Neidealni, ali zeleni: Plin i nuklearna energija ipak dio zelene taksonomije - Monitor.hr
21.12.2021. (23:00)

Hoće li pragmatičnost prevagnuti?

Neidealni, ali zeleni: Plin i nuklearna energija ipak dio zelene taksonomije

Prirodni plin i nuklearna energija bit će dio liste prihvatljivih energenata Europske unije poznatom i kao ‘zelena taksonomija’ koja bi trebala konačno biti objavljena sredinom siječnja. Plin nije idealan izvor energije, ali bolji je od ugljena, rekao je komentirajući da čak i ako neki ne žele nuklearnu energiju, da se okane ideološke rigidnosti i budu pragmatični jer će nam i nuklearna energija i plin pomoći u dostizanju klimatskih ciljeva. Iako taksonomija još nije službeno objavljena, takva je tvrdnja snažan signal tržištu da bi plin i nuklearna energija mogli biti okarakterizirani kao održiva ulaganja. Skupina Zelenih u Europskom parlamentu već je ususret UN-ovom klimatskom summitu COP26 izrazila veliko nezadovoljstvo nazvavši takav rasplet slomom europske energetske tranzicije. Lider


Slične vijesti

02.04. (08:00)

Atomska kuharica

Nuklearnom fuzijom došli do temperature sedam puta veće od one u jezgri Sunca i održali je manje od minute

Kažu da je to važan korak za razvoj tehnologije koja bi trebala omogućiti komercijalno korištenje fuzije. Nuklearna fuzija nastoji replicirati reakciju koja se događa na Suncu i drugim zvijezdama spajanjem dvaju atoma kako bi se oslobodile ogromne količine energije. Često se naziva svetim gralom čiste energije te ima potencijal za pružanje neograničene energije, piše CNN. Proces najčešće uključuje reaktor u obliku krafne s rupom u sredini, a u kojem se vodik zagrijava do iznimno visokih temperatura kako bi se stvorila plazma. Plazma visoke temperature i visoke gustoće, u kojoj se reakcije mogu odvijati dugo, vitalna je za budućnost reaktora nuklearne fuzije. Plazma na toliko visokim temperaturama su nestabilne, a novim rekordom srušili su vrijeme iz 2021. godine kada su je uspjeli zadržati pola minute. Konačni cilj je da KSTAR bude u stanju održati temperaturu plazme od 100 milijuna stupnjeva tijekom 300 sekundi do 2026., što je “kritična točka”. Index

05.03. (14:00)

Uskrsnuće američke industrije urana

U SAD-u, prethodno zaboravljeni rudnici urana ponovno su postali aktivni zbog rastuće globalne potražnje za nuklearnim gorivom

Najmanje pet proizvođača u državama poput Wyomminga, Teksasa, Arizone i Utaha ponovno pokreće proizvodnju, nadajući se iskoristiti rastući interes za nuklearnu energiju. Nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi 2011., mnoge zemlje su odbacile upotrebu urana, što je dovelo do zatvaranja većine američkih rudnika. Međutim, s povećanim fokusom na smanjenje emisija, sve više država se vraća nuklearnoj energiji, stvarajući potražnju koja nadmašuje trenutnu proizvodnju. Industrija se suočava s izazovima obnove rudnika nakon dugog razdoblja mirovanja, ali s obzirom na geopolitičke neizvjesnosti i potrebu za osiguranjem opskrbe, očekuje se da će američka proizvodnja urana doživjeti snažan oporavak u narednom desetljeću. (Tportal)

03.03. (18:00)

U mirovnoj misiji

Unuk oca atomske bombe: Znanstvena je potreba za nuklearnom energijom jasna

Charles, naime, putuje svijetom i zagovara širenje nuklearne energije i nastoji potaknuti međunarodnu suradnju u prelasku na energetske izvore bez ugljika, a da se pritom smanje prijetnje od nuklearnog oružja. Nastoji to postići s Oppenheimer Projectom, organizacijom koju je pokrenuo radi borbe protiv egzistencijalnih rizika, uključujući klimatske promjene i nuklearni rat. No Charles je otišao i korak dalje pokrenuvši Oppenheimer Energy Ventures, tvrtku s pomoću koje želi investirati u projekte vezane uz nuklearnu energiju. Ulaganjem u nuklearnu energiju, korištenjem fisije za korištenje energije u miroljubive svrhe za rješavanje najvećih prijetnji koje imamo kao što su klimatske promjene, organizacija može imati veći utjecaj od one koja se samo usredotočuje na prikupljanje i raspoređivanje dobrotvornih prilog – Kaže Charles Oppenheimer, unuk Roberta Oppenheimera, za Lider.

