2023. godinu, prema podacima o fiskaliziranim računima 29. studenoga. U trgovinama, Hrvati su ‘ostavili’ 122.623.280 eura na oko pet i pol milijuna fiskaliziranih računa. Usporedbe radi, prema podacima Porezne uprave, na prošlogodišnji Crni petak, Hrvati su u trgovinama potrošili 113.877.561 eura na oko 5 milijuna i 400 tisuća fiskaliziranih računa. Dakle, Hrvati su ove godine na Crni petak u trgovinama potrošili 7,2 posto više. Ove godine se više i jelo i pilo, pa je tu potrošnja bila 11.918.782 eura. Na ostale usluge potrošeno je 19.848.416 eura. Forbes
Crni petak donosi velike popuste, ali i mnoštvo sofisticiranih prevara. Najčešći trikovi uključuju lažne web trgovine poznatih brendova, prodaju nepostojećih proizvoda poput PS5 konzola, deepfake reklame koje promoviraju “čudesne” proizvode, i QR kodove koji vode na zlonamjerne stranice. Prevaranti koriste umjetnu inteligenciju za uvjerljive lažne recenzije i reklame, a cilj im je krađa podataka i novca. Posebno su pogođeni lakovjerni kupci na društvenim mrežama. Stručnjaci savjetuju oprez, provjeru web adresa, korištenje kreditnih kartica i izbjegavanje kriptovaluta za plaćanje. Pazite, jer “popust stoljeća” lako može isprazniti vaš novčanik. Poslovni
Black Friday 2024. obilježit će rast online kupovine, posebno putem mobilnih uređaja i društvenih mreža poput TikToka i Instagrama, koji su ključne platforme za otkrivanje ponuda. Trgovci će se oslanjati na personalizirane kampanje, influencere i umjetnu inteligenciju kako bi optimizirali korisničko iskustvo. Uz “doom spending” kao reakciju na ekonomske nesigurnosti, naglašava se i etička kupnja, s fokusom na održivost. Uspjeh ovisi o prilagodbi trendovima i višekanalnoj prodaji, dok personalizacija komunikacije postaje nezaobilazan alat. Crni petak više nije samo dan već cijeli shopping mjesec. Poslovni
Značenje Crnog petka počeo se oblikovati 1950-ih godina i koristila ga je policija u Philadelphiji. Kako Crni petak pada na dan nakon američkog Dana zahvalnosti, policija je tim terminom opisivala kaos koji je nastajao u gradu. Za njih je taj dan bio sve samo ne dan za slavljenje zbog velikog broja turista i kupaca koji dolaze u grad. Osamdesetih se termin počeo koristiti u marketinške svrhe, a u Europu je stigao 2010-ih. Ovaj dan svake godine pada na četvrti petak u studenom, a ove pada na 29. studenog. U Hrvatskoj će brojni dućani imati popuste, koje neki imaju i cijeli tjedan, a neki i cijeli mjesec. Net
Čak i ako 12 posto Hrvata vjeruje da više nema podjednako dobrih ponuda kao u prošlosti, 7 od 10 ispitanika misle da je Crni petak dobra prilika za atraktivne kupnje. Samo 3 posto hrvatskih ispitanika je reklo da namjerno bojkotiraju Crni petak, a 9 posto ispitanika smatra da danas tijekom Crnog petka ima previše lažnih web-stranica i prodavača povezanih s prijevarama, stoga ne planiraju sudjelovati u njemu. No, gotovo 48 posto onih koji čekaju Crni petak ciljano čekaju sniženje onih proizvoda koji su im inače preskupi. rećina ispitanih Hrvata rekla je da po nižim cijenama kupuju artikle koje i inače kupuju, dok 26 posto ovu priliku koristi za kupnju božićnih darova. 7 posto Hrvata Crni petak koriste kako bi kupili zalihe kućanskih potrepština (deterdženta, higijenskih potrepština, itd.). Ima i onih koji koriste priliku da se počaste, odnosno u svrhu ‘shopping terapije’. Lider
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša za RTL je rekao da se još ne zna je li u Hrvatskoj oboren rekord po potrošnji. Točne brojke trebale bi se znati danas, s obzirom na to da su trgovine u trenutku davanja izjave i dalje bile otvorene. Dosad smo imali finaliziranih 138 milijuna računa kao i prošle godine. Znači, broj je tu negdje, no iznos računa je veći za 14 posto i fiskalizirano je ukupno preko dvije milijarde 163 milijuna eura samo u studenom. Index
Najranije korištenje termina “Black Friday” povezano je s pojavom izostanka radnika koji su javljali da su bolesni nakon Dana zahvalnosti i to kako bi imali četiri slobodna dana. Bilo je to oko 1950-ih. Jedna od teorija je da je riječ o tržišnoj frazi. Postoji, naime, objašnjenje koje se veže uz prodavače. Taj petak navodno je bio dan kada bi prodavači napokon počeli prikazivati dobit što bi u knjigovodstvenom rječniku značilo da su “iz crvenog” prešli “u crno”. Još jedna teorija tvrdi kako se valja vratiti u rane 1960-te kada su policajci u Philadelphiji tako nazivali kaos koji je nastao dolaskom turista šopingholičara. Nacional Iako je i ove godine potencijal za trgovce velik, izgleda da kupci ovaj put nisu toliko raspoloženi za šoping kao prošlih godina. DW