Monika Herceg: Pravi patriotizam je briga za ljude i prostor u kojem žive - Monitor.hr
Subota (18:00)

Žena, pjesnikinja, kraljica

Monika Herceg: Pravi patriotizam je briga za ljude i prostor u kojem žive

Mi zapravo nemamo političke imaginacije. Da je imamo, ne bismo događaje od prije trideset godina i dalje smatrali ključnom točkom identiteta. Nismo osmislili ništa pametnije nego vrtjeti se u petlji rata. Ne mislim da treba zaboraviti prošlost, nego je treba postati svjestan i dogovoriti se da idemo dalje. Ali kad politika nema ideja i programa, najlakše je ostati tamo gdje smo – dirati u rane, manipulirati emocijama. Ljudi su stradavali, domovi su gorjeli, pravda nikad nije došla. Lako je to koristiti, i to nije samo lako, nego i zločesto i nehumano. Manipulira se simbolima, svađamo se oko ćirilice ili nebitnih pjevača, dok mladi odlaze iz zemlje, a radna snaga se uvozi i brutalno iskorištava. Prava ljubav prema domovini nije lažna, pohlepna ni orijentirana na iskorištavanje. To je ljubav koja dopušta rast. Monika Herceg ima novi roman, razgovor za tportal.


Slične vijesti

12.05. (19:00)

Osvjetljavanje prošlosti

Jasmila Žbanić u Razgovoru s razlogom: Iako je htjela obrađivati i neke druge teme, vuče je da govori o tragedijama

Redateljica iz BiH govorila je o njezinom novom dokumentarnom filmu “Blum – Gospodari svoje budućnosti”, koji donosi priču o nekadašnjem direktoru jugoslavenskog giganta Energoinvesta Emeriku Blumu, koji je kratko bio i gradonačelnik Sarajeva. Žbanić ističe kako je njezina ideja bila da film najviše gledaju mladi ljudi. Naime, o socijalističkoj prošlosti se ili negativno govori ili je se uopće ne spominje. U filmu se vidi kako je u to vrijeme, 1970-tih i 1980-tih godina, Sarajevo bio provincija. 88% žena nije znalo čitati ni pisati. S druge stane u Energoinvestu nalazimo žene direktorice, žene koje imaju jednaka prava i plaće kao muškarci. Filmovi “Grbavica” i “Quo vadis, Aida?” pokazuju kako se Žbanić bavi teškim ratnim temama. S filmske strane, kaže ona, to su najzanimljivije teme jer su vrlo dramatične, predstavljaju tabue koje treba osvijetliti s drugih strana. HRT

06.05. (22:00)

Škola zvoni na rock'n'roll

Jokić: Glazba nije samo nota, već most do znanja i zajedništva, obrazovanje mora čuti suvremeni ritam

Boris Jokić, koji je nedavno objavio knjigu “60 otkucaja: Glazbena lektira” u intervjuu za Vidu TV govori o važnosti glazbe u obrazovanju i društvu, naglašavajući potrebu za uključivanjem suvremene glazbe u obrazovanje mladih, povezujući glazbu s različitim školskim predmetima. Ističe kako obrazovni sustav u Hrvatskoj ne prati suvremene spoznaje te naglašava važnost povezivanja škole sa zajednicom i umjetnosti. Spominje obrazovnu reformu iz 2016. godine i potrebu za poticanjem kreativnosti i odgovornosti učenika.

03.05. (22:00)

A kod nas klinci rođeni nultih poučavaju starije "ako ne znaju šta je bilo"...

Jokić: Uvažavanje umjetnosti je pravi način da se voli Hrvatska

Hrvatska općenito, a hrvatska škola posebice, bježi od suvremenosti. Štoviše, smatram da aktivno odbacujemo suvremenu umjetnost. Kao da je se sramimo, a trebali bismo se ponositi. Društvo koje se srami svoje trenutačne ili nedavne umjetnosti govori o sebi i o tome da ne poznaje vlastitu vrijednost. Uvažavanje suvremene umjetnosti, glazbe, filma, kazališta, plesa, veći je znak domoljublja od pukog mahanja najvećim barjacima lažnih domoljuba. Ne mogu zamisliti da u Francuskoj u nastavi nema mjesta za Gainsbourga ili Edith Piaf; da u Britaniji ne znaju tko su bili The Beatles, Pink Floyd ili Led Zeppelin, tko je Elton John i da uz njega ne zaplešu; da se u Americi ne uči o soulu, bluesu i rock’n’rollu, da se ne razgovara o modernom rapu…

To su zemlje koje drže do suvremene umjetnosti. Hrvatska to ne čini i to po meni nije slučajno. Postoji jasan otpor prema svemu suvremenom. Lakše je opetovano gurati prošlost kao metodu zaluđivanja i kontrole nego se otvoriti novijem. Suvremena umjetnost, naime, otvara neka važna pitanja, neprijatelj je okamenjenih struktura, potiče angažman, ulazi u to da se može svidjeti mladim ljudima te ih natjerati na razmišljanje i propitivanje. To nikako nije drago onima koji drže vlast. Boris Jokić u razgovoru za Glazbu, a povodom objave knjige 60 otkucaja – glazbena lektira.

