Neretva i Lištica: Ledene hercegovačke ljepotice u kojima je kupanje ljeti pravi pothvat - Monitor.hr
Danas (19:00)

Prirodni hladnjaci

Neretva i Lištica: Ledene hercegovačke ljepotice u kojima je kupanje ljeti pravi pothvat

S prosječnom ljetnom temperaturom od samo 7 °C u gornjem toku, Neretva nosi titulu najhladnije rijeke na svijetu. Izvire na 1227 metara nadmorske visine ispod Zelengore, a tijekom svojih 230 kilometara toka do Jadranskog mora postupno se zagrijava, pri čemu se zbog gospodarskog značaja naziva i hercegovačkim Nilom. U njezin se sliv ulijeva i ponornica Lištica, koja izvire na vrelu Borak s temperaturom od 8 °C, ponire u Mostarskom blatu te ponovno izbija kao Jasenica u dolini Neretve. Vrisak

Najhladniji tok Neretve nalazi se u Bosni i Hercegovini. Prema službenim podacima DHMZ-a, najniže temperature vode u Hrvatskoj zimi i u rano proljeće redovito bilježi Korana. Kao prirodni nastavak Plitvičkih jezera, Korana se napaja iz dubokih krških izvora, a protok kroz šumovite kanjone spriječava brzo zagrijavanje. Ova šesta najdulja rijeka u Hrvatskoj ulijeva se u Kupu kod Karlovca, a među njezinim najpoznatijim pritocima ističu se Slunjčica i Mrežnica. Putni kofer


Slične vijesti

07.07. (16:00)

Instagram raj podno stijene

Vrelo Bune i Blagajska tekija: Prirodni dragulj i povijesna oaza nadomak Mostara

Vrelo Bune i Blagajska tekija, smješteni 12 kilometara od Mostara, čine jedno od najpoznatijih hercegovačkih izletišta, idealno za posjet u proljeće. Izvor rijeke Bune jedno je od najjačih krških vrela u Europi, prepoznatljivo po hipnotizirajućoj boji vode i stijenama visokim 240 metara. Uz izvor se nalazi povijesna derviška tekija iz 15. stoljeća, koja je danas pod upravom Islamske zajednice. Lokacija nudi bogatu povijest, popularne točke za fotografiranje i ugostiteljske objekte za opuštanje, a parking i ulaznica se naplaćuju. Green

24.06.2023. (21:00)

Još malo pa gotovo

Fascinantne snimke impresivnog novog mosta u Hercegovini: jedan je od najviših u regiji

Most Počitelj jedan je od najviših mostova u regiji te bi uskoro trebao biti spojen s lijevom obalom Neretve. Visok je preko 100 metara, a dužina mu je gotovo kilometar. Projektom su predviđena dva vozna traka u svakom smjeru, a projektiran je za brzinu do 130 kilometara na sat. Izgradnja mosta financira se iz sredstava Europske invensticijske banke i iz bespovratnih sredstava Europske unije.  Telegram

13.05.2022. (19:10)

Vrelo Bune i Tekija Blagaj – najpoznatije hercegovačko izletište oduševljava turiste iz cijelog svijeta

29.01.2019. (22:30)

Bitsh ass nigga - Biće sniga

Ero gag – rječnik hercegovačkog žargona

Anonimni Hercegovci skupljeni na Facebooku pod eroGAG objavili su zbirku 400 najpopularnijih hercegovačkih žargona, sastavljenu pametno i duhovito, a i informativno. Pa npr. “tokmak” nije samo veliki željezni čekić, nego opisna imenica “intelektualno nevine osobe”, zatim “đavlu malo” je “stupanj nezadovoljstva izražen željom za nečim boljim i drukčijim iako je trenutno stanje više nego zadovoljavajuće”, dok je “ćusta” djevojka koja je “lijepa, ali i više od toga. Lijepa na mio način. Lijepa i dobra. Vrsta koja izumire”. Deutsche Welle…

10.07.2016. (10:41)

"Živit od smilja"

Smilje je novi rudnik zlata: Da nije dupla zarada, ne bi ‘Ercegovac’ sadija

Žuta groznica hara i trese Hercegovinu. “Žetva je u jeku na 130 duluma (13 hektara) i 370.000 sadnica smilja. Sve je počelo 2014. Braća Mile i Dražan Gilja da su bageri godinu dana krčili dvije parcele grabovine, jasenovine i kamenjara. “Investicija je bila milijun maraka u plantažu, strojeve i uljaru. Dvi su žetve godišnje, litnja i jesenska. Ko da bi Ercegovac sadija da nije dupla zarada”, kaže Mile. No, velik problem su i krađe pa se organiziraju straže, piše Slobodna.

26.06.2015. (19:33)

‘Džaba sve, evo BiH gdje je bila i prije 100 godina’

“‘Naseliti svijet, a ne raseliti sebe’, bio je nekakav životni moto Hercegovine tokom posljednjih stotinjak godina. I bez obzira na podatke o bogznakakvoj visokoj stopi nataliteta, čini se da tome polako dolazi kraj. Bosna, odnosno neki njezini dijelovi, već su prazni: Posavina, Podrinje, dio Krajine. Danas, 2015. godine, barem je dobro znati da smo tamo gdje smo bili i prije 100 godina. Da će ljudi, ponovo otići, jer danas u BiH najskuplje plaćamo cijenu života. On je, naime, džaba”, piše Ahmed Burić za Lupigu.