Mladom timu 1,9 milijuna kuna za izradu hibridnih foto-naponskih solarnih ćelija - Monitor.hr
28.01.2016. (10:18)

Mladom timu 1,9 milijuna kuna za izradu hibridnih foto-naponskih solarnih ćelija

Na Institutu Ruđer Bošković (IRB) predstavljen je projekt ‘Nanostrukture titanijevog dioksida za foto-naponsku ćeliju, profesionalni razvoj mladih istraživača‘ koji se financira iz Europskog socijalnog fonda u iznosu od 1,9 milijuna kuna.

Zahvaljujući ovim sredstvima iz programskog razdoblja 2007. – 2013. projektni tim od pet mladih istraživača i poslijedoktoranada radit će na kreiranju hibridnih organsko-anorganskih fotonaponskih solarnih ćelija koje se temelje na nanostrukturiranim materijalima. Rezultati ovog istraživanja svoju primjenu mogli bi, između ostalog, naći u izradi senzora i katalizatora.

”Iako na projektu očekujemo primarno znanstvenu produkciju, rezultati bi mogli imati komercijalni potencijal u više područja. Zbog toga ćemo dr. sc. Andreja Gajović, dr. sc. Andrea Moguš-Milanković i ja kao mentori poticati mlade istraživače na suradnju s mogućim korisnicima iz industrije. Također, posebnu pažnju usmjerit ćemo na edukaciju u području komercijalizacije znanja, pisanja i upravljanja projektima, organiziranju skupova za umrežavanje, financija, upravljanja ljudskim resursima, upravljanja intelektualnim vlasništvom i inovacijskim procesom, kao i na unaprjeđenju tzv. mekih vještina koje su im potrebne za suradnju s poslovnim sektorom.” – istaknuo je dr. sc. Davor Gracin.

Osim inovativnih istraživanja, primarni cilj ovog projekta je stvoriti preduvjete za uključivanje mladih istraživača u Europski istraživački prostor (ERA) na temelju povećanja kompetencija, usvojenih vještina korištenja više sofisticiranih eksperimentalnih tehnika, usavršenog znanja analize i prezentiranja rezultata znanstvenog rada te ostvarene povezanosti s drugim laboratorijima u EU kroz aktivnosti umrežavanja i mobilnosti odlaskom na znanstvene skupove i u znanstvene institucije u kojima se provode istraživanja na tematikama nanostruktura i foto-naponskih ćelija.

U izradi uzoraka istraživači će koristiti ultravisokovakuumski sistem opremljen magnetronskim izvorom i sklop za elektrokemijsko jetkanje, koji su nadograđeni sredstvima projekta, a za karakterizaciju uzoraka će koristiti prvenstveno Ramanov spektrometar, impedancijsku spektroskopiju i elektronsku mikroskopiju visoke rezolucije kao druge resurse koji su im dostupni na IRB-u.

Dio karakterizacije i izrade uzoraka istraživači će raditi u uskoj suradnji s uglednim domaćim i međunarodnim stručnjacima te kroz nove suradnje u okviru nekoliko EU inicijativa.

Projekt je započeo 30. lipnja 2015. godine i trajat će ukupno 15 mjeseci. Nakon uspješno završenog prvog kvartala danas je projektni tim u kojem su: dr. Irena Kereković, dr. Krunoslav Juraić, dr. Vilko Mandić, Daniel Meljanac, ing. i dr Milivoj Plodinec te tri mentora, dr. Andreja Gajovic, dr. Andrea Moguš-Milanković i dr. Davor Gracin, ujedno i voditelj projekta, predstavio pozadinu planiranog istraživanja, dosadašnje rezultate te plan budućih istraživanja kao i komercijalni potencijal projekta u sklopu 6. radionice Sekcije za primijenjenu i industrijsku fiziku Hrvatskog fizikalnog društva.

Projekt u stopostotnom iznosu od 1.894.476,00 kuna financira Europska unija i to u sklopu Operativnog programa Razvoj ljudskih potencijala, a u okviru Europskog socijalnog fonda.


