Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije - Monitor.hr
Četvrtak (22:00)

Tetrapodi su prvi prohodali – i to s kandžama, ne štakama

Najstariji reptili imali su kandže i stav: nova otkrića mijenjaju povijest evolucije

Otisci stopala stari 355 milijuna godina, pronađeni u Australiji, otkrivaju da su prvi reptili hodali kopnom puno ranije nego što se mislilo. Tragovi s jasno vidljivim kandžama sugeriraju da su napredni kopneni kralježnjaci postojali već početkom karbona, što pomiče evolucijsko razdvajanje vodozemaca i gmazova duboko u devonsko razdoblje. Otkriće baca novo svjetlo na ulogu poznatih prijelaznih fosila i otvara pitanja o dosad nepoznatim vrstama s Gondvane. Znanstvenici sada traže fosilizirane ostatke samih životinja koje su ostavile te revolucionarne tragove. tportal


Slične vijesti

27.10.2024. (23:00)

Geni, geni kameni

Evolucija na primjeru koji se odvija pred našim očima: kako se tijelo prilagođava borbi protiv malarije i životu na velikim visinama

Evolucija je proces koji se stalno odvija, a sastoji se od prilagodbe organizma na pritiske iz okoliša, a kako bi se organizam samoodržao. Primjerice, od ljudi koji žive u malaričnim područjima učestalija je anemija srpastih stanica, genetska mutacija koja uzrokuje deformaciju crvenih krvnih stanica, ali istovremeno smanjuje rizik od malarije. Jedna od takvih novijih promjena je i tzv. visinska prilagodba koja poboljšava transport kisika u organizmu, a zabilježena je kod ljudi koji žive na velikim nadmorskim visinama, kao što su stanovnici Tibeta. Tijela ljudi koji tamo žive promijenila su se na načine koji im omogućuju da iskoriste atmosferu koja bi kod većine ljudi rezultirala hipoksijom, odnosno nedovoljnim unosom kisika putem krvnih stanica u tkiva tijela. Slično je i s Nepalcima, kod kojih je primijećeno da mogu imati dužu izloženost mogućnosti trudnoće. Index

28.06.2024. (21:00)

Ni svinja, a ni dinosaur

Drevna životinja slična svinji otkriva početke evolucije mozga sisavaca

Prije više od 250 milijuna godina Škotska nije bila prekrivena maglom i kišom, kao što je često danas, već pustinja prekrivena pješčanim dinama. Jedan od stanovnika tog izazovnog krajolika bio je zdepasti, neodređeno nalik svinji, prethodnik sisavaca po imenu Gordonia, s licem mopsa i dvije kljove koje su stršale iz kljunastih čeljusti. Gordonia, koja je živjela prije otprilike 254-252 milijuna godina, bila je vrsta životinje koja se naziva prasisavac – preteča sisavaca koji je još uvijek zadržao osobine reptilskih predaka. Dok je Gordonijin mozak općenito tipičan za drevnog srodnika sisavaca, epifiza je bila vrlo povećana. Iako sličan, i dalje bez jedinstvenih karakteristika za sisavce, ukazuje koliko se mozak još trebao promijeniti. HRT

07.03.2024. (08:00)

Život prije života

Novi korak u istraživanju nastanka života: Potvrda evolucije prije života

Najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences donosi važne potvrde o evoluciji života prije same pojave života kako ga poznajemo. Znanstvenici su stvorili dijelove RNA koji su sposobni precizno se replicirati, što omogućuje evoluciju sličnu onoj koju poznajemo kod živih organizama. Ovo istraživanje podržava hipotezu o svijetu RNA kao preteči života temeljenog na stanicama, DNA i proteinima. Osim toga, nedavno otkriće objavljeno u časopisu Chem pruža objašnjenje o tome kako su se mogle formirati membrane prvih stanica, ključnih za nastanak života. Ovi koraci donose dublje razumijevanje početaka života i mogućnost rekreacije istih u laboratoriju, otvarajući nova vrata istraživanjima evolucije i podrijetla života na Zemlji i možda i drugdje u svemiru. (Index)

