18/04/2026 - Monitor.hr
18.04. (23:00)

Dok me ne ugase, snimam

Povratak otpora na veliko platno: ZagrebDox razotkriva društvene patologije kroz objektiv istine

Kolika je u eri jačanja diktatura i desnice, da ne kažemo fašizacije, u svijetu i Evropi važnost snimanja filmova koji donose suprotne poruke, kao i festivala na kojima ih se prikazuje? Smatrate li da film i danas ima važnu društvenu ulogu u formiranju mišljenja ljudi kao što je imao nekada?

Dokumentarni film uvijek je, izravno ili neizravno, uronjen u stvarnost, a ona je ovakva kakvu ste opisali. Stoga se može reći da barem polovica filmova iz ovogodišnjeg programa izravno tematizira pojave koje spominjete. Naravno, dokumentarni film ih ne može riješiti, ponekad čak ni u potpunosti opisati, ali nakon što ih pogledamo, više ne možemo reći – nismo znali. A to danas nije malo. Umjetnički direktor i osnivač ZagrebDoxa Nenad Puhovski za Novosti.

19.04. (00:00)

Štiklama protiv cenzure, kukovima protiv prolaznosti

Vlasta Delimar: Anti-retrospektiva domaće performerice za 70. rođendan

Legendarna umjetnica performansa Vlasta Delimar obilježava sedam desetljeća života opsežnim projektom koji odbacuje kronološko nizanje uspjeha u korist “anti-retrospektive”. Kroz niz izložbi i performansa (Zagreb, Rijeka, Split, Novigrad), umjetnica nastoji nadići reducirajuća čitanja svog rada isključivo kroz seksualnost. Umjesto toga, fokus stavlja na tijelo kao živi proces, istražujući starost, krhkost i ranjivost bez uljepšavanja. Unatoč narastajućem konzervativizmu i institucionalnoj cenzuri, Delimar inzistira na apsolutnoj slobodi, tretirajući vlastitu biologiju – uključujući i umjetne kukove – kao autentični umjetnički materijal i prostor dijaloga. tportal

18.04. (23:00)

Brze i kratke

  • Iran objavio: Preuzimamo kontrolu nad Hormuzom! Trump: Neće nas ucjenjivati (tportal)
  • Ministarstvo: Nema razloga za prosvjed, plaće u obrazovanju od 2016. rasle više od 100% (Index)
  • Bivši samački hotel u Zagrebu je zapušten, u njemu su bespravni stanari. Tvrtka Končar ju je namijenila radnicima iz drugih dijelova bivše države… iako je sama zgrada u vlasništvu Hotela Voltino d.d., koji je u stečaju, dok je zemljište u vlasništvu RH, Grad Zagreb nema ovlasti (Index)
  • Janaf dobio novu licencu za transport nafte NIS-u (N1)
  • Autori brane film s Valom Kilmerom snimljenim umjetnom inteligencijom (HRT)
  • Odiseja‘ Christophera Nolana prvi igrani film u povijesti koji je snimljen IMAX 70mm kamerama. Za tu svrhu posebno su razvijene nove, lakše i tiše verzije ovih inače glomaznih i vrlo bučnih kamera, izlazi u srpnju (tportal)
18.04. (22:00)

Kad ultrazvuk baci "iskru"

Nova era precizne medicine: Optogenetika i fotodinamska terapija bez kirurškog reza

Znanstvenici sa Stanforda razvili su metodu za aktivaciju svjetlosti duboko u tijelu bez invazivnih zahvata. Budući da ljudsko tkivo blokira vanjsku svjetlost, sustav koristi fokusirani ultrazvuk koji prodire duboko i aktivira mehanoluminiscentne nanočestice u krvotoku. One tada postaju lokalni izvori svjetla, omogućujući preciznu kontrolu neurona (optogenetika) ili aktivaciju lijekova točno u tumoru. Iako je sustav uspješno testiran na miševima, glavni izazovi za primjenu na ljudima ostaju biokompatibilnost i sigurna razgradnja nanočestica. Ova “bežična” platforma otvara vrata visokopreciznim terapijama bez kirurškog skalpela. Igor Berecki za Bug

18.04. (21:00)

I samo su zvijezde granica...