Slične vijesti

26.05. (20:00)

Kad Jadran zapjeva, ionosfera zatreperi – i nije od sreće

More pjeva, a znanost sluša: otkriven nevidljivi val između mora i svemira

Znanstvenici su prvi put zabilježili kako meteorološki tsunamiji uzrokuju akustičko-gravitacijske valove koji se iz mora šire do ionosfere, mijenjajući količinu elektrona. Taj “pjev mora” rezultat je energetskih valova izazvanih vremenskim nepogodama. Fenomen je dokumentirao dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković. Istraživanje otvara mogućnost ranog otkrivanja tsunamija putem satelita, što bi moglo spasiti živote. Posebno je pogođen Jadran, gdje su ovakvi događaji najizraženiji u uvalama poput Vele Luke, koja pamti veliki val iz 1978. HRT

11.04. (12:00)

Sebične bakterije u akciji: tko je jamio, jamio je

I bakterije sklone sebičnom ponašanju: Zadržavaju hranjive tvari za sebe, što ima veliki utjecaj na ekosustav

Tim molekularnih biologa iz Hrvatske, Njemačke i Austrije prvi put je u hrvatskim jezerima otkrio kako neke bakterije sebično gomilaju hranjive tvari, što im omogućuje dominaciju nad drugima i može imati dalekosežne posljedice na ekološku stabilnost jezera, priopćio je Institut Ruđer Bošković. Tradicionalno se smatralo da bakterije polisaharide od kojih žive razgrađuju izvanstanično, oslobađajući tako hranjive tvari za druge organizme. Međutim, otkriveno je da neke bakterije preferiraju sebičniji pristup tako što zadržavaju hranjive tvari unutar svojih stanica. Takvo ponašanje može utjecati na raspodjelu hranjivih tvari od najmanjih mikroba do većih životinja koje se oslanjaju na njih. Promjene temperature i uvjeta u ekološkim sustavima mogu dodatno pojačati ili modificirati te mikrobne procese, potencijalno dovodeći do bržih ili sporijih ciklusa ugljika i drugih hranjivih tvari. Index

28.03. (19:00)

Priroda ne skriva, samo treba znati čitati

Med, dagnje i žuti brašnar kao detektivi okoliša – što su otkrili znanstvenici s našeg Ruđera

Znanstvenice s IRB-a istražuju kako med, dagnje i kukac žuti brašnar mogu otkriti skrivene informacije o okolišu i genetskoj raznolikosti. Pčele i dagnje služe kao bioindikatori zagađenja – med bilježi tragove radioaktivnosti, dok dagnje filtriraju onečišćenja iz mora. U međuvremenu, istraživanje žutog brašnara fokusira se na njegovu sposobnost prilagodbe i potencijal u prehrambenoj industriji. Ova istraživanja pridonose boljem razumijevanju ekosustava i njihovoj zaštiti. Index

11.01.2023. (20:00)

Diobena vretena

Tim prof. Ive Tolić u studiji otkrio kako nastaju različite vrste karcinoma

image

Skupina hrvatskih znanstvenika pod vodstvom prof. Ive Tolić s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u časopisu Nature Communications objavila je kako nastaju diobena vretena, stanične strukture koje su ključne za pravilnu raspodjelu kromosoma kod diobe stanice. Ova studija je važna jer su pogreške pri podjeli kromosoma od presudne važnosti za razvoj embrija, ali i nastanak različitih vrsta karcinoma te odgovor tkiva na terapije. Diobeno vreteno je fascinantni mikrostroj sastavljen od proteinskih cjevčica mikrotubula koje povlače kromosome u stanice kćeri. “Ovaj rad predlaže intrigantnu hipotezu da stanica koristi snopove mikrotubula kao staze za molekule koje ‘hodaju‘ prema kromosomima da bi tamo ispravile pogrešne veze između kromosoma i mikrotubula. Ako se takve pogrešne veze ne isprave, jedna stanica kći može dobiti previše kromosoma, a druga premalo, što se često događa u tumorskim stanicama i povezano je s nastajanjem metastaza.”, kaže prof. Tolić. Jutarnji

05.05.2022. (13:00)

Naš doprinos

Hrvatska znanstvenica na Institutu Ruđer Bošković istražuje kako ublažiti negativne posljedice klimatskih promjena

