"Ne može se moderni čovjek oduprijeti ni nacionalističkim fundamentalistima" - Monitor.hr
11.03.2015. (11:27)

Mlakonje protiv fanatika

"Ne može se moderni čovjek oduprijeti ni nacionalističkim fundamentalistima"

Nije samo islamski vjerski fundamentalizam taj kojem se ničeovski Posljednji čovjek ne uspijeva oduprijeti. Ne uspijeva se on svojom permisivnošću i mekuštvom – kombinacija teletubbiesa i dobro ugojenog čovječanstva iz crtića ‘Wall-E’ – oduprijeti ni nacionalističkim fundamentalizmima u svojim društvima. E pa sad, koji bi to bili današnji heroji, koji bi nadvladali današnji mlitavi liberalni pristup? Ima Žižek odgovor i na to. U intervjuu losanđeleskim novinama kaže da je jedan od tih heroja otpora Marek Edelman. Riječ je o vođi otpora u Varšavskom getu, kasnije uglednom liječniku, koji je oduvijek bio protiv uskogrudnoga židovskog nacionalizma; anticionistu i ljevičaru, pišu Novosti.


Slične vijesti

Ponedjeljak (17:00)

ChatGPT piše, ChatGPT čita, a mi se pravimo da smo potrebni

Žižek: Živi ljudi na mrtvom internetu

Prosto nismo svesni koliko je naš svakodnevni život već manipulisan i regulisan digitalnim algoritmima koji nas, u izvesnom smislu, poznaju bolje od nas samih i nameću nam naše „slobodne“ odluke. Drugim rečima, da podsetim na dobro poznatu scenu iz crtanih filmova (mačka hoda iznad provalije i pada tek kad pogleda dole i shvati da nema tla pod nogama), mi smo kao mačka koja odbija da pogleda dole.

Očigledan je naredni korak posle interakcije između čoveka i digitalne mašine: direktne interakcije između botova, koje postepeno čine ogromnu većinu interakcija. Često ponavljam vic kako bi danas, u eri digitalizacije i mehaničkih dopuna našim seksualnim praksama, izgledao idealan seksualni čin: moja ljubavnica i ja na sastanak donosimo električni dildo i električni vaginalni otvor, koji vibriraju kada se uključe. Stavljamo dildo u plastičnu vaginu i pritiskamo dugmad tako da dve mašine zuje i izvode čin za nas, dok mi možemo na miru da porazgovaramo uz šolju čaja, svesni da mašine obavljaju našu superego dužnost da uživamo.

Zar se nešto slično ne dešava sa akademskim objavljivanjem? Autor koristi ChatGPT da napiše akademski esej i predaje ga časopisu, koji koristi ChatGPT za recenziju. Kada se esej pojavi u akademskom časopisu sa „slobodnim pristupom“, čitalac koristi ChatGPT da pročita esej i izvede kratak rezime – dok se sve to dešava u digitalnom prostoru, mi (pisci, čitaoci, recenzenti) možemo da radimo nešto prijatnije, da slušamo muziku, meditiramo i tako dalje. Slavoj Žižek za Peščanik

09.09. (19:00)

Smrt internetu, sloboda narodu!

Žižek: Živi ljudi na mrtvom internetu

Kad ljudi postanu svesni prenatrpanosti mreže botovima, često zapadaju u „trajni cinizam, ili još gore, potpunu apatiju“: umesto da bude otvoren i dostupan, internet monopolizuju velike tehnološke kompanije, preplavljen je milijardama lažnih slika i izmišljenih vesti i rizikuje da postane beskoristan kao prostor za informisanje i razmenu mišljenja. Reakcije na ovu mogućnost „smrti interneta“ su podeljene: dok neki tvrde da je takav scenario najgori ishod koji se može zamisliti u savremenom svetu, drugi slave ideju, jer bi se to svodilo na rušenje mehanizama nadzora ukorenjenih u društvenim medijima.

Često se kaže da će digitalizacija omogućiti potpunu automatizaciju većine produktivnih procesa, što će na kraju većini ljudi omogućiti mnogo više slobodnog vremena. Možda, dugoročno. Ali ono što danas vidimo jeste nagli porast potražnje za fizičkim radom u razvijenim zemljama. Međutim, iza ovih društvenih pretnji krije se nešto mnogo radikalnije. Ljudska intelektualnost podrazumeva jaz između unutrašnjeg života i spoljašnje stvarnosti, i nije jasno šta će se desiti – ili šta se već dešava – sa tim jazom u doba napredne veštačke inteligencije. Po svoj prilici, on će nestati, jer su mašine u potpunosti deo stvarnosti. Slavoj Žižek za Peščanik

15.08. (15:00)

