Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
13.03.2016. (13:41)
U raljama uvoza
"Na Plitvicama za doručak – uvozna hrana, ništa lokalno ni eko"
“Stotinu milijuna eura vrijedno je eko tržište u Hrvatskoj, potreba za eko proizvodima postoji, ali najveći dio uvozimo. Nedavno sam noćio u hotelu na Plitvičkim jezerima po kojima je, zajedno s Dubrovnikom, Hrvatska u svijetu najpoznatija. Katastrofa je što sam u hotelu dobio za doručak – u ponudi nije bila ni eko ni domaća već samo uvozna ili hrana naših velikih proizvođača. Znam da je nepopularno za reći, ali u vrijeme socijalizma 80 posto hrane u restoranima na Plitvičkim jezerima bilo je iz plitvičke regije. Danas ništa. Za to nam nije kriva Europa”, kaže stručnjak za održivu i ekološku poljoprivredu i prvi magistar ekološke poljoprivrede u Europi Darko Znaor. Agrobiz.hr