Obične mirovine u pet godina rasle 479 kuna, a saborske 2275

O divna, o lijepa starosti

Obične mirovine u pet godina rasle 479 kuna, a saborske 2275

Saborskim zastupnicima i članovima Vlade u posljednjih pet i pol godina mirovina je narasla za 2275 kuna na 10.300 kuna. Tako svaki od njih prosječno vrijedi tri i pol prosječne radničke mirovine. Ona pak iznosi 2901 kunu i porasla je za 479 kuna. Slobodna…

mirovine

S poštovanjem i zahvalnošću za sve što je dao – neka mu je vječna slava i hvala

U prometnoj nesreći poginuo bivši saborski zastupnik i veliki borac za umirovljenike Željko Šemper (82)

U prometnoj nesreći, koja se u utorak oko 10.20 dogodila u Koprivnici, poginuo je stručnjak za mirovinski sustav Željko Šemper (82), koji je proteklih godina javnosti bio poznat kao aktivni zagovornik jačanja prava umirovljenika. Vozio je bicikl na pješačkom prijelazu kada je u njega udario automobil. Iako je često upozoravao na nepravde u mirovinskom sustavu, njegov politički i društveni angažman doveo je do značajnih poboljšanja. Bio je saborski zastupnik Hrvatske stranke umirovljenika i upravo se on izborio za obeštećenje ‘starih’ umirovljenika te uvođenje dodatka od četiri do 27 posto, kao kompenzacije za razliku u mirovinama nakon prelaska na novi sustav izračuna. Sad je to sastavni dio mirovine.

Izborio je i ukidanje takozvanih saborskih mirovina te ovrhe na cijeli iznos mirovine, izmjenu formule usklađivanja s 50:50 na 70:30, uvođenje umirovljenja za dugogodišnjeg osiguranika (dob od 60 godina i 41 godina staža bez penalizacije, op.a.), uvođenje bonusa od 0,15 za svaki mjesec staža nakon 60. godine života te uvođenje statističkog razdvajanja povlaštenih mirovina na zarađeni i ostvareni dio… S obzirom na svoje profesionalno usmjerenje, često se bavio statistikama i na matematički način otkrivao na koje su načine umirovljenici zakinuti zbog zakonskih propisa ili metoda izračuna mirovina. tportal

HSU mirovine umirovljenici Željko Šemper

Mirovinski sudoku s četiri decimale i nula nade

Kad godina rada vrijedi kao sat – doslovno

Unatoč rastu plaća, stvarna vrijednost godine rada pri odlasku u mirovinu iznosi tek 13,57 eura – što je otprilike koliko vrijedi jedan sat rada prosječnog zaposlenika. Komplicirani sustav bodova i faktora svodi radni vijek na simbolične iznose, a najniža mirovina (13,99 €) jedva prelazi tu granicu. Iako prosječna plaća doseže 1416 €, većina radnika prima manje. Reforma mirovinskog sustava najavljuje promjene, ali dok čekamo, umirovljenici sve češće ponovno rade – jer mirovina jednostavno nije dovoljna. tportal

cijena rada mirovine rad

Povišica za kavu i pola bureka

Najniža mirovina prešla 400 eura – samo što nije dovoljna za život

Usklađivanje mirovina za 3,03 posto donijelo je korisnicima najnižih mirovina prosječno povećanje od 11,85 eura, prvi put iznad 400 eura. No, to još uvijek pokriva tek 66,2 posto osnovnih životnih troškova. Svaki četvrti umirovljenik prima najnižu mirovinu, a čak 37 posto starijih od 65 godina živi u riziku od siromaštva, osobito samci. Novi zakonski prijedlog predviđa daljnje povećanje, ali ni ono neće znatno poboljšati standard. tportal

mirovine

Mirovinski bonus: što dulje živiš, više profitiraš!