29.09.2022. (22:00)

Zato se i zatvaraju nuklearke, a otvaraju termoelektrane na ugljen

Brže bismo izašli iz krize korištenjem jeftinih fosilnih goriva

Uzroci ove energetske krize vezani su za relativno nagli porast potrebe za energijom pri kraju Covid-19 pandemije i sada za rat u Ukrajini uslijed smanjenja opskrbe prirodnim plinom, kao i ugljenom i naftom iz Rusije. Zelena tranzicija je potaknula razvoj tehnologija korištenja obnovljivih izvora energije i omogućila brže smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima, kažu u Energetskom institutu Hrvoje Požar. Nuklearna energija dobila je status ‘zelenog‘ energetskog izvora, a njezino korištienje u proizvodnji električne energije sasvim sigurno ima pozitivan utjecaj na smanjenje emisije stakleničkih plinova. U EU-u se čak oko četvrtina električne energije proizvede u nuklearnim elektranama. Lider

23.10.2021. (20:00)

Osnaživanje 'zelene' energije

Hrvatska bi i nuklearke i solarnu energiju

Hrvatska se početkom ovog mjeseca svrstala među deset zemalja članica Europske unije koje zahtijevaju uvrštavanje energije iz nuklearnih centrala u tzv. zelenu taksonomiju. Preciznije, to bi značilo da se upotreba atomske fisije u energetske svrhe može financirati EU-sredstvima ravnopravno s iskorištavanjem obnovljivih izvora poput sunca ili biomase. Vijest je dočekana kao zaokret u odnosu na dosadašnju razmjerno nerizičnu energetsku politiku, tj. na pristup njezinu ekološkom aspektu, premda Vlada Republike Hrvatske zastupa posve suprotno stajalište. Hrvatska Vlada priklonila se poziciji da anuliranje emisija ugljičnog dioksida neće biti moguće bez nuklearne energije, samo uz pomoć izvora kao što su vjetar, sunce, geotermalna vrela ili drvna sječka. Njezino polazište ovih tjedana neminovno dolazi u korelaciju i s činjenicom naglog poskupljenja naftnih derivata i plina kojima se predviđa krajnje burno tržište u narednim godinama. Deutsche Welle

18.04.2021. (11:30)

Povuci-potegni

Beč: Diplomati su u panici, Iran prijeti nuklearnim oružjem

U tijeku su pregovori u Beču u vezi s iranskim nuklearnim sporazumom, a tenzije su veće nego ikada. Takav se razvoj situacije pripisuje nedavnom cybernapadu za koji Teheran optužuje Mossad te su odgovorili pojačanim obogaćivanjem urana sa 20 % na 60 % što može značiti novu nuklearnu krizu. Međunarodna agencija za atomsku energiju tvrdi kako je to kršenje sporazuma kojim je predviđeno 3,67 %.  Pregovori su u krizi otkad je Donald Trump istupio iz Zajedničkog sveobuhvatnog plana akcije te proveo sankcije, a koje sada Kina i ostale zemlje žele ukinuti. Pregovori bi trebali trajati i nekoliko mjeseci, a temeljni je zahtjev Irana da Europske banke trebaju zajamčiti trgovinu s Islamskom Republikom. 24 sata

25.09.2019. (12:30)

Atomska sporost

Nuklearna energija – prespora i preskupa

Trošak proizvodnje solarne energije kreće se od 36 do 44 dolara po megavat satu (MWh), kopnene vjetroturbine stvaraju trošak od 29 do 56 dolara po MWh, a nuklearna energija košta između 112 i 189 dolara, stoji u godišnjem izvješću Status svjetske nuklearne industrije (ovdje PDF, 18MB). Plus, dugo traje izgradnja nuklearki – 2009. godine prosječno vrijeme izgradnje reaktora u svijet bilo je nešto manje od 10 godina, i za to vrijeme postojeće elektrane na fosilna goriva i dalje emitiraju C02 čekajući zamjenu. N1

29.06.2017. (18:27)

Diskusija o budućnosti

‘Klimatske promjene energetski su problem – hajdemo porazgovarati o nuklearnoj’

„Ako želimo izbjeći katastrofu, moramo imati iskren i informiran razgovor o tome kakvom energijom trebamo napajati naš svijet i spasiti okoliš, prije no što bude kasno“, piše Guardian u svojoj analizi potencijalnih koristi i nedostatak oslanjanja na učinkovitu ali riskantnu nuklearnu energiju. Kao argument u korist korištenja nuklearne energije spominje se da je broj žrtava Černobila znatno manji no što javnost vjerojatno misli – poginulo je “svega” 43 ljudi.

22.05.2017. (15:49)

Atom Sunca

Švicarci izglasali prelazak s nuklearne na obnovljivu energiju

Švicarski su glasači na jučerašnjem referendumu izglasali odustajanje od nuklearne energije i prelazak na obnovljive izvore energije. 58% birača podržalo je prelazak na zelene energetske izvore, što neće biti tako lako jer Švicarska trenutno ima 5 nuklearnih elektrana koje zadovoljavaju trećinu domaćih potreba za električnom energijom. Protivnici su upozoravali da će odustanak od nuklearne energije biti preskup i dovesti do poružnjivanja prirode, no Švicarci su svejedno odlučili da prelaze na solarnu, energiju vjetra i hidroenegiju. The Local, Swiss Info

20.05.2016. (13:56)

Sunce i vjetar su jeftiniji

Stručnjaci tvrde: Gradnja novih nuklearki je "ekonomski idiotizam"

Neki europski političari još uvijek zagovaraju atomsku energiju, no stručnjaci upozoravaju kako je gradnja novih nuklearki ludost koja se ne isplati. Naime, analiza troškova proizvodnje energije u Njemačkoj i Velikoj Britaniji pokazala je da je struja iz vjetroelektrana na kopnu upola jeftinija nego iz nuklearki. I struja dobivena iz solarnih pogona – i to u zemljama u kojima nema baš puno sunca – jeftinija je od one iz atomskih elektrana. Deutsche Welle