Svećenik i bloger: Papinsko ime Leo neiznenađujuće ukazuje na papu koji će biti jak u vrijeme krize, povijesno - Monitor.hr
09.05. (08:00)

Izbor imena: tradicija, poruka i malo PR-a s nebesa

Svećenik i bloger: Papinsko ime Leo neiznenađujuće ukazuje na papu koji će biti jak u vrijeme krize, povijesno

Posljednji papa koji je izabrao ime Lav bio je prije više od 100 godina. Papa Leo XIII vodio je Crkvu od 1878. do 1903. Prvi papa s tim imenom, papa Lav Veliki, vodio je Crkvu od 440.-461. Papa Franjo II. označio bi nastavak usredotočenosti pokojnog pape na pastoralnu skrb i marginalizirane. Nasuprot tome, odabir Pija, najčešće korištenog papinskog imena 20. stoljeća, jasno bi ukazivao na tradicionalista koji preuzima kormilo. Povijest odabira papinskog imena je zanimljiva. Sve do šestog stoljeća ona su bila originalna, prvi koji je uzeo ime prijašnjeg ime je Merkurije II. Praksa je psotala ustaljena u 11. stoljeću, kada su njemački pape željeli istaknuti kontinuitet. Stoljećima su nove pape birale ime pape koji ih je uzdigao u kardinale. Tek od sredine 20. stoljeća novi su pape počeli birati imena koja su označavala cilj njihova papinstva. Neka su imena gotovo izumrla, odnosno nisu izabrana stoljećima, poput Urbana ili Inocenta. N1


Slične vijesti

20.05. (12:00)

Nomen est omen

Jergović: Kratka povijest hrvatskog imenovanja – od kraljice Jelisave do pape Lava

Običaj je da svaki narod, ili svaka kultura, papu može posvojiti i zvati ga vlastitom varijantom njegova imena, ako takva varijanta postoji. U hrvatskom jeziku je u prošlosti bio običaj da se tako posvajaju i imena tuđih i vlastitih vladara i dostojanstvenika. Tako su tragičnu austrijsku caricu i ugarsko-hrvatsku kraljicu Elizabetu Bavarsku hrvatska glasila onoga doba, a s njima i građani, zvali Jelisava, a njezina su muža zvali Franjo Josip, premda se on inače drukčije zvao. Na isti način su posvajali i preimenovali britanske kraljeve i kraljice. U papinom slučaju za takvo što postoji još jedan razlog. Nakon što se mise ne govore na latinskom, nego je svakom narodu vraćeno pravo na njegov jezik, te na izricanje svetih riječi i formula na njegovu jeziku, ni papa ne bi trebao biti stranac. Ili mu ime barem ne bi trebalo biti strano. Miljenko Jergović za svoj blog.

20.05. (00:00)

Mir, amen

Pilsel: Lav XIV, što to donosi prvi papa iz SAD?

Ispostavilo se da je izabran onaj po mjeri želje kardinala na konferencijama prije konklave. Mislim da smo dobili papu kontinuiteta, koji će mariti za siromašne i deprivirane, koji će naglasak staviti na misionarenje ali i koji će možda pomoći da se bogate donacije Crkvi iz SAD vrate u Svetu Stolicu. Za nadati se je da će znati balansirati između predsjednika Trumpa, Rusije, Kine i naše Evrope. Naime, bilo je uvijek straha od pape Amerikanca, da ne bi toliko moći bilo koncentrirano u toj supersili. Mislim da možemo biti mirni jer smo dobili papu misionara koji je 40 godina živio među siromašnima u Južnoj Americi. Drago Pilsel za Autograf

18.05. (20:00)

Odjednom su svi stručnjaci za jezike

Beck: Leon ili Lav, tko određuje kako ćemo zvati papu – tradicija, jezik ili mediji?

Odakle otpor prema Lavu? Jedan je izvor pomodnost i mondenost, jer je otmjenije reći Charles nego Karlo, William nego Vilim i Leo ili Leone nego Lav. Drugi je duboka hrvatska zabrinutost da to ne bi bilo nešto srpski. To lijepo pokazuje dokle nas je dovela opsesija pravopisom, zbog koje smo u zadnjih stotinu godina proizveli barem dvadeset različitih. Pravopis se kod nas smatra vrhuncem bavljenja jezikom i njegovim najvažnijim očitovanjem, iako zapravo uopće nije dio jezika.

