Obnova predionice lana u Kežmarku kao primjer suvremenog pristupa industrijskoj baštini - Monitor.hr
Jučer (18:00)

Zagreb kakav bi mogao biti

Obnova predionice lana u Kežmarku kao primjer suvremenog pristupa industrijskoj baštini

Nekadašnja predionica lana Pradiareň Kežmarok u Slovačkoj, osnovana 1860., obnovljena je i pretvorena u suvremeni proizvodni, administrativni i javni prostor. Projekt slovačkog studija Beef Architekti temelji se na mirnom dijalogu povijesne strukture i novih intervencija, uz snažnu konzervatorsku kontrolu. U prvoj fazi obnovljena je izvorna zgrada s proizvodnjom, uredima i smještajem, dok druga faza donosi kafić, trgovinu i muzej. Projekt pokazuje kako industrijska baština može dobiti novu, održivu ulogu – lekcija relevantna i za zagrebački Paromlin. Haus


Slične vijesti

06.01. (21:00)

Kao iz bajke

Brodski Korzo primio arhitektonsku nagradu za projekt pješačke zone

Za projekt i realizaciju Pješačke zone Slavonski Brod Korzo (službeno Trg Ivane Brlić Mažuranić) je primio nagradu Architecture Masterprize Best of Best 2025. u kategoriji Urban design. To je nagrada koja vrednuje suvremeni pristup, kreativnost, detaljnost, drugačije promišljanje i posvećenost arhitekturi. Pješačka zona prepoznataje  kao primjer suvremenog, funkcionalnog i pažljivo promišljenog urbanog prostora koji značajno doprinosi kvaliteti života u gradu i na prestižnim Rethinking The Future Awards 2025. Na stranici Arhitecture Prize ovako opisuju projekt osječkog studija Rechner: „Novo obnovljena pješačka zona suvremeni je javni prostor koji karakterizira elegantna, strukturirana površina, moderno urbano uređenje i suptilna, topla rasvjeta. Njezin dizajn je odvažan, a opet neutralan u boji, pružajući oštar kontrast živopisnim izlozima, fasadama i brojnim reklamama.“ Putni kofer

02.01. (17:00)

Kako sačuvati grad, a da ne završi pod staklenim zvonom

Vjesnikov neboder kao simptom: što raditi s modernim naslijeđem

U raspravama o sudbini zgrada poput nebodera Vjesnik ponovno se potvrđuje misao Ive Maroevića da je Zagreb slojeviti grad-monument, čija vrijednost ne leži samo u fasadama nego u kontinuitetu života, prostora i identiteta. Baština je skup prostornih, povijesnih, duhovnih i spomeničkih vrijednosti koje treba tumačiti, a ne zamrzavati. Maroević zagovara odgovornu prenamjenu i suvremene intervencije koje poštuju “stari duh” zgrada, jer samo tako naslijeđe ostaje aktivan resurs, a ne mrtva kulisa grada. Zgradonačelnik

13.12.2025. (12:00)

Kako trošiti manje energije nego mobitel na punjaču

Pasivna kuća: odgovor graditeljstva na klimatske i energetske ciljeve

13. Dani pasivne kuće u Hrvatskoj, u organizaciji Arhitektonskog fakulteta u Zagrebu i Konzorcija Pasivna kuća Hrvatska, okupili su stručnjake i projekte posvećene održivoj, energetski učinkovitoj gradnji. Manifestacija je naglasila ulogu pasivne kuće u dekarbonizaciji, energetskoj tranziciji i prilagodbi klimatskim promjenama, osobito u kontekstu EU ciljeva. Predstavljeni su primjeri niskoenergetskih i pasivnih kuća od drva, s obnovljivim izvorima energije, naprednim sustavima grijanja i hlađenja te minimalnom potrošnjom energije, potvrđujući da održiva gradnja više nije futurizam, nego standard u nastajanju. Jutarnji

07.12.2025. (12:00)

Čovjek koji je dokazao da se i zgrade mogu ponašati kao rock zvijezde

Frank Gehry (1929 – 2025), arhitekt koji je dizajn pretvorio u skulpturu

Frank Gehry, jedan od najutjecajnijih arhitekata suvremenog doba, preminuo je u 97. godini. Poznat po razigranom, nekonvencionalnom stilu, Gehry je stvarao građevine koje izgledaju poput skulptura i mijenjaju identitet gradova. Njegovi najslavniji projekti uključuju Guggenheim u Bilbau, Walt Disney Concert Hall u Los Angelesu, Art Gallery of Ontario i Louis Vuitton Foundation u Parizu. Gehryjev rad simbolizira hrabrost, inovaciju i arhitekturu koja emotivno djeluje na promatrača, potvrđujući njegov status globalne kreativne ikone. Journal

12.11.2025. (23:00)

