Koliko zdravo živite.
Znanstvenici otkrivaju da se promjene u mozgu događaju i desetljeće prije gubitka pamćenja. Ključni rani indikatori su često:
Rano prepoznavanje ovih znakova omogućuje pravovremenu medicinsku procjenu, promjenu životnih navika i bolje planiranje skrbi dok su kognitivne funkcije još očuvane. Zdrava prehrana, tjelovježba i kontrola tlaka ključni su saveznici u prevenciji. Nat Geo
Nova švedska studija Instituta Karolinska sugerira da veći unos mesa može biti povezan s manjim rizikom od demencije, ali prvenstveno kod osoba s genom APOE4, ključnim faktorom za Alzheimerovu bolest. Dok standardne preporuke favoriziraju biljnu prehranu, rezultati ukazuju na to da nositelji ovog „drevnog“ gena možda drukčije procesuiraju nutrijente iz mesa. Ipak, znanstvenici upozoravaju: prednost se odnosi na neprerađeno meso, dok mesne prerađevine i dalje štete svima. Iako studija nudi nove nijanse o personaliziranoj prehrani, stručnjaci pozivaju na oprez dok se korelacija dodatno ne istraži. HRT
Ova bolest najčešće pogađa starije i žene te snažno utječe na cijele obitelji. Iako je bolest zasad neizlječiva, dijagnostika napreduje, a preventivne mjere su dobro poznate. Američka istraživanja donose nadu jer sugeriraju da održavanje ravnoteže molekule NAD+ može čak djelomično preokrenuti tijek bolesti, potičući mozak na stvaranje novih neuronskih veza. Hrvatski znanstvenici uključit će se u daljnja istraživanja u novom centru. HRT
Nova studija objavljena u Cell Reports Medicine pokazuje da poremećaj ravnoteže molekule NAD+ ima ključnu ulogu u razvoju Alzheimerove bolesti. Na mišjim modelima, znanstvenici su dokazali da održavanje ili obnova te ravnoteže ne samo da sprječava bolest, nego može i preokrenuti već uznapredovala oštećenja mozga, uz potpuni povrat kognitivnih sposobnosti. Iako rezultati bude optimizam, istraživači upozoravaju na oprez sa suplementima i naglašavaju da su potrebna klinička ispitivanja na ljudima. Index
Kinez (19) postao najmlađi pacijent s dijagnozom Alzheimera
I mačke mogu razviti demenciju, baš poput čovjeka
Harvardova studija objavljena u Natureu otkriva da manjak litija u mozgu može biti rani pokretač Alzheimerove bolesti. Kod miševa s tim nedostatkom povećale su se naslage beta amiloida, dok su ciljane niske doze nove litijeve soli poboljšale pamćenje bez nuspojava. Litij u zdravom mozgu štiti neurone, ali se kod Alzheimerovih pacijenata zarobljava u amiloidne plakove. Istraživanje je još u fazi pokusa na životinjama, no otvara mogućnost sigurnih i pristupačnih terapija – uz napomenu da se litij ne uzima bez liječničkog nadzora. Bug
Opsežna studija pokazuje da su bračni partneri izloženi većem riziku od razvoja demencije nego samci – čak 22% naspram 13%. Brak se tako pokazuje ne kao zaštita, nego kao mogući stresni okidač za kognitivno propadanje, osobito u slučaju Alzheimerove bolesti i demencije s Lewyjevim tjelešcima. Uzroci mogu biti kronični stres, izolacija i oskudna društvena mreža izvan braka. Rješenje? Više prijatelja, manje TV rasprava – i povremeni bijeg iz bračne rutine, barem do kvartovske klupe ili križaljke. Igor Berecki za Bug
Novo istraživanje na voćnim mušicama pokazuje da Alzheimerova bolest utječe na cijelo tijelo, ne samo na mozak. Dva ključna proteina, Aβ42 i Tau, uzrokuju različita oštećenja – prvi cilja živčani sustav, a drugi remeti metabolizam, probavu i reprodukciju. Nalazi su uspoređeni s podacima iz miševa i ljudi te ukazuju na to da bi se Alzheimer trebao promatrati kao sistemska bolest. Rezultati otvaraju vrata ranoj dijagnostici i širem pristupu liječenju koji uključuje i tjelesne simptome, a ne isključivo kognitivne. Drago Galić za Bug
Nova studija Sveučilišnog koledža u Londonu (UCL), objavljena u Lancet Neurology, otkriva da smanjenje volumena mozga uzrokovano amiloidnom imunoterapijom za Alzheimerovu bolest nije nužno loša vijest. Istraživači tvrde da je taj fenomen posljedica uspješnog uklanjanja beta-amiloidnih plakova, a ne uništavanja moždanog tkiva. Analiza 12 kliničkih pokusa pokazuje da promjene volumena odražavaju smanjenje štetnih nakupina proteina. Iako se terapije čine sigurnima, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja za procjenu dugoročnih učinaka. Zvuči paradoksalno, ali manji mozak možda znači bolji život! Bug