Nobelove nagrade idu matematičkim modelima, ali račune na kraju i dalje plaćaju građani - Monitor.hr
Danas (19:00)

Kad jednadžbe udare u zid

Nobelove nagrade idu matematičkim modelima, ali račune na kraju i dalje plaćaju građani

Dodjela Nobelove nagrade za ekonomiju Robertu Hallu i Michaelu Woodfordu za razvoj mikroekonomskih temelja makroekonomije ponovno otvara pitanje uporabljivosti ekonomskih modela. Iako su njihove teorije o ponašanju potrošača i komunikaciji središnjih banaka postale temelj suvremene monetarne politike, oslanjanje na iznimno matematizirane modele često zanemaruje složenost stvarnoga života. Maruška Vizek za tportal: Pretpostavke o potpuno racionalnim pojedincima i stabilnim tržištima zakazale su tijekom financijske krize 2008., a danas ih dodatno testiraju ratovi, inflacija i umjetna inteligencija. Dok se ekonomska teorija bavi idealnim uvjetima, stvarni svijet i dalje ostaje tek njezin – neobuhvaćen specijalni slučaj.


Slične vijesti

09.10. (19:00)

Zasad je samo brža u računanju

Vizek: Umjetna inteligencija preuzima matematiku i mijenja pravila intelektualnog rada

Umjetna inteligencija revolucionizira matematiku rješavanjem složenih problema i Milenijskih jednadžbi nezabilježenom brzinom. Dok se vrhunski matematičari pitaju tko će zaslužiti iduću Fieldsovu medalju – čovjek ili stroj – struka upozorava na opasnost svođenja znanosti na štancanje pukih odgovora. Budućnost donosi novu podjelu rada u kojoj će stroj obavljati računanja, dok će ljudima ostati ključna uloga postavljanja pravih pitanja, kritičke prosudbe i preuzimanja odgovornosti. Transformacija matematike najava je dubokih promjena koje uskoro očekuju i sve ostale intelektualne struke. Maruška Vizek za tportal

11.09. (19:00)

Nema više džabe ni u stare babe

Vizek: Era gotovo besplatnog novca bila je povijesna iznimka, novi nas režim podsjeća da kapital ima cijenu

Globalna era jeftinog kapitala završila je, a rasti prinosi diljem svijeta znače da posuđivanje novca postaje trajno skuplje, piše Maruška Vizek za tportal. Iako Hrvatska trenutno uživa u povoljnim uvjetima, uz niski udio duga u BDP-u i visoki kreditni rejting, ovaj prozor komfora opasno je uzak. Političko širenje javnih rashoda i tromost u provedbi reformi prijete nam u novom ciklusu skupljeg zaduživanja. Recept za opstanak je jasan: stroga fiskalna konsolidacija, ukidanje besciljnog zaduživanja i pametno ulaganje europskih sredstava u projekte koji stvarno podižu produktivnost gospodarstva.

30.08. (22:00)

Vratiti se u 19. stoljeće

Lekcija iz Lancastera: Kako su Amiši riješili demografski problem s kojim se muči cijeli zapadni svijet

Koncept “nemogućeg trojstva moderniteta” tvrdi da razvijeno društvo ne može istovremeno imati visok životni standard, nizak fertilitet i odsutnost imigracije. Okrug Lancaster u Pennsylvaniji pokazuje kako to izgleda u praksi: zahvaljujući brojne amiškoj i anabaptističkoj zajednici s visokim fertilitetom (u prosjeku petero djece), kraj ostvaruje prosperitet bez potrebe za značajnim uvozom radne snage. Dok se Europa i Hrvatska muče s uvozom radnika i starenjem stanovništva, Amiši su demografski održivi – no po cijeni tradicionalnog načina života i odricanja od modernih sloboda koju većina razvijenog svijeta nije spremna platiti. Maruška Vizek za tportal

14.08. (18:00)

Američki ključ, kineski kalup

Pobjednik AI utrke bit će onaj čiji će model biti dostupniji i jeftiniji, ali i otvoreniji za nadogradnju

Autoritarna Kina, stoljećima poznata po zatvorenosti prema vanjskom svijetu, svoje najnaprednije modele danas otvara i praktički poklanja svima koji ih žele preuzeti i prilagoditi, dok ih tržišna Amerika, još donedavno globalni simbol ekonomske otvorenosti, sve čvršće zaključava. Kompanije poput Anthropica, koje zarađuju naplaćujući pristup zatvorenim modelima, otvorene suparnike s razlogom doživljavaju kao prijetnju vlastitom poslovnom modelu. Proizvođači čipova i računalnog oblaka, poput Nvidije i Microsofta, imaju drukčiju računicu jer zarađuju više što više kompanija i institucija gradi vlastite proizvode na otvorenim modelima.

