Orešković u Berlinu: Za uvođenje eura

Polako, Time!

Orešković u Berlinu: Za uvođenje eura

Po prvi put jedan hrvatski premijer i to usred Berlina rekao je da Hrvatska želi što prije ispuniti kriterije iz Maastrichta. Premijer Tihomir Orešković objasnio je kako je o tome tijekom vikenda razgovarao s guvernerom Vujčićem, koji je inače poznati zagovaratelj što skorijeg uvođenja eura, te kako on smatra kako će Hrvatska u roku od dvije do četiri godine ispuniti sve kriterije, prije svega one koji se odnose na BDP i smanjenje deficita i javnoga duga i da bi u tom vremenu mogao započeti proces uvođenja eura. Kriteriji iz Maastrichta imaju cijeli niz uvijeta koji se moraju ispuniti za uvođenje eura, a to uvođenje za svaku zemlju članicu nije samo, recimo valutno pitanje, već je to prije svega i političko i strateško pitanje, piše Dnevnik.hr.

euro Tihomir Orešković

Eurocenti u mirovini: sitniš koji više nitko ne želi, ali ga svi skupljaju

Kovanice od 1 i 2 centa nisu isplative, a zbog njihove neupotrebe kuju se nove… Javlja se ideja o njihovom ukidanju

Središnje banke se već dugo žale da i dalje kuju kovanice niske denominacije koje se ne vraćaju u opticaj jer ih ljudi uzimaju kao kusur, ali ih aktivno ne troše. Ili se negdje zagube ili se gomilaju kod kuće, što znači da su u biti izašle iz optjecaja. Kao posljedica toga, Europska unija i dalje kuje nove kovanice. Prema Europskoj središnjoj banci (ECB), sada je u optjecaju 40,1 milijarda kovanica od 1 centa. U optjecaju je još 31,4 milijarde kovanica od 2 centa. Nacionalni forum za gotovinu ne traži brisanje koncepta kovanica od 1 i 2 centa, nego samo uklanjanje fizičkih kovanica iz optjecaja kod plaćanja gotovinom. Cijena od 9,99 eura i dalje bi se mogla platiti elektronički. Ali kada bi se isti račun plaćao gotovinom, primjenjivala bi se pravila zaokruživanja. DW

cent euro eurocent eurokovanice kovanice

Ekonomski UFC: Dolar u kutu, euro na podu

Slabljenje eura u odnosu na dolar raspirit će inflaciju u EU-u

SAD udara dvostruko – najavom carina na europsku robu i rastućim kamatnim diferencijalom koji prijeti slabljenjem eura. ECB je prošlog tjedna smanjio kamatne stope, dok FED drži više razine, što može izazvati odljev kapitala iz Europe u Ameriku. Slabiji euro znači skuplji uvoz, pogotovo energenata, što bi moglo raspiriti inflaciju i dodatno opteretiti europsko gospodarstvo. Analitičari procjenjuju da bi ECB mogao nastaviti s rezanjima kako bi dostigao “neutralnu razinu”, no tržište već osjeća posljedice ove monetarne borbe. Lider

dolar euro inflacija

U Trst po uvoznu robu

Jergović: Zašto nakon uvođenja eura odumiru zagrebačke tržnice?

Sredina i kraj listopada oduvijek su bili najuzbudljivije tržničko razdoblje u godini. Vrijeme je to kada se kiseli kupus, pa iz unutrašnjosti krenu FAP-ovi i tamići, do vrha puni odrubljenih kupusovih glava. Na tržnicama bi sredinom listopada svud naokolo bila i brda jabuka i krušaka, uglavnom starih sorti, dobrih za trap i za zimsko skladištenje. I bilo bi, naravno, na sve strane i grožđa. Sve do nedavno, na zagrebačkim je tržnicama bilo i domaćih jabuka, i dalmatinskog grožđa, kao i onog groznog kontinentalnog grožđa, koje nazivaju izabela. Bilo je svega čega i bilo i nekad, samo manje, oskudnije i nekvalitetnije.

Odumiranje zagrebačkih tržnica započinje u vrijeme kada dva-tri dominantna lanca prehrambenih trgovina preuzimaju cjelokupno tržište. Turistička monokultura sasvim je pokorila Dalmaciju, poticaji (mahom lažni i fiktivni) u poljoprivredi dodatno su korumpirali male proizvođače, iz Slavonije odavno na tržnice ne dolazi više ništa ili skoro ništa, a uvozna roba sa tržničnih štandova sve brojnijih nakupaca ne razlikuje se od robe u Konzumu, u Sparu ili u Plodinama. U osnovi, radnim danima sve manje je razloga da pođemo na tržnicu, pijacu, placu. A petkom i subotom, s tržnice, pijace, place vraćamo se razočarani. Miljenko Jergović

euro kolumne Miljenko Jergović tržnice uvođenje eura

Ostavite i cijenu u kunama, da nas sjeća na stare dane

Prva godina u eurozoni: Koristi trajne, građani se još privikavaju

Lanjskog studenog inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine. Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja kod “zaokruživanja” cijena pri preračunavanju iz kuna u eure, koje su korigirale inspekcije. No, uvođenje eura je utjecalo na cijene u ugostiteljstvu, koje bi bile nešto manje da su ostale kune, smatraju ekonomski analitičari. Dvojno iskazivanje cijena prestaje s 1.1.2024., iako otprilike polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Neki se ekonomski stručnjaci boje kako bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju, budući da se otvara prostor za netransparentnost. Lider

euro

Muke po euru

Godina dana s europskom valutom – čak 50 posto ispitanih smatra da je uvođenje eura bila loša odluka