Astrofotografija za početnike: Vodič za one koji misle da je Mliječna staza naziv za čokoladicu

Želite li fascinantne fotke noćnog neba, zaboravite na skupu opremu dok ne savladate osnove. Legendarni Matt Suess poručuje: ključ je u strpljenju i tehnici, a ne u pustom trošenju novca. PetaPixel:

Brzi savjeti za start:

  • Pronađite fokus: Koristite Live View, zumirajte najsjajniju zvijezdu i ručno je izoštrite dok ne postane sitna točka. Obavezan je manual fokus (MF)
  • Pravilo 500: Podijelite 500 s fokalnom duljinom objektiva kako biste izbjegli mutne “crtice” umjesto zvijezda.
  • Vjerujte histogramu: Ekran laže u mraku; histogram je jedina istina o ekspoziciji.
  • Slojevita odjeća: Noć je hladnija nego što mislite – obucite se kao da idete na Arktik.

Na Forumu također ima entuzijasta…

18.04. (20:00)

Kad botovi hakiraju, a ljudi statiraju

Mythos: Anthropicov “digitalni pištolj” koji je preplašio financijski svijet

Tvrtka Anthropic razvila je Mythos, AI model toliko moćan u otkrivanju sigurnosnih propusta da ga se boje pustiti u javnost. Sustav u par tjedana pronalazi ranjivosti stare i 27 godina, ali može generirati i kod za njihovo iskorištavanje. Hrvatski stručnjaci upozoravaju: dok bi obrani mogao pomoći, u pogrešnim rukama postaje opasno oružje koje drastično spušta prag znanja potreban za napade. Dok se Europa bavi regulacijom, SAD već testira Mythos u bankama poput Goldman Sachsa, otvarajući novu fazu digitalne utrke u naoružanju gdje algoritmi preuzimaju glavnu riječ. tportal

18.04. (19:00)

Dug do groba, a politika ni da proba

Gotovo 200 tisuća Hrvata i dalje u blokadi

Iako su nekad bili u fokusu politike, 200 tisuća blokiranih građana danas su samo statistika. Unatoč povijesnim “oprostima” dugova 2015. i 2018. godine, brojka je i dalje stabilna, a ukupni dug iznosi 4,2 milijarde eura. Dominiraju dugotrajno blokirani (preko godinu dana), koji čine 75,3% svih dužnika i drže gotovo sav dug. Zanimljiv je ekstrem: samo 1% blokiranih, s dugovima iznad 132 tisuće eura, drži čak 54% ukupnog duga. Najviše se duguje bankama i agencijama za otkup potraživanja, dok se najveći broj ovrha odnosi na teleoperatere i režije. N1

18.04. (18:00)

Suradnja kakvu nismo očekivali, ali koju pozdravljamo

Tom Waits se vraća s Massive Attackom: “Boots on the Ground” kao mračna kronika rata i moći

Osam godina je prošlo od zadnjeg snimka Waitsa, a 15 od zadnjeg albuma. Čovjek koji je desetljećima gradio karijeru na marginama mainstream glazbene industrije, svjesno birajući nezavisnost i integritet umjesto profita, sad se vratio s pjesmom koja ne ostavlja sumnje zašto je to trajalo ovako dugo. Massive Attack i Tom Waits objavili su singl Boots on the Ground, suradnju koja spaja bristolski trip hop s Waitsovim prepoznatljivim vokalom, a sam naslov odaje da se ne radi o romantičnoj baladi. Muzika

18.04. (17:00)

Brze i kratke

  • Iran opet zatvorio Hormuški tjesnac. Tanker pod paljbom iranskih brodica (Index)
  • Održan veliki sindikalni prosvjed “Hrvatska zajedno za veće plaće i mirovine” (tportal), poručuju: “Novca ima. Ne samo u državnom proračunu, nego i u velikoj dobiti hrvatskih privatnika i poslodavaca” (Jutarnji, Index)
  • Podvožnjak na Slavonskoj aveniji kod Vjesnika ponovno u prometu (N1, Nacional)
  • Jurica Pavičić nominiran za prestižnu britansku književnu nagradu Dagger za rokan ‘Crvena voda’ (Jutarnji)
  • Tomašević: Hod za život pokušava napraviti sukob od nečega što uopće nema smisla (tportal)
18.04. (16:30)