Upravo ta dramatično niža cijena i razvoja i korištenja kineskih modela potkopava temelj američke oklade na umjetnu inteligenciju. Cijeli američki AI boom počiva na pretpostavci da će svijet i dalje plaćati premijsku cijenu za najbolje američke zatvorene modele, cijenu dovoljno visoku da se golema ulaganja u AI isplate. Kina je svoju, tek nešto skromniju, tehnologiju pretvorila u geopolitičko oružje upravo time što je dijeli prividno besplatno. Maruška Vizek za tportal

27.07. (21:00)

Zapravo nam treba kanader

Vizek: Zabrana prodaja alkohola je kao polusuha borova šuma koju smo polili kerozinom i zapalili, da bi je gasili vrčem vode

Tijekom pola stoljeća izgradnje našeg turističkog modela učinili smo sve da stan pretvorimo u apartman, lokalni javni prostor u produžetak turističkog smještaja, a supermarket u zamjenu za hotelsku kuhinju i bar. Primjer: Grad Split najprije potiče to da u njega zrakoplovom stigne što veći broj turista slabije platežne moći, zatim im nudi tisuće jedinica jeftinijeg privatnog smještaja i jedan od najvećih festivala elektroničke glazbe u Europi, pritom očekujući što veću potrošnju. Nakon toga im poslije devet navečer zabranjuje kupnju jeftinijeg alkohola u trgovini da se ludovanje, eto, ne bi otelo svakoj kontroli.

Sve se to, valjda, temelji na nadi da je prosječan gost do te mjere neinteligentan i neće shvatiti da se alkoholom može opskrbiti prije devet navečer ili ga nastaviti kupovati u kafiću. Ostaje pitanje je li lud gost koji se ponaša u skladu s turističkim proizvodom koji smo mu ponudili ili grad koji ga jednom rukom poziva, koristeći za to javni novac, a drugom ga pokušava disciplinirati kada posljedice njegova dolaska postanu neugodne. Maruška Vizek za tportal

05.07. (19:00)

250 godina nakon revolucije koja je malo skrenula s puta

Vizek: Američka sloboda nije bila zamišljena kao pravo da svatko viče svoju istinu do iznemoglosti, već kao izdrživi suživot

Sloboda ne podrazumijeva samo pravo da govorimo, vjerujemo i živimo po vlastitoj savjesti. Ona podrazumijeva i dubinsku odgovornost, pozornost, sposobnost slušanja i, možda najteže od svega, sposobnost autorefleksije. Amerika na ta pitanja o slobodi i suživotu različitih istina odgovara ranije i bolnije od mnogih drugih društava jer je rasno, etnički, vjerski i identitetski isprepletenija od gotovo bilo koje druge velike zemlje. Ali izazov pred kojim se danas nalazi nije samo američki. Prije ili kasnije s njim će se suočiti i sve druge zemlje koje postaju ili raznolikije ili manje spremne prihvatiti jednu jedinu verziju istine. Maruška Vizek za tportal

28.06. (01:00)

Kako od spašavanja čovječanstva napraviti biznis stoljeća

Maruška Vizek o opasnom AI balonu: Kružni bilijuni i skriveni dugovi tehnoloških divova

Maruška Vizek za tportal analizira euforiju oko umjetne inteligencije kroz povijesne IPO-e SpaceX-a, OpenAI-ja i Anthropica, koji na burzu donose četiri bilijuna dolara. Tehnološki divovi masovno se zadužuju za AI infrastrukturu, koristeći kompleksne vanbilančne aranžmane i kružno financiranje kako bi prividno sakrili dugove i napuhali prihode, dok stvarni prihodi dramatično zaostaju. Vizek upozorava da apokaliptični narativ o AI-ju služi prvenstveno kao financijski marketing za održavanje golemih valuacija. Cijela konstrukcija podsjeća na dot-com krah i krizu 2008., dok Elon Musk, nekadašnji protivnik profitnog AI-ja, zahvaljujući tom istom balonu postaje prvi svjetski bilijunaš.

