Otkriven protein DMTF1 koji usporava starenje mozga - Monitor.hr
Prekjučer (10:00)

Mozak možda ne mora baš tako brzo u mirovinu

Otkriven protein DMTF1 koji usporava starenje mozga

Istraživači s Nacionalnog sveučilišta u Singapuru otkrili su mehanizam koji bi mogao usporiti pad stvaranja novih neurona u starijem mozgu. Ključnu ulogu ima protein DMTF1, koji je prisutan u većim količinama u mlađim mozgovima i potiče diobu neuralnih matičnih stanica. Iako se s godinama telomere skraćuju i smanjuju regeneraciju stanica, umjetno povećanje DMTF1 potaknulo je njihov rast bez produljenja telomera. Istraživanje, objavljeno u Science Advances, zasad je provedeno na stanicama i miševima, a moguće terapijske primjene tek treba potvrditi. Science Alert


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Mršav izvana, problem iznutra

Previše tjelesne masti može imati dugotrajne posljedice na mozak i druge organe

Istraživači Medicinskog sveučilišta Xuzhou analizirali su tisuće MRI snimaka i kognitivnih testova kako bi ljude razvrstali u šest profila raspodjele tjelesne masti. Čak i osobe s manjom tjelesnom masom pokazale su smanjen volumen mozga i sive tvari. Otkrivena su dva nova profila: povišena mast oko gušterače i tzv. “skinny-fat” s koncentracijom masnoća oko organa. Ovi profili povezani su s većim rizikom od ubrzanog starenja mozga, kognitivnog pada i neuroloških bolesti. Rezultati naglašavaju da zdravlje mozga ovisi ne samo o količini, nego i o raspodjeli masnoća. Bug

12.01. (13:00)

Ne zaboravljamo bez razloga

Znanost izdvojila tri ključna razdoblja kad mozak najbrže posustaje

Kognitivni pad započinje već u srednjoj dobi, no studija objavljena u Nature Aging pokazuje tri kritične točke: oko 57., 70. i 78. godine. U tim razdobljima ubrzavaju se promjene u mozgu povezane s debljanjem, hormonskim padovima, umirovljenjem, manjkom mentalne stimulacije i upalama. Ipak, stil života ima presudnu ulogu – redovita tjelesna aktivnost, mentalni izazovi, društveni kontakti, kontrola težine i kolesterola te dugoročno planiranje mogu znatno usporiti gubitak pamćenja i kognitivnih sposobnosti. Telegraph, Index

02.12.2025. (08:00)

Mozak mijenja brzine kao stari stojadin - samo što pred kraj nema šansu proći tehnički

Prekretnice za mozak se događaju u prosječnoj dobi od otprilike 9, 32, 66 i 83 godine

Svaka od tih dobnih skupina označava početak novog razdoblja razvoja, praćenog karakterističnim promjenama u strukturi mozga povezanim s dobi. Najdulja faza je odrasla dob, koja traje više od tri desetljeća. Prva prekretnica, oko devete godine, praćena je naglom promjenom kognitivnih sposobnosti, ali i povećanim rizikom od mentalnih poremećaja, kažu znanstvenici. Prije 32. godine promjenu karakterizira brza komunikacija kroz cijeli mozak, u kombinaciji s poboljšanim kognitivnim performansama. Nakon 66. nema većih strukturnih promjena, a zadnja faza uključuje fazu kasnog starenja. Točno vrijeme promjene varira i djelomično ovisi o kulturnim, povijesnim i društvenim čimbenicima. HRT

18.11.2025. (23:00)

Mozak radi i noćnu smjenu

Neurokemija sna: kako mozak odmara, sanja i nas „budi“

Spavanje nije pasivno; mozak prolazi kroz NREM i REM faze uz složenu neurokemiju. Homeostatski pritisak (adenozin), cirkadijalni sat (SCN i melatonin) i sustav budnosti (acetilkolin, dopamin, oreksin) koordiniraju uspavljivanje i budnost. Flip-flop prekidač VLPO neurona naglo pokreće san, dok REM donosi snove. Glimfatički sustav čisti mozak, kofein i kasna izloženost svjetlu remete ritam, a poremećaji mogu uzrokovati nesanicu ili paralizu sna. Svi mehanizmi zajedno održavaju ravnotežu između sna i budnosti. Igor Berecki za Bug

