Nabavna cijena pala, a jedemo skupo meso upitne kvalitete - Monitor.hr
27.01.2015. (13:13)

Pobuna mesojeda

Nabavna cijena pala, a jedemo skupo meso upitne kvalitete

Većina svinjskog mesa nije otišla u Rusiju, pa je došla na naše tržište. Količina svinjetine proizvedena u Hrvatskoj pokrila bi oko 30% potražnje, ali se sve izvozi u Srbiju i Mađarsku jer se ovdje ne može prodati. Najveći problem su trgovački lanci koji meso dobivaju iz EU jako jeftino, no kupci i dalje meso plaćaju skupo, a osim toga, ono je upitne kvalitete. 24sata


Slične vijesti

09.02. (20:36)

Amsterdam zabranjuje sve reklame za meso na javnim površinama

23.01. (14:00)

Kao da inače znamo što jedemo

Istraživanja otkrila čestu pogrešnu deklaraciju mesa u kebabima i ćevapima

Istraživači iz Poljske analizirali su 35 uzoraka kebaba i ćevapa iz Poljske i Njemačke te utvrdili da je samo 28% proizvoda sadržavalo isključivo meso navedeno na deklaraciji. U čak 60% uzoraka pronađeno je meso drugih životinjskih vrsta, najčešće piletina umjesto skuplje janjetine, često bez navođenja u sastavu. U pojedinim „janjećim“ kebabima otkrivena je i svinjetina. Slični rezultati zabilježeni su i u ranijim istraživanjima u Velikoj Britaniji, što upućuje na raširen problem netočne deklaracije. N1

20.10.2025. (09:00)

Kad pure zapjevaju, a kulen utihne

Luka Oman u Nu2: Homo sapiens više ne treba jesti meso

Statistika kaže da godišnje u svijetu ubijemo oko 80 milijardi životinja kako bi se pojele. Je li možda čovjek danas, u 21. stoljeću, na takvom stupnju razvoja da ne mora ubijati te silne životinje kako bi preživio? Je li možda došlo vrijeme da se okrenemo nekoj drugoj vrsti prehrane? O tome pričao je kod Stankovića Luka Oman iz udruge Prijatelji životinja koji je već 25 godina vegan. Kod njega je sve počelo preseljenjem iz grada u selo, gdje je svjedočio prvom kolinju. Objašnjava pojam „karnizam“ – sustav koji opravdava jedenje nekih, a maženje drugih životinja koje drže kao kućne ljubimce – te tvrdi da ljudi zapravo nemaju slobodan izbor jer nemaju sve informacije o industriji hrane. Smatra da su klaonice relikt prošlosti i da će tradicije poput kulena i pršuta preživjeti samo ako se preoblikuju bez žrtava. Njegova vizija: svijet gdje meso ne vrišti, a veganstvo postaje nova norma. HRT

29.04.2025. (01:00)

Planet zove: 'Piletina da, govedina ne – hvala!'

Koliko mesa za spas planete? Manje od dva fileta tjedno

Nova studija objavljena u Nature Food preporučuje konzumaciju najviše 255 grama mesa tjedno – što je oko dva fileta pilećih prsa – kako bi prehrana ostala održiva. Čak i skromna konzumacija govedine prelazi ekološke granice. Fleksitarijanska, vegetarijanska i veganska prehrana prepoznate su kao najprihvatljivije za okoliš. Stručnjaci ističu prednosti biljnih proteina za zdravlje i održivost, dok mesna industrija i dalje koristi goleme količine zemljišta i stvara značajne emisije stakleničkih plinova. Studija poziva na bolje politike i podršku održivim prehrambenim izborima. tportal

25.01.2025. (20:00)

Svejedni spas: jedite kao svinje

Raos: Mane isključivo mesne prehrane

Istraživanja mesojedne dijete otkrivaju ozbiljne nedostatke ključnih nutrijenata poput vitamina C, vlakana i magnezija, dok natrija ima previše, što narušava ravnotežu organizma. Povijest nas uči da je raznolika prehrana, poput one škotskih mornara s limunovim sokom i kiselim kupusom, ključ zdravlja. Vegetarijanstvo također nije idealno zbog nedostataka i antinutrijenata. Zaključak? Jedite raznoliko, baš kao svinje, jer ljudi su, poput njih, svejedi – i ne traže rješenja u ekstremima prehrane. Bug

23.01.2025. (14:00)

Manje kobasica, više briga

Do 2035. proizvodnja svinjskog mesa smanjit će se za 1,2 milijuna tona

Prema Europskoj komisiji, proizvodnja svinjskog mesa u EU smanjivat će se za 0,5% godišnje u sljedećem desetljeću, što će rezultirati padom od 1,2 milijuna tona do 2035. Glavni razlozi su društvena zabrinutost zbog intenzivnog uzgoja, stroži ekološki propisi i manji izvoz. Potrošnja svinjskog mesa po stanovniku past će na 30 kg godišnje (-5%), dok će Velika Britanija postati glavno izvozno odredište EU-a. Oprez ostaje ključan zbog stalne prijetnje afričke svinjske kuge. Agroklub

19.07.2024. (14:00)

Za introverte i one koji vole kupovati nedjeljom

Prvi hrvatski ‘steakomat’ na Kvatriću radi već pola godine, prazni se svako malo

Samouslužni aparat s japanskim i australskim wagyu, black angus, galicijskim sirloin steakovima i drugim španjolskim delikatesama već je više od pola godine u funkciji. U posebnom prostoru između mesnice i kafića na zagrebačkoj tržnici Kvatrić trguje svježim mesom i u doba kada ga je nemoguće nabaviti negdje drugdje. Pronašli su tvrtku iz Italije koja im je izradila automat po narudžbi – garantirana temperatura hlađenja između 1 i 3 Celzijevih stupnjeva, šest polica, 20 inčni display, distribucija proizvoda na visini od 90 centimetara kako se kupci ne bi morali saginjati. Kažu da se automat brzo prazni, a s lakoćom se na njemu snalaze i stariji. Forbes

04.07.2024. (18:00)

Postat ćemo vegetarijanci

Malić: Biftek će postati hrana za superbogate, meso i riba za bogate, a sirotinja neka jede kolače

Ovo su činjenice: Poljoprivreda utječe oko 10 % na globalne emisije CO2. Jedna krava godišnje proizvede preko 100 kg metana, a na svijetu ima oko milijardu goveda. 100.000.000.000 kg metana godišnje. Kakav je to kolosalan prdac! Neki briselski ili zagrebački birokrat će kupovati još jedno četverogodišnje mazanje očiju i donijeti propis o porezu na pečenu janjetinu. Time će se spasiti klima, a ugasit će se stotine tvornica sreće na potezu od Hrašća do Boraje. Uvoznici rumunjske janjetine već lani počeli su se pripremati na uvoz humusa i vegeburgera. Danci su najavili od 2030. godine uvođenje poreza na krave u iznosu oko 100 EUR/kravi. Nema nikakve sumnje, ostali će u desetljeću koje slijedi pratiti hrabru i odgovornu dansku politiku, brže ili sporije ovisno o tome koliko im je sektor goveda bitan za nacionalnu ekonomiju. Što će biti s biftekom? Bit će sve skuplji, i sve više će dolaziti na stolove Europljana iz Južne Amerike, oni si zaštitu okoliša još ne mogu priuštiti. Ivan Malić za Agroklub.

27.04.2024. (17:41)

Svaki četvrti građanin Hrvatske svakodnevno jede meso, za pet posto više nego prije