Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj

S joba u grob

Mirovina bez mira: Kako se iskorištava umirovljenike u Hrvatskoj

Mogućnost rada umirovljenika do pola radnog vremena, uz zadržavanje mirovinskog primanja, uvedena je prije sedam godina s tada novim Zakonom o mirovinskom osiguranju. U početku su tu mogućnost imali samo oni koji su ostvarili pravo na starosnu mirovinu, ali se od rujna ove godine krug umirovljenika koji će uz mirovinu i dalje moći raditi dodatno proširio i na korisnike obiteljskih mirovina. Izmjene i dopune Zakona o mirovinskom osiguranju u Saboru su raspravljene u hitnom postupku te su na snagu stupile 1. rujna. Nakon posljednje mirovinske reforme, broj umirovljenika koji radi i prima mirovinu utrostručen je. Raste broj umirovljenika koji rade zakonski maksimum, a to su četiri sata dnevno. Prosječno je u 2019. godini, prema podacima HZMO-a, radilo 10.098 umirovljenika, dok ih je 2018. godine radilo 4.676. Prošle godine uz mirovinu je prosječno radilo 12.882 umirovljenika. Faktograf

umirovljenici

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Kad radni vijek pređe rok trajanja, ali radnik ne

Kako zaposliti umirovljenika, a da mu ne uzmete mirovinu

Sve više umirovljenika u Hrvatskoj ponovno se zapošljava, a broj zaposlenih narastao je više od tri puta u sedam godina. Zapošljavanje je moguće uz ugovor o radu, a umirovljenik može raditi do polovice punog radnog vremena bez gubitka mirovine – pod određenim uvjetima. Poslodavci moraju osigurati ista prava kao i ostalim radnicima. Posebni uvjeti vrijede za branitelje i korisnike invalidskih mirovina. Prije zaposlenja preporučuje se savjetovanje s Poreznom upravom zbog raspodjele osobnog odbitka i eventualne prilagodbe porezne kartice. Savjeti

posao rad umirovljenika umirovljenici

Susjedi stari, gdje ste?

Montažna naselja u Sisku i Glini postaju domovi za starije: Novi model smještaja u Hrvatskoj

U montažnim kućicama u Sisku, Petrinji i Glini trenutačno borave obitelji koje čekaju dovršetak obnove svojih domova nakon potresa, no za otprilike godinu dana u njih će se useliti osobe starije životne dobi. Sisačko-moslavačka županija prva u zemlji pokreće takav projekt. Naselja su izgrađena i u Sisku i Glini. Za mjesto u jednoj od 166 niskoenergetskih kuća mogu konkurirati i stanovnici drugih županija. Svatko tko zadovoljava uvjetima da se prijavi u dom za starije može se prijaviti u ovo naselje. Sigurno da su ovdje puno kvalitetniji uvjeti od soba u domovima pa tako da će cijena biti malo skuplja nego u sobama u domovima, rekao je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak. HRT

naselje umirovljenici

Seniori koji 'slejaju' društvene mreže

Granfluenceri: Jedini utjecajnici koji su uistinu autentični

Granfluenceri, utjecajni seniori poput Grandma Droniak i Baddie Winkle, sve su traženiji na društvenim mrežama. Njihova autentičnost, mudrost i britki humor osvajaju milijune pratitelja svih generacija. Osim što ruše stereotipe o starenju, uspješno zarađuju od svojih objava i suradnji s brendovima. Pokazuju da godine nisu prepreka za stvaranje viralnog sadržaja, već prednost. Ovi digitalni veterani postali su simboli duha, optimizma i – izvrsnog marketinga. Lider

društvene mreže influenceri seniori stariji umirovljenici

Legalizirani baka i deda servisi

Samobor uvodi naknadu za čuvanje unučadi po 360 eura na mjesec

U Samoboru i okolnim mjestima bake i djedovi po tradiciji često čuvaju svoje unuke pa smo zato i došli na ideju za implementaciju ove mjere, poručila je Petra Škrobot, gradonačelnica Samobora, javlja RTL. Mjeru uvode po uzoru na Švedsku, a bake i djedovi moći će je koristiti i za više unučadi. O ovakvoj mjeri zasad ne razmišljaju drugi gradovi. Iz Osijeka, Rijeke, Splita i Zagreba poručuju da rade na povećanju kapaciteta kako bi sva djeca imala mogućnost upisa u vrtić. tportal

čuvanje djece Samobor umirovljenici

Rad do groba ili ipak nešto sitno u starosti?