Iako je poljoprivreda jedan od najranjivijih sektora na klimatske promjene, vrlo je slabo istraženo kako će klimatološki ekstremi utjecati na proizvodnju hrane. Zbog potrebe da se ova tematika istraži kako bi se suočili s nadolazećim promjenama te osigurali sigurnost hrane u budućnosti, dr. sc. Ines Sviličić Petrić odlučila je svoj rad posvetiti proučavanju utjecaja ekstremnih oborina popraćenih poplavama na mikroorganizme u tlu. Ona je voditeljica projekta PERSPIRE (Potencijal rizosfernog mikrobioma u prilagodbi poljoprivrede klimatskim promjenama), koji provodi Institut Ruđer Bošković, a u njemu sudjeluju i znanstvenici partnerskih institucija Agronomskog fakulteta u Zagrebu te Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera iz Osijeka. Green

14.10.2020. (19:00)

Tajne evolucije

Otkriće znanstvenika s IRB-a: Bakterijski biofilmovi ponašaju se poput embrija

Otkrili smo da je razvoj bakterijskih biofilmova (zajednica) usporediv s embriogenezom životinja. To znači da su bakterije pravi višestanični organizmi baš kao i mi. Ako uzmemo u obzir da su najstariji poznati fosili upravo bakterijski biofilmovi, onda je vrlo vjerojatno da je i prvi život bio višestaničan organizam, a ne jednostaničan kao što se do sada smatralo, objašnjava prof. dr. sc. Tomislav Domazet – Lošo s IRB-a. Index…

13.10.2019. (17:30)

Ruđerova renesansa

U Zagrebu se stvara jedan od najsuvremenijih instituta u Europi

Na 70. godišnjicu osnivanja Institut Ruđer Bošković čeka renesansa jer počinje projekt ‘Otvorene znanstvene infrastrukturne platforme za inovativne primjene u gospodarstvu i društvu’. Ruđer 2.0, kako ga popularno zovu, strateški je kapitalni projekt vrijedan 72 milijuna eura i najveći je infrastrukturni projekt u hrvatskoj znanosti. Njime će se znanstvenicima napokon pružiti suvremeni uvjeti za rad.

12.02.2019. (15:30)

Znanje je ženska moć

Većina doktora znanosti na Institutu Ruđer Bošković – žene

Od 880 zaposlenih na Institutu Ruđer Bošković, 427 je doktora znanosti, od kojih je 246 doktorica znanosti, što je udio od 58 posto, što je iznad europskog prosjeka. Od 11 predstojnika zavoda, četiri su znanstvenice, odnosno njih 36 posto, a udio žena u ukupnom broju voditelja laboratorija je 50 posto. Od tri pomoćnika ravnatelja dvije su žene, a od dva ERC projekta na IRB-u, oba projekta vode znanstvenice. Povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti jučer su im s IRB-a poslali poziv da im se pridruže (IRB).

11.11.2017. (09:40)

Počinju proučavat kengure!

Po prvi puta: Stranac preuzima Institut Ruđer Bošković

Na proljeće će ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, na kojem radi više od 500 stručnjaka, po prvi puta postati stranac – Australac dr. sc. David Matthew Smith. Čovjek je rođeni Australac, oženjen Anom Sunčanom Smith, jednom od najistaknutijih znanstvenica na IRB-u. Smith je istaknuti znanstvenik na području kemije s velikim međunarodnim ugledom. IRB

05.10.2017. (16:12)

More novca

Institutu Ruđer Bošković 74,9 milijuna kuna iz Bruxellesa

Institut Ruđer Bošković dobio je ukupno 74,9 milijuna kuna iz europskih fondova za dva projekta znanstvenih centara izvrsnosti. 36,9 milijuna kuna ide za projekt BioProspecting Jadranskog mora čiji je cilj dobivanje biološki aktivnih molekula poželjnih svojstava za primjenu u farmaceutskoj, prehrambenoj i kozmetičkoj industriji. Ovo je nama laicima još i jasno, eksperimentalna istraživanja u području fizike materijala malo je teže shvatljivo, ali IRB je za to dobio 37,9 milijuna kuna. Monitor