02.03.2024. (23:00)

Snalažljivost i energija ispred fokusa

ADHD je u prošlosti igrao značajnu ulogu u evoluciji

ADHD obično ima negativne konotacije. Hiperaktivnost, impulzivnost ili problemi s pažnjom – simptom hiperaktivnosti i deficita pažnje uglavnom se vidi kao manjkavost. No, američki znanstvenici vjeruju da se ADHD razvio kao prilagodljiva strategija preživljavanja naših predaka. Napravili su eksperiment s bobicama voća.  Oni s ADHD osobinama skloni su bržim promjenama i provode manje vremena na jednom grmu. I tako su skupili više bobičastog voća od druge skupine bez simptoma ADHD-a. Oni su imali tendenciju zastajanja na pojedinim grmovima u nadi da će optimirati prinos. Ovaj rezultat iznenadio je istraživače. Radna hipoteza je bila da će brza izmjena grmova dovesti do slabijeg prinosa. „Ali jači simptomi ADHD-a dovode do viših stopa nagrađivanja i boljeg učinka”. Njihova je studija objavljena u časopisu The Royal Society. DW

13.02.2024. (08:00)

Znanje je moć, možda negdje čuči još jedan Darwin

Zavirite u knjižnicu velikog znanstvenika

Projekt The Complete Work of Charles Darwin Online trajao je gotovo dva desetljeća, otkrivajući zapanjujuću knjižnicu ovog velikog znanstvenika. Virtualno sastavljena knjižnica sadrži 7400 naslova i 13000 svezaka, otkrivajući svijetu bogatstvo resursa koje je Darwin koristio tijekom svog života. Rezultati istraživanja su objavljeni povodom 215. godišnjice Darwinova rođenja. Darwin nije bio samo izolirani znanstvenik, već stručnjak svoga vremena koji je koristio sofisticiranu znanost i suradnju tisuća kolega. Ovaj katalog otvara nove perspektive, pozivajući javnost da istraži što je Darwin čitao i kako je to oblikovalo njegove revolucionarne ideje. (Green)

26.01.2024. (19:00)

Imamo više predaka nego što smo mislili

Zemljom je koračalo najmanje osam različitih vrsta roda Homo, blisko povezanih s modernim ljudima

Prvi među njima, Homo habilis, poznat kao “majstor”, razvio se prije 2,4 milijuna godina u Tanzaniji, Keniji, Etiopiji i Južnoj Africi. Najdugovječniji među njima, Homo erectus, oblikovao je povijest gotovo 2 milijuna godina i prvi je kontrolirao vatru. Homo antecessor naseljavao je Europu prije 800.000 do 1,2 milijuna godina, dok je Homo heidelbergensis, s velikim mozgom i sofisticiranim alatima, obitavao u Africi, Europi i Aziji prije 700.000 do 200.000 godina. Homo naledi, s otkrićem u Južnoafričkoj Republici 2013., pokazao je naprednu emocionalnu inteligenciju, dok je Homo floresiensis, poznat kao “Hobit”, bio visok svega metar. Neandertalci, Homo neanderthalensis, s genetskih 99,7% sličnosti s modernim ljudima, bili su umjetnički nastrojeni i prilagodljivi, a izumrli su prije 40.000 godina. Posljednji u nizu, Homo sapiens, “mudri čovjek”, pojavio se prije 300.000 do 200.000 godina, s modernijim oblikom mozga prije 100.000 godina, šireći se s Afrike na sve kontinente. (IFLScience)

22.01.2024. (22:00)

Životinje od bilja

Misteriozni fosili Euglenida otkriveni u Grčkoj

Podvodni svijet krije nevjerojatne tajne, a najnovije otkriće znanstvenika unosi dodatnu misteriju. Pronađeni su fosili Euglenida, neobičnih organizama koji nisu ni životinje, ni biljke, ni mineralnog porijekla. Ovi jednostanični eukarioti kombiniraju fotosintezu poput biljaka s prehrambenim navikama životinja. Međunarodni tim znanstvenika identificirao je fosile Euglenida, prije pogrešno shvaćene kao školjke ili jaja crva, u jezeru u Grčkoj. Analiza mikrofosila otkrila je nevjerojatne sličnosti s cistama Euglenida, pružajući uvid u evoluciju ovog čudnovatog oblika života. Ova otkrića ne samo da rješavaju dugogodišnje nedoumice oko fosila, već otvaraju i vrata boljem razumijevanju eukariotske evolucije. (Klik.hr)