Mirovinska reforma: ukida se penalizacija, ali Svjetska banka ima druge planove

Hrvatska priprema veliku mirovinsku reformu koja uključuje ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina, uvođenje trajnog dodatka i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Ove mjere idu protiv preporuka Svjetske banke i EU, koje zagovaraju dulji radni vijek i strože uvjete za raniji odlazak u mirovinu. Trenutno 213.000 ljudi prima prijevremenu mirovinu, a prosječna iznosi 572 eura. Uz česte izmjene zakona, Hrvatska ima osam različitih penalizacija, dok najnižu mirovinu od 395 eura prima čak 26% umirovljenika. Svjetska banka predlaže podizanje dobi za mirovinu na 72 godine. Poslovni

mirovine umirovljenici

Eh, što ti je ravnopravnost

Podiže se dob za umirovljenje žena: Hrvatice će kasnije ići u mirovinu

Od 1. siječnja 2025. moći će učiniti to tek kad navrše 63 godine i devet mjeseci, uz uvjet od 15 godina staža. Ova promjena stupa na snagu svake godine sve do 2030., kad će žene moći ići u mirovinu s navršenih 65 godina, čime će se izjednačiti s muškarcima. I u prijevremenu mirovinu s navršenih 58 godina i devet mjeseci, uz najmanje 33 godine i devet mjeseci staža. Kao i kod redovitih starosnih mirovina, sve se treba izjednačiti do 2030., kad će žene moći postati umirovljenice s navršenih 60 godina života i 35 godina staža. tportal

mirovina umirovljenici umirovljenje

Dio si zadrže

Gotovo pola milijuna umirovljenika plaća porez, država samo prošli mjesec uprihodovala više od 15 milijuna eura

Porez na mirovinu računa se na razliku između osobnog odbitka i visine mirovine. Porez na mirovinu u rujnu je platilo gotovo 500.000 umirovljenika. Poreznih platiša među umirovljenicima je tako ovoga mjeseca oko 70.000 više, jer su mirovine rasle usklađivanjem u prosjeku za oko 40 eura. Iznos koji država uprihoduje će se mijenjati ovisno o daljnjoj poreznoj politici države, ali i lokalne samouprave, navodi Mirovina. Prije srpanjskog usklađivanja mirovina porez na mirovinu plaćalo je oko 35 posto umirovljenika, njih 364.000. Poreznih platiša nakon svakog usklađivanja sve je više, jer rastom mirovina prelaze osobni odbitak od 560 eura. Poslovni

mirovine porez na mirovinu porezi umirovljenici

I ne čekaju tramvaj

Umirovljenici napunili zagrebački Trg bana Jelačića, traže veće mirovine

BLOK umirovljenika zajedno (BUZ) održavaju na zagrebačkom Trgu bana Josipa Jelačića prosvjed pod nazivom “Protiv siromaštva”. Glavni zahtjev vladi je da ispuni obećanje i da prosječna mirovina bude 60 posto prosječne plaće, naveli su iz BUZ-a. Iz BUZ-a su ranije upozorili da oko 60 posto umirovljenika prima mirovinu koja je na liniji siromaštva ili ispod nje te da su tu posebno tzv. radničke mirovine, njih oko 940.000, od kojih gotovo 700.000 ima mirovinu manju od 550 ili 600 eura, što je ispod granice siromaštva. Ocijenili su i da glavni problem nije 13. mirovina ili formula za usklađenje, već formula za izračun mirovine koja je promijenjena 1999. do kada je prosječna mirovina bila 80 posto prosječne plaće. Od tada pa do danas prosječna mirovina se prepolovila. Index, N1, HRT

Blok BUZ prosvjed prosvjed umirovljenika umirovljenici

Samo ih nastavite srditi

Vlada misli da umirovljenici nemaju razloga za prosvjed, niti dobre organizatore

Nakon prošlogodišnjeg srpanjskog usklađivanja mirovina od 8,42 posto to je drugi najveći rast mirovina od 1999. godine s čim se Vlada nije propustila pohvaliti (1, 2, 3, 4). Prosječna mirovina će s novim srpanjskim usklađivanjem porasti za 43,22 eura te će umjesto 581 eura koliko je iznosila u srpnju (isplata za kolovoz) porasti na 624,2 eura. Ta prosječna mirovina odnosi se na nešto više od milijun umirovljenika i u nju nisu uključene mirovine prema međunarodnim ugovorima. Umirovljenici nisu zadovoljni onim što im vlada nudi, pogotovo nakon što su sebi digli plaće. Bez obzira na rekordni rast i plaća i mirovina, problem je kupovna moć – kažu iz Bloka umirovljenici zajedno, najavljujući prosvjed za 1. listopada. Ministar Piletić retorički je postavio pitanje “tko predstavlja umirovljenike?”, aludirajući na izborni neuspjeh postojećih opcija. Danas, prema registru političkih stranaka, u Hrvatskoj djeluje 12 političkih stranka čiji je fokus djelovanja usmjeren na umirovljenike. No, u široj javnosti prisutne su tri. Osim HSU-a to su BUZ i Stranka umirovljenika. No, sličan prosvjed organiziran je i prošle godine, a stranke umirovljenika se nisu mogle dogovoriti za zajednički istup. Faktograf

Milivoj Špika mirovine prosvjed umirovljenika umirovljenici

S joba u grob