28.04. (16:00)

Žena u sjeni

Jovanka Broz – dosad nepoznato svjedočanstvo, Vida TV

Vida TV snažno se propinje na medijskom proplanku: intervju nekadašnjeg novinara, a sadašnjeg srpskog diplomata Dragana Bisenića s Jovankom Broz vidjelo je više od 350 tisuća ljudi! Razgovor je vođen 2010. godine u vili Bor, u kojoj je Jovanka proživjela zadnje godine, a do nas je dospio zahvaljujući izložbi “Glas Jovanke Broz” koja je postavljena u Srpskom kulturnom centru u Zagrebu i koju doista vrijedi vidjeti. Intervju je dio osmosatnog materijala koji se nalazi u fondovima Arhiva Srba u Hrvatskoj. Ako želite čuti glas Jovanke Broz, vidjeti ju i čuti njenu verziju povijesti, potražite je na ovoj adresi. Boris Rašeta za Novosti.

18.04. (18:00)

Urednici, brendovi i knjiški vampiri: kako se miješaju snovi, tržište i pobune između korica

Kruno Lokotar: Dobra knjiga je ona koja ostvaruje financijski uspjeh, ali pritom ne krši temeljna moralna načela

Pojam dobre knjige je relativan i ovisi o portfelju nakladnika, ali ponajviše o njegovim ciljevima. Neki izbjegavaju komercijalne naslove, no zato donose nove i subverzivne ideje. Dobra knjiga može biti i ona koja uzdrmava ustaljene norme, prelazi granice, donosi nove pristupe, perspektive i estetike ili pak predstavlja autentične autore, a relevantan kriterij je i dobra zabava. Neki urednici pomno prate tržišne trendove i reagiraju na njih, pa kada dođe val i bal vampira objavljuju takve knjige ili nove nijanse sive. No, ne treba zaboraviti da urednici obično nisu potpuno autonomni u donošenju odluka. Svi sanjaju o tome da stvore prepoznatljiv brend. Nakladnici traže dobre tekstove, one koji jamče nove autore i dugo trajanje ili barem kratku pobunu. Teorije zavjere o tome da se nekoga namjerno ne objavljuje kako ne bi “zasjeo na panteon” su sumanute priče luzera, kaže iskusni urednik i hitmejker Kruno Lokotar za tportal.

16.04. (19:00)

Šefica govori

Ursula von der Leyen veliki intervju: “Zapad kakav smo poznavali više ne postoji”

U opsežnom intervjuu koji je dala za Zeit, Ursula von der Leyen branila je stav Europske unije o regulaciji američkih digitalnih usluga, čak i suočena s prijetnjama o povlačenju američkog nuklearnog kišobrana, pritom oštro poručivši: “Kod nas pravila ne donose ni kumovi ni oligarsi… Putin možda povremeno stane, ali njegove imperijalne ambicije nemaju granica… Dobra stvar u svemu tome je što trenutno vodim hrpu razgovora s predsjednicima i premijerima iz svih dijelova svijeta koji žele surađivati s nama na novom svjetskom poretku. Od Islanda do Novog Zelanda, od Kanade do Emirata, pa i s Indijom, Malezijom, Indonezijom, Filipinima, Tajlandom, Meksikom i cijelom Južnom Amerikom. Mogla bih te razgovore voditi doslovno 24 sata dnevno. Svi žele više trgovine s Europom – i ne radi se samo o novcu, već i o postavljanju zajedničkih pravila i o stabilnosti. Europa je poznata po tome što je predvidljiva i pouzdana, a to se sve više cijeni. S jedne strane, to je super, ali s druge – to je velika odgovornost koju moramo ozbiljno shvatiti.” Zeit / Jutarnji

13.04. (09:00)

Take the red pill i idi u kazalište

Kazališni redatelj Šeparović ima novu predstavu kojom ponovno komentira zbilju: Trumpova retorika je nacionalistička, a zapravo služi interesima tehnoloških elita

Upravo u HNK-u Split postavlja ekspresionističku dramu ‘Woyzeck’ Georga Büchnera, koja se bavi tzv. malim čovjekom u kontekstu sve veće militarizacije društva. U eksplozivnoj, multimedijalnoj predstavi koja se poigrava granicama stvarnog i virtualnog scenom će letjeti dronovi, a najavljeno je i tajnovito ‘tehnološko stvorenje’. Woyzeck nije buntovnik; on je žrtva i proizvod tehnologije, njegovo tijelo svedeno na biometrijski podatak ili metu za FPV dronove kojima se upravlja poput videoigre. Nova tehnologija ne samo da nadzire, već u ratu eliminira s nevjerojatnom lakoćom.

