MIT i Stanford: AI uzrokuje pad umnih sposobnosti te čak psihički slom - Monitor.hr
Subota (13:00)

ad ti ChatGPT napiše esej, a ti zaboraviš i kako se zoveš

MIT i Stanford: AI uzrokuje pad umnih sposobnosti te čak psihički slom

Studije MIT-a i Stanforda upozoravaju da dugotrajno oslanjanje na AI, posebno kod mladih, smanjuje moždanu aktivnost, kreativnost i pamćenje. Eksperimenti su pokazali da korisnici ChatGPT-a imaju najslabije neuralne veze, a njihovi tekstovi su ponavljajući i bez originalnih ideja. AI terapijski chatboti dodatno nose rizik pogrešnih savjeta, stigmatizacije i poticanja zabluda, što može ugroziti mentalno zdravlje. Slučaj Jacoba Irwina, koji je nakon višemjesečnih razgovora s chatbotom doživio psihički slom, dodatno potvrđuje da umjetna inteligencija ne može zamijeniti ljudsku prosudbu ni empatiju. Nenad Jarić Dauenhauer za Index.


Slične vijesti

02.08. (07:00)

Prije si bio sanjar, danas si disocijativan s anksioznim crtama

Gdje je nestala romantika? U zamjenu za dijagnozu dobili smo objašnjenje, ali izgubili sebe

Terapeutski govor preuzeo je svakodnevni jezik, pretvarajući osobnost u poremećaj, osjećaje u simptome, a identitet u dijagnostički list. U želji da sve objasnimo – od ljubavi do lijenosti – gubimo romantiku, karakter, spontanost i ljudsku neobjašnjivost. Umjesto simpatičnih osobina, danas imamo akronime. Umjesto duše – strukture. A možda smo upravo zato sve tjeskobniji i izgubljeniji. Mladi više ne žive, već forenzički analiziraju sebe, tražeći “što nije u redu”. A možda su jednostavno – ljudi. Najveći čin otpora danas nije samorazumijevanje, nego odustajanje od objašnjavanja i dopuštanje sebi da budeš samo osoba. Index

07.07. (15:55)

Stigme ne vode nigdje: Djevojka iz Hrvatske progovorila o psihozi, želi širiti svijest o mentalnom zdravlju

29.06. (00:00)

Ništa ne traje kao psihijatrija – osim možda birokracije

HZJZ: Shizofrenija i poremećaji uzrokovani alkoholom i depresijom najčešći su uzroci hospitalizacija uslijed mentalnih poremećaja

U 2023. mentalni poremećaji činili su 5,2 % svih hospitalizacija, ali čak 16,3 % svih bolničkih dana, postavši vodeći uzrok dugih hospitalizacija. Najčešće dijagnoze bile su shizofrenija, alkoholizam i depresija, s izraženim spolnim razlikama. Broj psihijatara raste, ali broj postelja pada. Samoubojstva su i dalje velik problem, no s dugoročnim padom – 546 slučajeva u 2023. Pomoć je dostupna kroz više telefonskih linija i dnevnih bolnica, no izazovi u sustavu ostaju. Index

12.06. (12:00)

Kad ti je najbolji prijatelj – algoritam

Tragedija u školi u Grazu otvara teške teme: usamljenost, psihopatija i tiha djeca

Nakon tragičnog napada u austrijskoj školi u kojem je poginulo deset osoba, u emisiji Otvoreno stručnjaci su raspravljali o mentalnom zdravlju mladih. Psihijatar Ante Bagarić istaknuo je psihopatsku strukturu počinitelja, a Ella Selak Bagarić upozorila na „nevidljivu“ djecu bez vidljivih problema. Robert Kopal upozorio je na usamljenost generacije Z, koju sve više zamjenjuje umjetna inteligencija kao društvo. Svi su istaknuli važnost prevencije i primjer islandskog modela, koji uključuje zajednicu, stručnjake i rasterećene roditelje. HRT, tportal

04.06. (22:00)

Prijatelji nisu samo za krizne situacije i selidbe. Ponekad su i za kavu

Čak 34% mladih odraslih osoba osjeća usamljenost, a kronična usamljenost povećava rizik od depresije

Iako je usamljenost oduvijek postojala, suvremeni način života, brz, digitalan, individualiziran učinio ju je tišom, ali prisutnijom nego ikad. Mnogi je osjećaju, malo tko o njoj govori, a još manje ljudi zatraži pomoć. I dok se depresija i anksioznost sve više destigmatiziraju, usamljenost često ostaje skrivena iza srama i osjećaja osobnog neuspjeha. No, dugotrajna usamljenost nije samo emocionalno stanje, ona duboko utječe na zdravlje mozga i tijela. Usamljeni ljudi puno lakše razvijaju depresiju, demenciju, nažalost i karcinome te kardiovaskularne bolesti. Shodno tome, mlađi i umiru. Problem je i sama stigma usamljenosti, ljudi ne žele priznati da se tako osjećaju. HRT

