Amerikanac James Peebles, te Švicarci Michel Mayor i Didier Queloz dobitnicima su Nobelove nagrade za fiziku za 2019. za rad i otkrića na evoluciji svemira nakon Velikog praksa i otkrivanju egzoplaneta koji kruži oko zvijezde sunčeva tipa.
Roger Penrose s Oxforda osvojio je polovinu novčane nagrade jer je otkrio “da nastanak crne rupe pouzdano pretkazuje opću teoriju relativnosti”, načela koje je proslavio Albert Einstein, dok preostalu polovicu Andrea Ghez s UCLA i Reinhard Genzel s Instituta Max Planck za “otkriće kompaktnog supermasivnog objekta u središtu naše galaksije”. Ghez je četvrta žena u povijesti koja je dobila Nobela za fiziku (prije nje dobili su je Marie Curie 1903., Maria Goeppert-Mayer 1963. i Donna Strickland 2018.). Live Science
Trojica američkih znanstvenika dobitnici su Nobelove nagrade za fiziku za ovu godinu, a za otkriće gravitacijskih valova. Rainer Weiss, Kip Thorne i Barry Barish su članovi opservatorija Ligo-Virgo koji je odgovoran za ovo otkriće. Valove je predvidio Albert Einstein i osnovna su posljedica njegove generalne teorije relativnosti. Gravitacijski valovi opisuju širenje i skupljenje prostora-vremena, što se događa kod ubrzavanja masivnih objekata. Švedska akademija je dodjelu nagrade objasnila riječima da je “prvo uočavanje gravitacijskih valova bilo prag – prozor u svemir”. CNN
Analiza: Je li Nobelov odbor pogrešno skužio rad dobitnika Nobela za fiziku?
Nobelovu nagradu za fiziku osvojili su Britanci David Thouless, Duncan Haldane i Michael Kosterlit za otkriće da materija može poprimiti neobična stanja. Koristili su matematičke formule kako bi proučavali stanja poput supravodljivosti, supratekućina ili tankih filmova. Trojac će podijeliti nagradu od 8 milijuna švedskih kruna ili oko 930 tisuća dolara. Dnevnik.hr, BBC, NY Times
Japanski znanstvenik Takaaki Kajita i njegov kanadski kolega Arthur McDonald dobitnici su ovogodišnje Nobelove nagrade za fiziku za otkriće neutrinskih oscilacija, što znači da neutrini imaju masu. “Otkriće je izmijenilo naše razumijevanje tvari i moglo bi biti ključno za razumijevanje svemira”, poručila je u priopćenju Švedska akademija. Neutrini su električno neutralne elementarne čestice koje jure svemirom gotovo brzinom svjetlosti. Washington Post, Popular Mechanics