Svako zlo za neko dobro

Od danas pušten u promet obnovljeni podvožnjak kod Vjesnikovog nebodera

Nakon petomjesečne blokade zbog požara, jedna od najopterećenijih zagrebačkih trasa ponovno je u funkciji. Grad je iskoristio silom prilika zatvorenu prometnicu za postavljanje novog sloja asfalta koji na ovom potezu nije mijenjan cijelo desetljeće. “Podvožnjak nije bio asfaltiran 10 godina, a bio je zatvoren, pa smo iskoristili situaciju da ga napokon uredimo”, izjavio je Tomislav Tomašević. Dovršetkom signalizacije promet se vraća u normalu, a obilazni pravci odlaze u povijest. HRT

18.04. (16:00)

Ko bi rekao da će nas Ryan Gosling spašavati

Projekt Spasitelj: SF kakav kina dugo nisu imala

Film vrlo dobro rješava jedan ozbiljan adaptacijski problem. Weirov roman velik dio snage crpi iz objašnjavanja, računanja i unutarnjeg toka misli, a to na filmu lako može postati statično ili zamorno. Goddard zato priču razbija u dvije vremenske linije: jedna prati Graceovo buđenje, snalaženje i rekonstruiranje vlastite misije, a druga u analepsama slaže političku i znanstvenu pozadinu projekta. Bez njih bi film bio tek niz zadataka u svemiru; s njima dobiva političku i moralnu težinu, osjećaj cijene koja se plaća prije nego što raketa uopće poleti. Film vizualno djeluje vrlo uvjerljivo i dotjerano, no, još je i bitnije, što prostor nikad ne pretvara u puki dekor. Svemirski brod nije samo mjesto radnje, nego zatvoren sustav u kojem svaki kvar i svaki zahvat imaju stvarne posljedice. Kadrovi stalno podsjećaju na skučenost života u letjelici, a glazba zna kada treba imati ekspresivnu funkciju, a kada je tišina glasnije od bilo čega drugoga. Kažu na Bugu.

18.04. (15:00)

Kad crno zlato zamiriše svima (a ne samo njima)

Nakon turbulentnog početka godine, Venezuela pokazuje znakove gospodarskog oporavka

Proizvodnja je premašila milijun barela nafte dnevno, a globalni igrači poput Chevrona, Repsola i zrakoplovnih tvrtki obnavljaju suradnju. Dok se u egzilu zagovara potpuna privatizacija, privremena vlast Delcy Rodriguez aktivno privlači američki kapital i mijenja zakone za investitore. Mogući povratak u Mercosur i potencijalni angažman Siemensa u obnovi mreže signaliziraju stabilizaciju, iako ekonomisti upozoravaju na manjak transparentnosti i neriješena pitanja demokratskog legitimiteta. Ipak, novac polako počinje stizati do građana. DW

18.04. (14:00)

Nos za loše vijesti

Znanost razotkriva tajnu psećeg njuha

Dok ljudi miris povezuju s cvijećem ili gastronomijom, za policijske pse on je alat za detekciju smrti. Tekst istražuje kemijsku pozadinu VOC-ova (hlapljivih organskih spojeva) poput putrescina i kadaverina koji nastaju raspadanjem tijela. Ključni problem u obuci pasa je tzv. “sumporni jaz” – nedostatak spojeva DMDS i DMTS u sintetskim mirisima, što može zbuniti pse na terenu. Uz fascinantnu anatomiju (300 milijuna receptora naspram ljudskih 5), psi koriste složene biokemijske putove s cAMP-om kako bi detektirali tragove koje ljudski nos, s tek 400 mirisnih gena, potpuno ignorira. Nenad Raos za Bug

18.04. (13:00)

Prava prilika: Možda nema struje ni vode...

Ošasna imovina: Kako dugovi pokojnika pretvaraju gradove i općine u trgovce nekretninama

Gradovi po sili zakona nasljeđuju ošasnu imovinu – to je imovina umrle osobe koja nema zakonskih nasljednika ili je se oni odreknu, najčešće zbog dugova koji premašuju njezinu vrijednost. U tom slučaju, jedinica lokalne samouprave preuzima nekretnine i obveze, ali za dugove odgovara samo do visine procijenjene vrijednosti imovine. Iako cijene kvadrata variraju ovisno o uređenju, ošasne nekretnine često zahtijevaju dodatna ulaganja. Danica donosi primjere nekih kuća i vinograda koji se prodaju na takav način.

