• 09.09.2018. (17:06)

    Novac treba raditi za vas, ne vi za novac

    Nenad Bakić: Hrvati opet ne znaju što bi s novcem, drže ga u bankama uz gubitak

    Nenand Bakić se na svom blogu Eclectica osvrnuo na novo stanje štednje građana u bankama koje je rekordno. Depozit za kolovoz će biti vjerojatno preko 200 milijardi kuna. Također, kamatne su stope pale na oko 0,5-1 posto. Dakle, građani koji su prije 80% štednje držali oročenom, sada sve više drže neoročenom. Dakle, građani ne znaju što bi s novcem, pa ga drže u bankama uz gubitak, jer su kamate na oročenu, a pogotovo neoročenu štednju manje od inflacije! Zato pogledajte Bakićev ulagački tutorijal.



  • Slične vijesti

    14.05. (13:30)

    Može propasti banka, ali ne i lova

    Pravila o štednji: EU garantira isplatu do 100.000 eura

    Pravila Europske unije kažu da se štedišama – jednako fizičkim osobama i poduzećima – može isplatiti do 100.000 eura izgubljene štednje na tekućim ili štednim računima, svakom štediši za svaku financijsku instituciju, neovisno o valuti. Isplata mora biti u roku od 20 radnih dana, a, dok čeka isplatu, štediša ima pravo na “socijalnu isplatu”. Financiranje se u cijelosti uzima od banaka kako financiranje ne bi palo na teret poreznih obveznika. T-Portal

    04.03. (17:30)

    Što smo sve mogli, a nismo napravili

    Nenad Bakić: Najveći trošak je oportunitetni trošak

    Nenad Bakić je nakon dugo vremena objavio neki post koji nije samo puko marketiranje Varteksa, njegove trenutno glavne preokupacije. Tema je oportunitetni trošak, užasno važan pojam koji je nedovoljno osviješten, a često opasniji i gori od doslovnog bacanja novca u kanalizaciju – što ste mogli raditi, umjesto onoga što ste radili. Primjera za to u hrvatskom gospodarstvu od najnižih do najviših razina ima u obilju. Eclectica – blog Nanada Bakića

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    04.02. (09:30)

    Mato Barišić: Isplati li se ulagati u nekretnine?

    Na primjer, ako kupite nekretninu za 100.000 eura koju možete iznajmiti za, recimo, 400 eura mjesečno, to znači da biste ostvarili povrat na svoje ulaganje od 4,8% godišnje i određenu aprecijaciju cijene nekretnine od, recimo, 2% godišnje, što bi u osnovi iznosilo 6,8% godišnjeg povrata na vaše ulaganje. Ne zvuči loše. No nekretnina ima i dosta troškova… piše Mato Barišić za Index

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica

  • Slične vijesti

    14.05. (13:30)

    Može propasti banka, ali ne i lova

    Pravila o štednji: EU garantira isplatu do 100.000 eura

    Pravila Europske unije kažu da se štedišama – jednako fizičkim osobama i poduzećima – može isplatiti do 100.000 eura izgubljene štednje na tekućim ili štednim računima, svakom štediši za svaku financijsku instituciju, neovisno o valuti. Isplata mora biti u roku od 20 radnih dana, a, dok čeka isplatu, štediša ima pravo na “socijalnu isplatu”. Financiranje se u cijelosti uzima od banaka kako financiranje ne bi palo na teret poreznih obveznika. T-Portal

    04.03. (17:30)

    Što smo sve mogli, a nismo napravili

    Nenad Bakić: Najveći trošak je oportunitetni trošak

    Nenad Bakić je nakon dugo vremena objavio neki post koji nije samo puko marketiranje Varteksa, njegove trenutno glavne preokupacije. Tema je oportunitetni trošak, užasno važan pojam koji je nedovoljno osviješten, a često opasniji i gori od doslovnog bacanja novca u kanalizaciju – što ste mogli raditi, umjesto onoga što ste radili. Primjera za to u hrvatskom gospodarstvu od najnižih do najviših razina ima u obilju. Eclectica – blog Nanada Bakića

    19.02. (23:30)

    Inflacija jede svoje kune

    Hrvati novac sve više čuvaju na tekućim računima i u kućnim trezorima

    Depoziti na žiro, tekućim i računima po viđenju tijekom prošle godine povećali su se za 17,9 milijardi kuna, na 91,8 milijardi, a analitičari ove stope rasta nazivaju povijesno visokim. Ljudi svoje novce sve više drže i u kućnim trezorima. Dva su razloga: prije deset godina kamate na oročenu kunsku štednju bile su 10,24 posto da bi pale na današnjih 0,75 posto, a na deviznu s 4,16 na 0,55 posto i drugo – na ovu se tanašnu zaradu još plaća porez na dohodak i prirez. Slobodna

    08.02. (01:30)

    Zaduženi svih županija - pripremite se

    Lovrinović: Zbog loše kreditne politike prijeti nam nova vojska blokiranih

    Zbog bujanja nenamjenskih gotovinskih kredita i prešutnih prekoračenja po tekućim računima, na koje se plaća visoka kamata, Hrvatskoj prijeti potencijalna nova vojska blokiranih, rekao je Ivan Lovrinović. Upozorio je i na jedan nesrazmjer: “Ako se na oročenu štednju ne može dobiti dobiti više od 0,4 posto kamate, a na gotovinski namjenski kredit mora se platiti najmanje sedam posto, onda je kamatna razlika 15 puta veća, odnosno 1500 posto. To se ne može zvati razvojnim bankarstvom, tu su elementi kamatarenja i lihvarenja”. T-Portal

    04.02. (09:30)

    Mato Barišić: Isplati li se ulagati u nekretnine?

    Na primjer, ako kupite nekretninu za 100.000 eura koju možete iznajmiti za, recimo, 400 eura mjesečno, to znači da biste ostvarili povrat na svoje ulaganje od 4,8% godišnje i određenu aprecijaciju cijene nekretnine od, recimo, 2% godišnje, što bi u osnovi iznosilo 6,8% godišnjeg povrata na vaše ulaganje. Ne zvuči loše. No nekretnina ima i dosta troškova… piše Mato Barišić za Index

    08.01. (08:05)

    Dobro vrijeme za kredite, koji su općenito loši, i loše vrijeme za štednju, koja je općenito dobra...

    Živimo u vremenu nikad nižih kamata

    Štediše imaju razloga za nezadovoljstvo zaradom jer su kamate na ušteđevinu blizu nule, kratkoročno oročeni euri donose danas svega 0,03 posto kamate, dok budući dužnici koji će u banke po kredite mogu računati da će još cijelu godinu koja je pred njima krediti koštati znatno manje nego prije nekoliko godina. “Ove razine likvidnosti i niskih cijena novca nisu nešto što se mnogo puta vidjelo u povijesti” – kaže Zdeslav Šantić, glavni ekonomist OTP banke. Slobodna

    03.12.2018. (13:30)

    Nenad Bakić: Štednja opet rekordna, financijski sektor je divovski transferni stroj od građana državi

    Štednja sada raste značajno brže nego prije, čak oko 4% godišnje, iako je građana sve manje, a kamate u banci su oko nule. To u biti znači da ljudi ne znaju što bi s novcem jer ga donose u banke iako na tome očito gube, najprije zbog očitog razloga (inflacija je veća od kamate koja je oko 0). Kao i obično Bakić sugerira ulaganje u dionice. Eclectica