15.05. (22:00)

Pope from the 'East side'

Vizek: Sukob pape i Trumpa nije samo politički, već sukob dviju vizija što kršćanstvo jest i čemu služi

Konzervativna Amerika voli katolički osjećaj reda, autoriteta i civilizacijske čvrstoće sve dok se on poklapa s njezinim vrijednostima i političkim ciljevima.  Dok američka politika postaje sve radikalnija, mladi Amerikanci počinju se vraćati vjeri, djelomično i zbog pape Amerikanca. Fenomen je već dobio i ime: ‘Lavov učinak’. Nije teško razumjeti zašto. Papa koji je odrastao u Chicagu, govori engleski bez stranog naglaska i nosi šiltericu Chicago White Soxa ne djeluje kao daleka figura iz Vatikana. Čovjek koji je odrastao na jugu Chicaga, živio među najsiromašnijima u Peruu i danas iz Vatikana imenuje biskupe koji su nekoć prelazili granice skriveni u prtljažnicima automobila, nudi gotovo suprotnu ideju kršćanstva. Ne onu koja ljude priprema za kraj svijeta, već onu koja ih podsjeća da svijet još uvijek vrijedi pokušati popraviti.  Maruška Vizek za tportal

05.05. (10:00)

A svi bi u gradove

Uz jednu prosječnu plaću kupnja stana na kredit je matematički gotovo nemoguća, a najam neodrživ

Stanovanje u Hrvatskoj, gledano s bilo koje strane, kupnje na kredit ili najma, za kućanstva koja zarađuju jednu prosječnu plaću (a to je situacija u kojoj se nalaze mnogi mladi ljudi u Hrvatskoj) gotovo je u potpunosti nepriuštivo bez obzira gdje se u Hrvatskoj nalazili. Za dvočlana kućanstva situacija je nešto bolja, ali i dalje u većini analiziranih sredina prelazi međunarodni prag priuštivosti. Geografska rascijepljenost pri tome nije nasumična: najnepriuštivije je ondje gdje je život ili klimatski najugodniji ili ekonomski najatraktivniji (u priobalju i na sjeverozapadu zemlje), a jedino priuštivo ostaje u kontinentalnim dijelovima zemlje, gdje je demografsko i ekonomsko nazadovanje, nažalost, već uznapredovalo.

Dok god stanovi za stotine tisuća vlasnika ostaju primarno investicijsko, a ne stambeno dobro, dok god porezni sustav nedovoljno destimulira prazne stanove i kratkoročni turistički najam, a dugoročni najam ostaje pravno i financijski manje atraktivan od alternativa, pritisak na cijene i najamnine neće jenjavati. Maruška Vizek za tportal

19.04. (19:00)

Europa: Globalni igrač koji još uvijek čeka upute za upotrebu

Vizek: Europa se i dalje oslanja na izvoz prema tržištima koja joj se zatvaraju, svoju sudbinu ostavlja tuđim odlukama

Prema BDP-u, EU bi morala biti jedan od dva ili tri ključna pola globalne ekonomije, uz Sjedinjene Države i Kinu, te akter s kojim se pri svakoj važnijoj odluci računa kao s ravnopravnim sugovornikom. U stvarnosti je situacija znatno drugačija. Umjesto da svoju snagu crpi iz vlastite, unutarnje potražnje, što bi za tržište takve veličine bilo prirodno, Unija se gotovo cijelo poslijeratno razdoblje oslanjala na izvoz. Tržište od 400 milijuna potrošača koje bi, da je integrirano i učinkovito, moglo biti samodostatan motor rasta, u praksi i dalje funkcionira kao niz djelomično povezanih nacionalnih tržišta. Europa je tako, u nastojanju da proda svijetu što više, zaboravila izgraditi tržište na kojem bi prvenstveno prodavala samoj sebi. Tu je i činjenica da štedimo trostruko više nego građani SAD-a, a najveći dio te štednje nikada ne dospije do europskog gospodarstva… Maruška Vizek za tportal