13.11.2025. (09:00)

I mozak sklopi oči prije nas

Znanstvenici otkrili trenutak kada mozak doslovno „padne“ u san

Nova studija britanskih znanstvenika pokazuje da zaspati nije postupan, nego nagao proces: mozak doživljava brzu promjenu aktivnosti otprilike 4,5 minute prije sna. Koristeći EEG i model s 47 moždanih parametara, istraživači su mogli s 95 % točnošću predvidjeti trenutak usnivanja, s pogreškom manjom od minute. Otkriće bi moglo pomoći u dijagnostici poremećaja spavanja, praćenju anestezije i razvoju tehnologija koje upozoravaju na pospanost, primjerice kod vozača. Science Alert, Index

21.10.2025. (22:00)

Mozak na čekanju zbog preopterećenja sustava

Nagli porast kognitivnih teškoća među mladima u SAD-u

Velika američka studija pokazala je da se udio odraslih od 18 do 39 godina koji prijavljuju ozbiljne teškoće u koncentraciji, pamćenju ili donošenju odluka gotovo udvostručio u deset godina — s 5,1 % u 2013. na 9,7 % u 2023. Dok stariji od 70 bilježe blagi pad, “moždana magla” sve više pogađa mlađe, osobito one s nižim prihodima i obrazovanjem. Stručnjaci upozoravaju na moguće posljedice za radnu produktivnost i zdravlje te ističu stres, digitalno preopterećenje, loš san i anksioznost kao glavne pokretače trenda. Bug

21.10.2025. (20:00)

Mozak nije vino – ne stari bolje ako ga pustiš na miru

Kako očuvati bistar um: znanost otkriva da se kognitivna rezerva može graditi cijeli život

Održavanje mentalne oštrine u starosti itekako je moguće. Ključ je u razvijanju takozvane kognitivne rezerve – sposobnosti mozga da se odupre starenju i neurodegeneraciji. Ta se rezerva ne stvara samo obrazovanjem, već i kroz učenje novih vještina, društvenu interakciju i aktivnosti koje potiču razmišljanje, poput sviranja, jezika ili šaha. Najnovija istraživanja pokazuju da mozak ostaje plastičan i u poznijim godinama, a strukturirane mentalne vježbe mogu čak promijeniti moždanu aktivnost i usporiti kognitivni pad. Science Alert

12.10.2025. (22:00)

Kad je mozak još bio u fazi testiranja verzije „ja 0.1“

Zašto ne pamtimo najranije djetinjstvo: nestabilna pohrana sjećanja

Dječja amnezija objašnjava zašto nitko ne pamti svoje prve korake ni pelene – mozak tada jednostavno nije imao stabilan „softver“ za dugoročno pamćenje. Freud je mislio da potiskujemo traume, no stvarni krivac je nezreo hipokampus koji usred neurološkog kaosa ne uspijeva trajno pohraniti podatke. Kako sazrijeva i usporava neurogeneza, mozak napokon može razlikovati kratke dojmove od trajnih zapisa. Uz to, bez razvijenog jezika nema ni priče o sebi – jer sjećanja ne postoje dok ih netko ne zna ispričati. Igor Berecki za Bug

07.10.2025. (20:00)

Kad nepravda doslovno udara u glavu

Nejednakost u prihodima smanjuje ključne dijelove mozga

Veliko istraživanje objavljeno u Nature Mental Health pokazalo je da djeca koja odrastaju u društvima s većom ekonomskom nejednakošću imaju manji kortikalni volumen i slabije povezane moždane mreže, što utječe na pažnju, emocije i jezik. U studiji na više od 8.000 djece znanstvenici su otkrili da stres, nesigurnost i društvene usporedbe mijenjaju razvoj mozga, bez obzira na obiteljski prihod. Hrvatska se, s niskim Gini koeficijentom, zasad ubraja među jednakija i time – neurološki sretnija društva. Nenad Jarić Dauenhauer za Index