Ukidanje penalizacije za prijevremene mirovine sa 70 godina moglo bi potaknuti raniji odlazak u mirovinu

Stručnjak za mirovinski sustav Danijel Nestić smatra da ukidanje umanjenja mirovine s navršenih 70 godina za prijevremene umirovljenike povećava fiskalne troškove i potiče raniji izlazak s tržišta rada. Trenutačno bi ova promjena povećala mirovine za 55 eura za 120 tisuća umirovljenika starijih od 70 godina. Nestić predlaže povećanje penalizacije na 0,3% mjesečno kako bi prijevremena mirovina bila manje financijski isplativa. Analiza pokazuje da prijevremeni umirovljenici dugoročno financijski bolje prolaze, a sredstva bi se mogla bolje iskoristiti za druge mjere, poput povećanja dodatka na mirovinu. tportal

mirovine mirovinski sustav prijevremena mirovina

Rad do groba ili ipak nešto sitno u starosti?

Mirovinska reforma: ukida se penalizacija, ali Svjetska banka ima druge planove

Hrvatska priprema veliku mirovinsku reformu koja uključuje ukidanje penalizacije za prijevremene umirovljenike starije od 70 godina, uvođenje trajnog dodatka i povoljniju formulu usklađivanja mirovina. Ove mjere idu protiv preporuka Svjetske banke i EU, koje zagovaraju dulji radni vijek i strože uvjete za raniji odlazak u mirovinu. Trenutno 213.000 ljudi prima prijevremenu mirovinu, a prosječna iznosi 572 eura. Uz česte izmjene zakona, Hrvatska ima osam različitih penalizacija, dok najnižu mirovinu od 395 eura prima čak 26% umirovljenika. Svjetska banka predlaže podizanje dobi za mirovinu na 72 godine. Poslovni

mirovine umirovljenici

Povratna karta za mirovinu: Rad u Hrvatskoj, penzija na Filipinima

Međunarodni penzionerski jackpot: Hrvatska isplaćuje mirovine u 52 zemlje

Hrvatska godišnje isplaćuje preko 365 milijuna eura mirovina osobama koje su dio radnog staža ostvarile u Hrvatskoj, ali sada žive u inozemstvu. Najviše primatelja je u Srbiji, BiH i Njemačkoj, dok najmanje u Bugarskoj (samo osam osoba). Prosječna mirovina iznosi 170 eura, no neki dobivaju i preko 1500 eura. Isplate se temelje na međunarodnim ugovorima sa 52 zemlje, uključujući Filipine i Meksiko. Svakog dana u inozemstvo odlazi gotovo milijun eura, no ukupno to čini tek 4,4% mirovinskih izdvajanja. tportal

HZMO mirovine

Baletna penzija: Kada se piruete pretvore u eure

Povišice za umirovljene plesače i pjevače: Više mirovine, manje primatelja

Od početka 2023. godine umirovljeni plesači i pjevači domaćih kulturnih institucija dobili su pravo na posebne mirovine. Zakon je izmijenjen na inicijativu Urše Raukar Gamulin, a rezultat su osjetne povišice – prosječna mirovina porasla je s 835 na 1013 eura u godinu dana. Umjetnici ostvaruju mirovinu prema najpovoljnijim deset godina rada, uz dodatnih 45% na osobne bodove, ali uz umanjenje od 8 do 20%. Također, uživaju beneficirani staž, što im omogućuje ranije umirovljenje. Unatoč svemu, broj primatelja ostaje malen, a mirovine natprosječne. tportal

balet beneficirani radni staž Lado mirovine ples plesačice ranije umirovljenje umjetnički ples

A što ti je ulaganje bez rizika

Treba li dobrovoljno mirovinsko osiguranje ići na remont?