15.01.2024. (00:00)

Eto vam na, kreacionisti

Revolucionarno otkriće: Evolucija nije toliko slučajna kao što se mislilo

Na evolucijsku putanju genoma može utjecati njegova evolucijska povijest, odnosno da ona nije isključivo određena čimbenicima u okolišu i povijesnim događajima. Drugim riječima, postojanje određenih konfiguracija gena u genomu bakterije Escherichia coli u velikoj mjeri određuje hoće li se pod nekim izvanjskim utjecajima dogoditi neka promjena u genima ili neće. Naime, pokazalo se da prisutnost određenih skupina gena pogoduje određenim evolucijskim promjenama u genomu bakterije, a postojanje drugih ne. Istraživači su otkrili da u genomima bakterija postoje nevidljivi ekosustavi u kojima neki geni mogu surađivati ili pak biti u sukobu jedni s drugima. Razumijevanje međuovisnosti gena moglo bi pomoći u identificiranju sporednih postava gena koji omogućuju otpornost na antibiotike te otvoriti put ciljanim tretmanima. Nadalje, uvidi iz studije mogli bi pomoći u dizajniranju mikroorganizama koji bi hvatali ugljik ili razgrađivali zagađivače, što bi moglo pridonijeti naporima u borbi protiv klimatskih promjena. Index

31.10.2023. (00:00)

Korak bliže odgovoru na vječno pitanje

Znanstvenici predložili novi zakon koji tumači kako se razvio svemir

Tim znanstvenika ovaj se put okupio kako bi pokušali dati odgovor na pitanje razvitka svemira i svih svojih kompleksnih sustava. Oni smatraju da postoji zakon prema kojem složeni prirodni sustavi imaju sklonost evoluiranju prema stanjima složenijih uzoraka, raznolikosti i složenosti. Pritom funkcije sustava prolaze kroz selektivni pritisak okoliša koji se također mijenja i razvija. Drugim riječima, autori smatraju da evolucija nije ograničena samo na život na Zemlji i eventualno u svemiru, već se događa i u drugim složenim sustavima. Biološka evolucija u tom bi smislu trebala biti samo poseban slučaj šireg prirodnog zakona. Tako bi novi zakon mogao biti dodatak prirodnim zakonima vezanima uz sile, gibanje, gravitaciju, elektromagnetizam i energiju. No, ova bi hipoteza tek trebala proći kroz proces znanstvene metode kako bi bila prihvaćena u znanstvenim krugovima kao zaista moguća. Index

13.07.2023. (00:00)

Gej? Makaki

Istospolni odnos među majmunima nije rijetkost, a utvrđena i evolucijska prednost

Znanstvenici su utvrdili kako je čak 72% od 236 promatranih mužjaka makakija upražnjavalo “gej” seks, dok je samo 46% sudjelovalo u heteroseksualnim igrarijama. Postoji više hipoteza koje bi mogle objasniti zašto je tome tako (poput nedovoljnog broja ženki, uspostavljanja dominacije itd.), ali znanstvenici smatraju da se zapravo radi o jednoj potpuno novoj teoriji, a tiče se sstjecanja evolucijske prednosti. Mužjaci majmuna koji su se “zabavljali” s pripadnicima istog spola često su podržavali svog partnera u tučnjavama, navode znanstvenici, a otkriveno je da biseksualni rezus makakiji imaju više potomaka nego oni koje su fizički privlačile samo pripadnice “ljepšeg spola”. Radi se o stvaranju društvenih veza, oni pomažu jedni drugima kasnije tijekom sukoba. Zbog toga imaju i bolji pristup ženkama te više potomaka, rekao je biolog Vincent Savolainen, a prenosi Business Insider. Index