Prema istraživanju, gotovo polovina ispitanika smatra da je odluka o uvođenju eura bila loša. Iako dvije trećine ispitanih kaže da znaju baratati s eurima, jedna trećina ispitanih i dalje ima problema sa snalaženjem. Isti je omjer i onih koji preračunavaju eure u kune, odnosno dvije trećine ispitanih preračunava, dok trećina više ne razmišlja o kunama. Problem je i što nas često zavara mala brojka jer imamo lažan osjećaj niskih cijena. Deset eura, za koje se sve manje toga može kupiti, je nekadašnjih 75 kuna. Tako lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77 posto anketiranih. Gotovo 90 % ispitanih smatra da su za skupoću života krivi trgovci i želja za zaradom, na drugom mjestu je nova valuta (82 %), odmah do je Plenkovićeva Vlada. Naime, više od 81 % ispitanih smatra da je Vlada zakasnila s mjerama obuzdavanja cijena. (Nacional)

euro istraživanje

Novac u oblacima

Ide se prema uvođenju digitalnog eura

Digitalni će euro, kažu, biti oblik digitalne gotovine, koji će se moći koristiti za izravna plaćanja diljem Eurozone. Korištenje će biti potpuno besplatno, kao da je riječ o gotovini, moći će se koristiti i dok je korisnik online ili dok nema pristup Internetu, a njime će se moći podmirivati sva plaćanja – na način kako to ne omogućava niti jedan digitalni platni instrument danas. Tako će digitalni euro biti moguće prebaciti s jednog privatnog računa na drugi, platiti njime u trgovini ili online, a služit će i u transakcijama među organima vlasti te državama. Sada slijede još dvije godine priprema, nakon čega će odlučiti hoće li ga uvesti ili ne. Bug

digitalni euro euro

Euro neuro

Gavranović: Prijelaz na euro ogolio je sve mistifikacije

Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je, po svim ekonomskim mjerilima, određene koristi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Donio je, međutim, sa sobom i veliki nepovoljan psihološki uteg: valja se tek prilagoditi novim odnosima vrijednosti robe i usluga. Psihološki je lakše „progutati“ činjenicu da velik broj ljudi životari od 140,66 kuna nego od 18,68 eura na dan. Zaštićenu najnižu mirovinu prima ukupno 280.393 korisnika, a ona prosječno iznosi 267,84 eura (8,93 eura). Teško da to omogućava iole pristojan život i svakako bitno utječe na dostojanstvo čovjeka. Na drugoj strani iste medalje vidimo svjetske uspješnice i brzo rastuće kompanije. U tom pravcu trebali bismo tražiti rješenja. Jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje leži u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Od financija važniji su nam i kvalitetni kadrovi, pojašnjava Ante Gavranović za Epohu.

Ante Gavranović euro kolumne

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5 posto

Dug države skočio je 20 posto zbog uvođenja eura

SVE TAJNE EURA: Euro je nemoguće krivotvoriti – NACIONAL.HR

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardu eura, što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (+20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022. Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 milijardi eura). Međutim, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je ustvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022, pišu analitičari Raiffeisena. Tportal

bruto inozemni dug Hrvatske euro HNB

Nostalgija za neke, strast za kolekcionare

Ljubav koja ne prestaje: Nijemci i njemačka marka

D-Marka je bila simbol njemačkog privrednog uzleta nakon Drugog svjetskog rata. Marka je postala mit. Kada je ta valuta uvedena u zapadnonjemačkim okupacijskim zonama prije točno 75 godina, 21. lipnja 1948., preko noći su se popunile police u dućanima. Trgovci su izvadili robu iz skladišta, robu koju su tamo čuvali jer jednostavno nisu više imali povjerenja u dotadašnju valutu. Nakon početne euforije s vuođenjem eura uslijedilo je i u Njemačkoj naglo otrežnjenje. Mnogi su Nijemci euro doživjelo kao „Teuro” (igra riječi da je sve poskupjelo). Mnogi su imali osjećaj da je marka konvertirana u euro u odnosu od 1:1, a predviđali su da će s vremenom postati nekovertibilna. No, euro se danas ipak pokazuje kao stabilnijom valutom. DW

euro Njemačka marka

Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima

Neki apoeni eura vrijede i do 150.000 eura

Možda je imate: Ova kovanica od dva eura vrijedi puno više / Bljesak.info | BH Internet magazin

Kovanica od dva eura vrijedi dva eura, zar ne? Pa, ne uvijek. Pojedini novčići se na prodajnim platformama poput Ebaya prodaju za 150.000 eura, piše radiosarajevo.ba. Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima – i stoga se ponekad vrlo dobro prodaju. Budući da su tiskarske pogreške zapravo nepoželjne, te se kovanice obično ocjenjuju prije nego što se stave u optjecaj. Ako ulovite koju, možda imate sreće. Na relevantnim prodajnim portalima kupci kovanica s tiskarskim ili pravopisnim pogreškama nadmašuju jedni druge. Novčići neredovitog kovanja, koji se u stručnim krugovima nazivaju “pečeno jaje”, smatraju se vrlo rijetkima i stoga posebno vrijednima. Unutarnji dio kovanice od jednog ili dva eura je pomaknut i nije sasvim u sredini. Kovanice od jednog i dva eura također mogu donijeti novac ako su napravljene od jednog materijala umjesto od dva. Preklop koji nedostaje sa strane također može biti vrijedan… Slobodna

euro numizmatika vrijedne kovanice s pogreškom

Polako, Time!