Dobrovoljno mirovinsko osiguranje, ili popularno nazvani III. mirovinski stup, u našoj zemlji temelji se na individualnoj kapitaliziranoj štednji. Pojedinci koji su se odlučili i za ovaj oblik štednje za starost vlasnici su sredstava na svom osobnom računu otvorenom u izabranom mirovinskom fondu. Ovo je poznata mantra koja se godinama uporno plasira u javnom prostoru. No je li baš to tako? Ukratko, pojedinac je dobrovoljno uplaćivao svoja sredstva u fond s kojima ne može raspolagati u cijelosti i „dobrovoljno“ je pristao da mu se ušteđevina isplaćuje putem rente. Svjetska iskustva, pa i ona naša, pokazuju da pojedinci nisu skloni ulagati svoju imovinu u rente koje bi im trebale osigurati siguran prihod u starosti. Premda je ekonomska znanost utvrdila da je ulaganje u rente najsigurniji i najefikasniji način financiranja starije životne dobi, ljudi to ne doživljavaju tako. Stoga se takvo ponašanje naziva rentnom zagonetkom. Savjeti

dobrovoljni mirovinski fond mirovine treći mirovinski stup

Investiranje od kolijevke pa do groba

Šonje o dugoročnim prinosima na S&P 500 po pitanju mirovina: Prijedlog nije neizvediv

Država bi mogla svakom novorođenom djetetu otvoriti mirovinski račun s uplatom od deset tisuća eura iz proračuna i uložiti ta sredstva u S&P 500 ETF do mirovine jer, uz realni prosječni godišnji prinos od oko osam posto, svako će dijete do mirovine imati oko 1,5 milijuna eura – to je Tetkin prijedlog. Velimir Šonje komentira za Lider: Svodi se na izdvajanje dodatnih 0,5 posto BDP-a na godinu iz državnog proračuna što je u državi s neefikasnom državnom potrošnjom lako pronaći. Otpada onaj uobičajeni argument ‘proračun nam je zadan‘. Drugo, moć kumulativnog ukamaćivanja u vrlo dugom roku jedan je od ključeva financijske pismenosti odnosno discipliniranja zavaravajuće intuicije koja velikom broju ljudi govori da je ultra-dugoročna štednja upitna.

Navodno, ‘tko zna što će biti‘ i ‘živi se za danas‘, pa se većina ljudi nađe u čudu kada im se kaže da tisuću eura uloženih danas uz osam posto realnog prinosa na godinu daje skoro 150 tisuća (realnih) eura za 65 godina (ili ako vam je draže gledati bližu budućnost, oko 4,7 tisuća realnih eura za 20 i oko 22 tisuće realnih eura za 40 godina). Prema tome, ako i ne računamo na državu, podsjetnik na ovu računicu mogao bi dobro doći roditeljima koji štede za svoju djecu iako bi za njih trebalo uključiti kraće rokove štednje.

ETF mirovine Sandra Ferenčak Tetka Velimir Šonje

Trebaju nam novi boomeri

Perković: Hrvatska ostaje bez mladih. Posljedice će biti katastrofalne

Proces koji neminovno vodi u cijeli niz ekonomskih, društvenih, sigurnosnih i političkih problema je počeo onog trenutka kada je broj djece po ženi u Hrvatskoj pao ispod dvoje, što se dogodilo još 70-ih godina prošlog stoljeća. Opadanje broja rođenih nužno dovodi do starenja stanovništva, pa sve manji udio mladih mora održavati mirovinski i zdravstveni sustav za sve više starih. Zbog mladih nastaje problem s nedovoljnim brojem radnika za održavanje gospodarstva, inovativnost i potrošnja opadaju, zdravstveni i mirovinski troškovi rastu, ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladih (vrtići, škole, fakulteti) se zatvaraju. Opadanje broja mladih se već odavno osjeća u (ne)održivosti trenutnog mirovinskog sustava, utemeljenog na međugeneracijskoj solidarnosti. Iako ljudi kolokvijalno govore da su “zaradili svoje mirovine”, istina je da ih nisu zarađivali za sebe, nego za druge. Nažalost, još ni jedna država na svijetu nije uspjela pronaći skup politika koje mogu vratiti stopu fertiliteta na održive razine, 2.1 dijete po ženi i više. Branimir Perković za Index

Branimir Perković broj rođenih demografija demografski slom mirovine mladi

O divna, o lijepa starosti