Mala zemlja za velike projekte

Hrvatska u utrci za EUmies Awards 2026 – nagradu suvremene arhitekture

Trinaest projekata iz Hrvatske nominirano je za prestižnu nagradu Europske unije za suvremenu arhitekturu – Mies van der Rohe 2026. Među 410 projekata iz 40 zemalja, hrvatski autori stoje iza 12, dok je jedan projekt u Hrvatskoj potpisao srpski studio. Nominacije obuhvaćaju muzeje, stambene kuće, tržnice i spomen-obilježja. Finalisti će biti objavljeni u veljači, a pobjednici u travnju 2026. Broj hrvatskih nominacija impresivan je, premda ispod zemalja poput Francuske, Španjolske i Italije. Haus

18.10.2025. (13:00)

Kad imaš njihovog šefa, boje su ti jedina legalna terapija protiv depresije

Zbog sive boje nema ljubavi: Rusi u borbi protiv depresije i pada nataliteta

Rusija se, unatoč tipičnoj slici sivih sovjetskih zgrada, sve više okreće šarenoj arhitekturi. Monokromna arhitektura naišla je na kritiku stručnjaka i građana jer negativno utječe na orijentaciju, učinkovitost rada, pa čak i natalitet. Arhitekti smatraju da raznobojne fasade i murali, prenoseći ideju veselih dječjih igrališta, pomažu boljem snalaženju u prostoru. Na Dalekom Sjeveru, gdje prevladava crno-bijeli pejzaž, jarke boje su praktički neophodne za borbu protiv depresije. Ipak, stručnjaci upozoravaju da se bojama treba oprezno rukovati te da se često koriste za prikrivanje građevinskih nedostataka. Green

17.10.2025. (18:00)

Arhitektonska baština i 'novogradnja' se druže

Nasljeđe budućnosti” u Zagrebu: Otvorena vrata 40+ arhitektonskih dragulja

Treći Open House Zagreb Festival, s temom “Nasljeđe budućnosti”, od 17. do 19. listopada otvara vrata više od 40 važnih zagrebačkih lokacija. Cilj je povezati prošlost (obnovu i revitalizaciju) s budućnošću arhitekture, propitujući koje će današnje prakse postati sutrašnja baština. Posjetitelji, uz stručno vodstvo, mogu razgledati objekte poput Atelijera Meštrović, Kampusa Infobip, OŠ Ivanja Reka i drugih, istražujući zašto su ti prostori primjeri dobre arhitekture. Kreativna ravnateljica Dubravka Vrgoč i izvršna ravnateljica Tomislava Blatnik naglašavaju važnost podizanja svijesti o arhitekturi kao umjetnosti koja oblikuje život. Festival podržavaju brojni partneri, uključujući Turističku zajednicu grada Zagreba. Jutarnji… Program festivala i popis objekata možete pronaći na internetskim stranicama festivala.

17.10.2025. (12:00)

Betonski spomenik umjesto šoping-centra s travnjakom

Hajdukov stadion zaštićen autorskim pravima, njegov nositelj kaže: Poljud je najvažniji arhitektonski događaj za Split od Dioklecijana naovamo

Poljud je oronuo, trošan, trenutno je čak arhitektonska rugoba, međutim ima sve potencijale da se obnovi na najbolji mogući način. Od Poljuda napraviti ove krafne, kako ih ja zovem, a kakve se grade po cijeloj Europi sa svim tim spektaklima pod parolom javno i privatno zaista je iluzija. Stari olimpijski minhenski stadion nitko neće rušiti, kao ni onaj u Berlinu, ni mnoge druge stadione od velike arhitektonske i povijesne vrijednosti neće srušiti. Sve je to od slučaja do slučaja, može se rušiti nešto što je lošije kvalitete u građevinskom smislu. Ovdje kod nas je u pitanju nacionalna vrijednost i rasprave o tome nema. Mnogi koji bi sada na ovu temu trebali nešto reći o tome šute, šute splitski sportaši, Ministarstvo kulture ali i država, jer ovo je državni problem… Kaže arhitekt Nenad Fabijanić za Nacional, nositelj autorskih prava za Poljud i zastupnik obitelji Magaš.

01.10.2025. (17:40)

Cabin Fever; međunarodna ljetna škola i festival arhitekture – pogled u kućice mladih arhitekata

22.09.2025. (13:00)

Kad prostor promijeni zanimanje, a ne adresu

Od kokošinjca do ureda: šest transformacija koje dokazuju da arhitektura nema granica

Šest primjera iz Hrvatske i Europe pokazuje kako napušteni i zaboravljeni prostori mogu dobiti novi život. Stari kokošinjac u Italiji pretvoren je u kuću, kapelica u Engleskoj u obiteljski dom, a crkve u Zadru i na Siciliji u centar za podvodnu arheologiju i suvremeni ured. Zagrebačka klaonica postala je arhitektonski studio, dok je željeznička baraka u Češkoj danas društveni centar. Projekti spajaju očuvanje izvornog karaktera i suvremene intervencije, potvrđujući da arhitektura može pretvoriti zapušteno u funkcionalno i inspirativno. Haus