18.04. (12:00)

Bonus za čuvanje unuka

Hrvatska bilježi prve pozitivne demografske pomake uz rast broja rođenih i povratak iseljenika

Najvažnija vijest je oprezni demografski optimizam: u prva dva mjeseca 2026. rođeno je 250 djece više nego lani, a prirodni pad se smanjuje. Demograf Stjepan Šterc naglašava da ključ leži u konkretnim mjerama poput onih iz Svete Nedelje, gdje se uvodi plaćeni “baka i djed servis” (360 € mjesečno) i potpore za roditelje odgojitelje. Cilj je zakonski zaokružiti četiri stupa: stop iseljavanju, poticanje rađanja, naseljavanje praznih područja i funkcionalna integracija stranih radnika. N1

18.04. (11:00)

Brze i kratke

  • Trump prijeti prekidom primirja s Iranom ako nema sporazuma do srijede, SAD zadržava blokadu iranskih luka (Jutarnji)
  • Tjedni skener: Magyar iz Orbanova inkubatora, Trump kao AI Isus i Mythos uzdrmali svijet poput Artemisa (tportal)
  • AfD postala najjača politička stranka u Njemačkoj (Nacional)
  • HRT će dodijeliti godišnju nagradu čovjeku kojeg su novinarke optužile za seksualno uznemiravanje (Telegram, Nacional)
  • Provode se izvidi u svim sportskim savezima u Hrvatskoj. Na listi i HOO (Nacional)
18.04. (10:00)

Svi bi da je prvo njihovo dvorište očišćeno

Jergović: Kolinda gradonačelnica

Nakon što su mu propali pokušaji s Davorom Filipovićem, nećakom sarajevskog komunističkog glavešine, pa s Mislavom Hermanom, čija je mama hadezeovka po povoljnoj cijeni sređivala lažne invalidske mirovine, te je za to bila i pravomoćno osuđena, ideja Andreja Plenkovića da pokuša s Kolindom Grabar Kitarović na svoj je način genijalna. Kroz nju je, naime, kroz tu ideju, progovorilo nešto što vrhovniku inače kronično nedostaje: osjećaj za povijesni trenutak. Naime, Kolinda se na hrvatsku političku scenu 2026. izlazi kao inačica Jakova Jozinovića. I kao što je Jakov samo s jednom ili dvije svoje pjesme, lišen izraženijeg pjevačkog umijeća i s držanjem utjelovljene AI, postao hrvatski i regionalni pjevač nad pjevačima, tako bi, dobro to zamišlja Plenković, a meni dojavljuje moja mila crvica iz njegova prefrontalnog korteksa, Kolinda lako mogla postati zagrebačka gradonačelnica.

U povijesti političkih borbi nije, istina, zabilježeno da je netko prvo bio predsjednik države, a onda gradonačelnik. To je pad s konja na magarca, ili da ostanemo rodno korektni, s kobile na magaricu. Ali Kolinda je, kao i Jakov Jozinović, genijalno je to Andrej Plenković shvatio, slobodna od kronoloških opterećenja. Ona se, vođena šunjatom, ničega ne sjeća, i umije svoje poklonike navesti da se više ni oni ne sjećaju. Pa ako već nije mogla doći na čelo Nato saveza, onda neka bude zagrebačka gradonačelnica. Miljenko Jergović za svoj blog.

18.04. (09:00)

Kad ti i parizer počne glumiti kavijar

Cheapflacija: Kad najjeftiniji proizvodi najviše poskupe

U podcastu portala Ideje, dr. Ivan Žilić s Ekonomskog instituta Zagreb analizira fenomen hrvatske inflacije koja ponovno bilježi rekordne razine u eurozoni. Dok statistika prikazuje prosječan rast cijena, Žilić upozorava na veliku heterogenost: dok neka kućanstva osjećaju inflaciju od 6%, drugi trpe udar i do 20%. Kaže kako ograničavanje cijena goriva pomaže svima linearno, umjesto da precizno cilja najranjivije skupine. Inflacija je često znak pregrijane ekonomije koja “brzo trči”, no problem nastaje kada taj rast ne prati adekvatno povećanje kupovne moći građana. Cheapflacija (čipflacija) je fenomen unutar određene kategorije proizvoda gdje cijene onih artikala koji su u startu bili najjeftiniji rastu brže i više nego cijene skupljih, luksuznijih varijanti istog proizvoda. Specifičan položaj Hrvatske i priljev europskog novca mehanički podižu BDP, ali dugoročna održivost takvog modela bez strukturnih reformi ostaje upitna. Žilić zaključuje da bez rasta plaća i broja zaposlenih, sam podatak o rastu gospodarstva gubi smisao za prosječnog građanina.