Jedna od ideja

Žižek: Vi što ulazite u radikalnu politiku, ostavite svaku nadu

Svakodnevne aktivnosti najbolje obavljaju konzervativci – dovoljno su pragmatični da izbegnu preterane rizike, uvek imaju u vidu da čak i najbolji projekti mogu poći po zlu. Ukratko, oni znaju da delatnik u politici mora preuzeti punu odgovornost: pravi političar nikad neće reći „imao sam dobar plan, ali su nesrećne okolnosti sve upropastile“. Međutim, takav pristup nije dovoljan da se nosi sa izgledima neizbežnih katastrofa koje prete čitavom čovečanstvu – zato je potrebna nova vrsta lenjinističke elite, grupe čiji glavni zadatak nije da razrađuje staromodne komunističke snove, već da nas sve pripremi za predstojeće katastrofe, da budemo svesni da se približavamo globalnom vanrednom stanju. Moja utopija je stoga tiha koalicija između umerenih konzervativaca (koji vode svakodnevne poslove) i lenjinističke elite (koja nas priprema za predstojeći slom) – ali sam takođe svestan da oba ova aktera danas odlaze sa političke scene. Umerene konzervativce zbrisali su trampovski populisti, a ono što je preostalo od radikalne levice zarobljeno je u lažnom mirovnom utopizmu. Novi tekst Slavoja Žižeka donosi Peščanik.

23.05. (21:00)

Kad se gerilci raspuste, a filozofi raspišu

Žižek uz Kurde: barbarska čast modernije od zapadnog licemjerja

U tekstu za srpski list Danas, Slavoj Žižek podsjeća na zaboravljenu sudbinu Kurda, ističući raspuštanje PKK kao znak nade i pozivajući na međunarodnu podršku kurdskom otporu. Kritizira zapadnu licemjernost prema izraelsko-palestinskom sukobu i ističe Kurde kao najsekularniji i najemancipiraniji dio turskog društva. Žali zbog toga što su prisiljeni surađivati s Amerikom i naziva Öcalana kurdskim Mandelom. Zaključuje da borba Kurda nije samo regionalna, već odraz borbe za globalni poredak u kojem bi nada imala šansu. tportal

26.04. (09:00)

Ako je to ono što zbilja želi

Žižek: Dajte JD Vanceu ono što želi

Jacques Lacan uspješnu komunikaciju definira kao čin kojim pošiljatelj prima vlastitu poruku od primatelja u obrnutom obliku. To je, dakle, ono što bi bila uspješna komunikacija između JD Vancea i Europe: kada bi ujedinjena Europa poslušala njegov zahjtev da djeluje s više autonomije i suvereniteta – naravno, ne u onom smislu, već u puno doslovnijem smislu.

Europa može pokazati svoju autonomiju s tri jednostavna i prilično očigledna čina: da zauzme mnogo kritičniji stav prema Izraelu i pruži direktnu humanitarnu pomoć Gazi, pomoć koju štite europske vojne snage; da se otvori za mnogo jače ekonomske veze s Kinom protiv demonizacije Kine od strane SAD-a i da nastavi s lišavanjem američkog dolara statusa univerzalne valute.

Ali da li će Europa to moći? Nažalost, loši znaci su brojni. Kratak osvrt na stavove Fridrecha Merza, budućeg njemačkog kancelara, ukazuje na suprotan smjer: on je za ponovno naoružavanje i punu podršku Ukrajine, ali je i potpuno proizraelski orijentiran – najavio je da će prvi strani lider koga će pozvati biti Netanyahu. Slavoj Žižek za Buku

16.02. (00:00)

Iznad politike

Žižek: Novo lice protesta

Tradicionalno, masovni protesti se barem implicitno oslanjaju na pretnju nasiljem, u kombinaciji sa otvorenošću za pregovore. Ali ovde imamo suprotno: demonstranti u Srbiji ne prete nasiljem, a odbijaju dijalog. Ova kombinacija izaziva konfuziju, baš kao i odsustvo očiglednih vođa protesta. U nekom trenutku će, naravno, u igru morati da uđe organizovana politika. Ali za sada, „apolitičan“ stav demonstranata stvara uslove za novu politiku, umesto još jedne verzije iste stare igre. Da bi se ostvarili red i zakon, teren se mora raščistiti.

Nekome ova politički motivisana apolitičnost demonstranata u Srbiji možda deluje licemerno, ali u stvari to je pouzdani znak njihovog radikalizma. Oni odbijaju da se bave politikom po postojećim (uglavnom nepisanim) pravilima i traže fundamentalne promene u načinu rada osnovnih institucija. Najveći licemer u ovoj priči je Evropska unija, koja se uzdržava od pritiska na Vučića iz straha da će se on okrenuti Rusiji. Slavoj Žižek za Peščanik.

20.01. (15:00)

Treba im ponovno duhvono buđenje

Žižek: Stari perverznjaci

Standardno tumačenje rusko-ukrajinskog rata kaže da je to „sudar kultura“ zapadnog liberalizma i tradicionalnog ruskog autoritarizma. Evo u čemu je obmana: ne samo da nije tradicionalista, Vladimir Putin je tek jedan u nizu ubilačkih modernizatora, od Ivana Groznog i Petra Velikog do Katarine Velike i Staljina.