Iako tehnologija nosi potencijal za oslobođenje, trenutačna stvarnost je drugačija. Dok njome upravljaju vlade, vojni kompleksi i tehnološke elite, ona ostaje oruđe dominacije – nova religija moći koja žrtvuje ljude poput Woyzecka. Politika je spektakl, a građani su svedeni na potrošače čiju percepciju oblikuju algoritmi. Deregulacija tehnološkog sektora pod Trumpom omogućila je kompanijama poput Mete i Googlea nesmetano širenje dezinformacija, jačajući njihovu kontrolu nad javnim mnijenjem i učvršćujući tehnofeudalni poredak. Borut Šeparović za tportal.

12.04. (16:00)

'Kod nas o tome jesi li dobar ili loš trener odlučuje jedna stativa, a to nije baš tako'

Rendulić, jedan od najdugovječnijih igrača HNL-a, sada trener – o ligi, travnjacima, stadionu, pitanju prvaka…

Tportal donosi zanimljiv intervju s iskusnim nogometašem, a danas trenerom Krunoslavom Rendulićem. Kratak, jednostavan, narodski razumljiv i bez floskula: Većina lige igra na kriminalnim terenima – Hibride si mogu priuštiti Manchester United, City, Paris Saint-Germain… Koliko košta održavanje toga? Što će Šibeniku hibrid? Od prvog dana ne valja. Napraviš dobru drenažu, staviš prirodnu travu i ne izmišljaj. Ta trava ti može stajati koliko hoćeš. O nogometu danas: Sad se igra, čini mi se, brže, ali prije je bio više igrača s kvalitetom, koji su svi igrali jugoligu. Na koncu, svjetska bronca 1998. godine – pola ekipe došlo je iz HNL-a… Tad se i drugačije gledalo na nogomet: Danas ničega nisi željan. Klikni i gledaš što hoćeš, gledaš pingvine na Grenlandu kako igraju utakmicu. Sjećam se prijenosa na radiju, ‘Sport i glazba’ nedjeljom. Danas svaki dan imaš koju hoćeš utakmicu. Imao si malo događaja pa si ih jedva čekao, danas ne čekaš ništa… Hajduk je prije imao bazen s domaćim igračima i osvajao je naslove, a Dinamu nisu problem treneri.

01.04. (10:00)

Zemlja se znoji, a mi se pravimo ludi

Korlević o klimatskim promjenama: Nažalost ne postoji nešto homogeno kao “društvo”. Bit će dobitnika i gubitnika

Već se dvadeset godina govori o tome da raste srednja godišnja temperatura zraka, da rastu brojni ekstremi i da se podiže razina mora. Sada možemo samo konstatirati da tako doista i jest. Mi astronomski još uvijek nismo izašli iz ledenog doba pa se Zemlja grije. No, naše ubacivanje svih mogućih stakleničkih plinova u atmosferi nimalo ne pomaže. Dolaze još veći esktremi u temperaturama i oborinama. Korisnost novca investiranog u “javnu” znanost pada ulaskom politike u taj sustav, kroz financiranje samo onih projekata koji su “sigurni”, odnosno onih koji prođu recenziju, dakle ne onih inovativnih. Društvene znanosti i umjetnost imaju zadatak spriječiti neko buduće nasilje koje će biti posljedica klimatskih promjena. No, taj dio trenutno rade traljavo jer društvenim medijima dominiraju algoritmi koji potenciraju sukobe u lovu na klikove te dominiraju niske strasti. Korado Korlević za Green.

27.03. (13:00)

Bolje kupovati nekretnine na brijegu

Visković: Splitska riva će do 2050. biti pod morem, ali ljudi to ne shvaćaju

Splitska riva i Dioklecijanova palača bit će pod morem do 2050., ali ljudi to ne mogu osvijestiti, izjavio je umirovljeni sveučilišni profesor prava, političar, kulturni animalist i kulturni botaničar iz Splita Nikola Visković u emisiji Vide TV Zavidavanje by Lado Tomičić, koju možete gledati na ovoj poveznici. ” Ljudima je važno da prežive, i nije ih briga za unuke. A moji će unuci imati teška okapanja, planeta će biti u vrlo bolesnom stanju”, upozorio je splitski profesor, koji je s Tomičićem razgovarao i o hrvatskoj i svjetskoj politici u svjetlu epohalnih klimatskih promjena. Novosti