18.05. (01:00)

Antidepresiv s krilima i kljunom

Pjev ptica ima povoljan utjecaj na naše mentalno zdravlje

Trogodišnja studija s 1292 ispitanika pokazala je da viđenje i slušanje ptica pozitivno utječu na mentalno zdravlje, bez obzira na spol, dob ili depresiju. Ispitanici su bilježili svoje raspoloženje tri puta dnevno putem aplikacije, a pjev ptica bio je snažan pokazatelj veće mentalne dobrobiti – učinak koji traje satima. Biljke i voda nisu pokazale isti efekt. Autori nagađaju da ptice simboliziraju sigurnost u okolišu, što smiruje naš mozak. Ukratko: manje interneta, više čavrljanja – ptičjeg. Green

17.04. (18:00)

Mentalno zdravlje je jednako važno kao i fizičko

Nacrt Akcijskog plana za mentalno zdravlje upućen na javnu raspravu

Zbog sve češćih mentalnih poremećaja u populaciji, a osobito kod djece i mladih, u iduće tri godine o prepoznavanju mentalnih teškoća i pravilnoj reakciji na njih trebalo bi se educirati osam tisuća odgojno-obrazovnih djelatnika, što će peterostruko uvećati postojeću brojku od dvije tisuće prosvjetara koji su do danas u Hrvatskoj prošli takvu edukaciju. Sličnu obuku prvi put će proći i stotinu liječnika obiteljske medicine te 500 različitih profesionalaca koji se u svom radu susreću s osobama s psihičkim teškoćama. Dio je to nacrta Akcijskog plana za implementaciju sustava zaštite mentalnog zdravlja u zajednici do 2027. (PDF), koji je Ministarstvo zdravstva ovih dana uputilo u javno savjetovanje. Opširnije Novi list

09.04. (21:00)

Kapu na glavu, slušalice u uši, problemi pod tepih

Više od 50.000 mladih u Hrvatskoj ima mentalne probleme

“Zabilježen je povećan broj slučajeva depresije, anksioznosti, teškoća u učenju, poremećaja u ponašanju, samoozljeđivanja i suicidalnosti”, rekla je Mirjana Kujundžić Tiljak, ravnateljica Škole narodnog zdravlja Andrija Štampar, na predstavljanju edukativne kampanje o mentalnom zdravlju djece i mladih. Potrebno je destigmatizirati problem mentalnog zdravlja i omogućiti pomoć. Najugroženiji su adolescenti, kaže. Akademik Davor Miličić primijetio je kako mladi ljudi hodaju ulicom sa slušalicama i kapuljačama, koji su evidentno otuđeni, osamljeni, kojima nedostaje komunikacija i koji traže u digitalnom svijetu ono što nemaju u realnom kontaktu. Uvode se psihološki timovi u domove zdravlja, dispanzeri za mentalno zdravlje… Klikaj

22.02. (21:00)

Terapija bez kauča, ali uz punjač

Chatbotovi su možda korisni za savjete, ali nisu zamjena za terapeute

Chatbotovi s umjetnom inteligencijom mogu biti koristan alat za one koji oklijevaju potražiti psihološku pomoć, ali nisu zamjena za terapeute. Iako su uvijek dostupni i anonimni, njihov savjet često ostaje na razini općih preporuka. Studije pokazuju da AI može bolje formulirati odgovore od stručnjaka u terapiji parova, no kad je riječ o ozbiljnim psihičkim poremećajima, preporuka ostaje ista – potražiti pomoć pravog terapeuta. AI može poslužiti kao podrška u terapiji, ali ne i kao njezin nadomjestak. DW

13.02. (23:00)

The kids aren't alright

Sve je više adolescenata s psihičkim problemima, o problemu govorili i u saboru

Marijana Puljak (Centar) je upozorila kako kronicno nedostaje bolničkih kreveta za djecu sa psihičkim teškoćama, te apelirala da se hitno osiguraju adekvatni kapaciteti za njihovo zbrinjavanje u svim dijelovima Hrvatske. Pozivajući se na dostupne podatke, navela je da se u Hrvatskoj više od 50.000 djece suočava s teškoćama mentalnog zdravlja, a imamo samo 37 bolničkih kreveta za njihovo liječenje i svi su u Zagrebu. “Nerazmjer između potreba i kapaciteta dovodi do situacije da su djeca s juga Hrvatske prisiljena putovati stotinama kilometara kako bi dobila odgovarajuću skrb”. Navela je i kako imamo oko 60 dječjih psihijatara, a za adekvatnu skrb trebalo bi ih barem 120. Tu je i podatak da je posljednjih godina broj psihičkih poremećaja kod djece porastao za čak 300 posto, a pokušaja suicida za 280 posto. Index… Forum