Kada su kasnih 1920-ih pitali Staljina da definiše boljševizam, opisao ga je kao kombinaciju ruske posvećenosti cilju i američkog pragmatizma. Pošto je preuzeo vlast, trudio se da oponaša dostignuća američkog industrijalca Henrija Forda i brutalno brisao svaki trag ruske tradicije širom Sovjetskog Saveza, pre svega kroz nasilnu kolektivizaciju poljoprivrede. Putinov režim nema ništa zajedničko sa autentičnom ruskom duhovnošću koja odbija evropsku modernizaciju. Njegova izmaštana „Evroazija“ samo je izraz za legitimizaciju njegovog loše isplaniranog projekta modernizacije. Slavoj Žižek za Peščanik

19.01. (20:00)

Filozofi su zapravo prvi influenceri

Filozof Nigel Warburton: Peter Singer utjecajan je filozof, Slavoj Žižek često priča besmislice

Na nedavno održanoj godišnjoj konferenciji Instituta za filozofiju u Zagrebu jedan od govornika bio je filozof Nigel Warburton, suvoditelj popularnog podcasta Philosophy Bites, koji je do sada preuzet više od 47 milijuna puta. Za Index kaže: Najutjecajniji filozof s kraja 20. i početka 21. stoljeća bio je Peter Singer.  Njegove ideje o tome zašto bi bogatiji Zapad trebao dio svojih sredstava donirati kako bi učinkovito pomogao manje sretnima u drugim dijelovima svijeta dovele su do usmjeravanja milijuna dolara u te svrhe. Slavoj Žižek može biti zabavan i povremeno briljantan provokator, no njegova bujica nejasnih riječi često je besmislena. Njegova popularnost podsjeća na priču o carevu novom ruhu. Loša filozofija može se manifestirati na različite načine. Jedan od njih je izvođenje logičkih zaključaka iz netočnih premisa i tvrdnja da su ti zaključci apsolutna istina. Savršena logika ne jamči ništa ako ste pogriješili u početnoj točki. Poput znanstvenika, najbolji filozofi otvaraju svoje ideje za kritiku. 

11.01. (08:00)

U borbi na smrt nema pobjednika - jedna strana umire, dok drugoj nema tko odati priznanje

Žižek: Metafizika borbe za opstanak u Ukrajini

Tekući sukob između Rusije i Zapada ima duboku filozofsku dimenziju. Anton Alihanov, guverner ruske eksklave Kalinjingrad, nedavno je izjavio da Imanuel Kant, koji je tu živeo u 18. veku, ima „direktnu vezu“ sa ratom u Ukrajini.

Alihanov je opisao Kanta kao „duhovnog tvorca modernog Zapada“, odgovornog za ideje kao što su sloboda, vladavina prava, liberalizam i Evropska unija. Ako se Ukrajina odupire Rusiji u odbrani ovih vrednosti, znači da Kantova filozofija indirektno podržava ukrajinski otpor. Takve izjave, koliko god uvrnute, ističu metafizičke uloge položene u ovaj rat.

Patrijarh Ruske pravoslavne crkve Kiril na sličan način upreže spiritualnu retoriku kada odbacuje strah od nuklearne apokalipse. U šokantnoj demonstraciji svog stava, Kiril hvali ruske naučnike za razvoj „neverovatnog oružja“ i navodi da zabrinutost oko takvih pitanja „nije dobra za duhovno zdravlje“: „Čekamo Gospoda Isusa Hrista koji će doći u velikoj slavi, uništiti zlo i suditi svim narodima.“

Reč „duh“ ovde treba koristiti bez ironije: rat koji je u toku nije samo borba za teritorijalnu kontrolu ili ekonomsku moć. To je takođe nešto više od pokušaja da se uništi jedna nacija, mada nosi jasnu genocidnu dimenziju – ne u doslovnom smislu ubijanja svakog pojedinačnog pripadnika nacije, već u lišavanju preživelih njihovog etničkog identiteta i njihovoj asimilaciji kao Rusa. Slavoj Žižek za Peščanik.

03.12.2024. (15:00)

Od "nedovoljno marksističkog" magisterija do borbe protiv "previše napretka"

Razgovor Žižeka i Varoufakisa: Filozofija koja trese temelje svijeta

Slavoj Žižek, kojeg mnogi opisuju kao “najopasnijeg filozofa Zapada,” u razgovoru koji moderira Yanis Varoufakis, dijeli svoj fascinantan životni put i intelektualno nasljeđe. Od odrastanja u bivšoj Jugoslaviji i borbe za demokratizaciju Slovenije do svojih provokativnih stavova o umjetnoj inteligenciji, klimatskim promjenama i konceptu napretka, Žižek izaziva ustaljena razmišljanja. Ovaj događaj pruža priliku za dublje razumijevanje njegovih ideja i raspravu o ključnim pitanjima našeg vremena. Pretplatite se za ekskluzivne uvide iz njegove najnovije knjige Protiv napretka, kažu u opisu ovog videa.