Neradna nedjelja, koja se najavljivala izmjenama Zakona o trgovini, ipak se neće uvoditi od početka iduće godine, kako je bilo planirano nacrtom tog novog propisa. Naime, konačnog teksta novog izmijenjenog zakona još nema u Vladinoj proceduri, a ustavna stanka u radu Sabora, koji bi ga trebao izglasati, počinje 15. prosinca, što znači da se do daljnjega odgađa primjena zabrane rada trgovina nedjeljom. Jutarnji…
Pretvaranjem države u hrvatski velesajam 15. 8. lokalni čelnici suprotstavili su se nakaradnom zakonu koji zabranjuje rad nedjeljom samo jednoj djelatnosti. Tako se blagajnice velikih trgovačkih lanaca nedjeljom mogu ‘odmarati‘ dok od rane zore pospremaju, peru i kuhaju obroke za obitelj (uz neizostavnu misu). Srećom, Plenkovićevo dodvoravanje Crkvi ne odnosi se na proizvođače, od kojih mnogi zbog prirode posla rade u tri smjene sedam dana u tjednu. Smjenski rad kudikamo je zahtjevniji od rada nedjeljom, no iz ‘trosmjenskih‘ tvrtki nema mnogo žalbi, a na žalost radnika – ni sindikalnih akcija. Sad se čeka pravorijek Ustavnog suda koji je već dvaput rušio slične odredbe. HDZ može biti miran jer će sucima za odluku trebati više od godine dana, što znači da im rušenje zabrane rada nedjeljom neće ugroziti izborne rezultate. Evo još nekih bedastoća s hrvatskog tržišta:
Udruga Glas poduzetnika (UGP) podnijela je zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o trgovini. Smatraju da se osporavanim odredbama krše temeljna ljudska prava i slobode (poduzetnika) u svrhu zaštite prava radnika. Naime, osim zaposlenih u trgovinama, zabrana rada nedjeljom obuhvatila je vlasnike obrta ili malih tvrtki, koji često rade sami, bez zaposlenih ili su zaposlili članove svoje obitelji. Upravo je riječ o dobro nam poznatim vlasnicima cvjećarnica, suvenirnica, pekara i pekarnica, malim trgovcima… Osim toga, kažu u UGP-u, odredbe Zakona o trgovini izazivaju nejednakost trgovaca na tržištu upravo zbog mogućnosti da veliki lanci odaberu kojih će šesnaest nedjelja u godini raditi: oni će se moći organizirati tako da jedna od njihovih prodavaonica u gradu radi svake nedjelje, ali mali trgovci rijetko se mogu organizirati na taj način jer najčešće imaju – samo jednu prodavaonicu. Lider
Ove nedjelje počinje se primjenjivati novi Zakon o trgovini, prema kojemu bi neke od trgovina nedjeljom bile zatvorene, pri čemu će trgovci moći odabrati 16 nedjelja u godini tijekom kojih će ipak raditi (ove godine iznimno do kraja godine imaju na raspolaganju svih 16 nedjelja). Rad biti zabranjen i svim blagdanima, u Hrvatskoj u godini postoji 14 blagdana. Popis svih većih dućana i njihovih neradnih nedjelja do kraja godine. (Index)
Da je stvar još nedopečena vidjelo se po tome da su iz Ministarstva prvo rekli da će kiosci nedjeljom moći samo prodavati tisak i ništa drugo (?!), da bi nakon snebivanja na takvu nebulozu došli k sebi i promijenili odluku te ipak dozvolili Tisku i kioscima da prodaju sve što već prodaju. (Index)
Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo gospodarstva radi na analizama koje bi trebale pokazati bi li zatvaranje trgovina nedjeljom ugrozilo naše gospodarstvo. Do dolaska velikih trgovačkih centara u Hrvatsku trgovine nedjeljom nisu radile, dok je 2004. i ponovo 2009. godine Ustavni sud srušio kratkotrajne zabrane rada. U Austriji i Švicarskoj, koje imaju nekoliko puta veće turističke prihode od Hrvatske i poput kojih sanjamo biti, trgovine su zatvorene nedjeljom, čak i subotom od 18 sati nadalje. U Hrvatskoj ograničenja nema pa trgovine mogu raditi neprekidno 168 sati tjedno. O novoj mogućoj zabrani rada nedjeljom piše Novi list
35% zaposlenih u Hrvatskoj radi i nedjeljom, što je najviše u Europskoj uniji, podaci su Eurostata, a upravo o ovoj temi hrvatski su biskupi uputili prijedlog da se rad nedjeljom zabrani, osim onih službi koje baš moraju raditi. Iz Sindikata trgovine također su pisali novoj Vladi da se regulira pitanje rada nedjeljom, što je već bilo regulirano, u vrijeme Račanove pa Sanaderove vlade, ali je oba puta Ustavni sud te zakone ukinuo. RTL vijesti