Papa nije svoj nego svačiji, i zato ga svatko naziva na svom jeziku, kao što su Ivana Pavla II. Englezi zvali John Paul, Španjolci Juan Pablo, a Srbi, da oprostite, Jovan Pavle. Charles je do krunidbe mogao nositi svoje krsno ime, ali otkad ga je izabrao i za svoje kraljevsko ime, može biti samo Karlo, jer je sada pomazani vladar, a ne više privatna osoba. Svaki Leone u Italiji bit će Leone svuda na svijetu, osim jednoga, a to je papa, jer on ne živi sebi nego drugima. Boris Beck za Narod (originalno za Večernji list)

13.05. (22:00)

Problemi s poviješću

Teolog o kanonizaciji Stepinca: Oni koji potiču tu temu sa željom da ga se što prije proglasi svecem ne razumiju religiju kojoj pripadaju

Službena kanonizacija već blaženog Alojzija Stepinca unutar Katoličke Crkve nikada nije bila isključivo hrvatsko pitanje, iako se u određenim političkim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, nažalost, upravo tako percipira. Riječ je o procesu koji traži duhovnu zrelost, eklezijalnu širinu i, na koncu, osjećaj zajedništva s cijelom Crkvom. U posljednjim godinama čini se da je ta tema previše ispolitizirana, i to ne iz pobožnih razloga. Stepinca se u određenim hrvatskim krugovima pretvara u simbol borbe protiv svega što dolazi iz Rima, i to ponajprije zato što je njegova kanonizacija sporna Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskoj političkoj sceni. Bi li Stepinac danas imao ovakav simbolički status da se, umjesto Titu i komunistima, odlučnije i javnije suprotstavio ustašama i Anti Paveliću? Upravo to pokazuje koliko je i sam Stepinac postao talac interpretacija koje s evanđeljem imaju sve manje veze… teolog Dalibor Milas za N1.

13.05. (18:00)

Poslanica novinarima

Papa mira i razoružanih riječi

Kao i njegovi prethodnici, i Lav XIV. poziva na mir. “Mir” je ključna riječ prvih dana njegovog pontifikata. Pozvao je na mir u Ukrajini i Pojasu Gaze, izrazio zadovoljstvo prestankom sukoba između Indije i Pakistana. Izrazio je solidarnost s novinarima i pozvao ih da razoružaju riječi kako bi razoružali Zemlju. Papa je novinare pozvao da budu “čuvari mira” te da se odupru, zapravo odbace ratni način razmišljanja. Pozivajući se na Isusov govor na gori,  Prevost je pozvao novinare na zalaganje za drugačiju komunikaciju, onu koja ne traži po svaku cijenu suglasnost, ne koristi agresivne riječi, ne usvaja takmičarski model i nikada ne odvaja traženje istine od ljubavi. Novosti

12.05. (12:00)

Javio se iPapa — update za dušu stiže iz Vatikana

Papa Lav XIV: Umjetna inteligencija mora služiti čovjeku, ne upravljati njime

Prvi američki papa Lav XIV već na početku pontifikata ističe umjetnu inteligenciju kao ključni izazov čovječanstva, pozivajući na etički razvoj tehnologije koji štiti ljudsko dostojanstvo, pravdu i rad. Naslanjajući se na socijalni nauk Lava XIII i nastavljajući put Franje, novi papa AI uspoređuje s industrijskom revolucijom, zahtijevajući globalni nadzor i humanistički okvir. Crkva se pozicionira kao moralni korektiv u tehnološkom dobu koje predvode megakompanije — s jasnom porukom da ni najpametniji algoritam ne smije nadjačati čovjeka. Bug

11.05. (15:00)

Sve isto, samo malo više prostora za žene

Lav XIV. svakako neće rušiti temeljne stupove katoličke doktrine, ali će gurati Crkvu prema otvorenijem, uključivijem i kontekstualnijem pastoralnom djelovanju

Očekuje nas američki proaktivan rimski biskup, s istančanim osjećajem za pravdu, otvoren dijalogu, no istovremeno duboko ukorijenjen u očuvanje stoljećima utvrđenih doktrinalnih zasada. Konzervativniji dijelovi Crkve izražavaju zabrinutost zbog mogućih promjena u tradicionalnim doktrinama, tj. strepe da će sve izmjene koje su htjeli spriječiti za vrijeme pape Franje sada ponovno doći na dnevni red. Uz to se zalaže za ‘Crkvu koja sluša’, s jačim glasom biskupskih konferencija i laika. U tom smislu poziva na sinodalni hod ne samo u strukturi, nego u ‘duhovnom stilu upravljanja’. Protiv je ređenja žena, no podržava razmatranje otvaranja đakonata ženama. Višeslav Raos za tportal.

11.05. (13:00)

Radujte se, narodi

Gjenero: Hrvatsko društvo općenito može biti zadovoljno izborom Prevosta za novog papu, nacionalisti baš i ne

Prevostovo imenovanje se u medijima u svijetu karakterizira, između ostalog, i kao odgovor Vatikana na povratak Donalda Trumpa na čelo SAD-a. No, drugi analitičari povlače paralele s papom Franjom, čiju će politiku izgledno nastaviti, a gleda ga se i u kontekstu odabira imena, prethodni papa s tim imenom borio se za socijalna i radnička prava u kontekstu prve industrijske revolucije i uspona kapitalizma, a ovaj bi fokus mogao staviti i na migrante. Osim što je potaknuo razvoj demokršćanstva, Lav XIII. je omogućio kasniju suradnju demokršćana i liberala. Općenito novokonzervativni, desničarski umjereni, neokapitalistički i nehumani režimi vjerojatno neće biti zadovoljni izborom novog pape, pa i oni naši domaći katolici koji se nadaju da bi bl. Alojzije Stepinac na kraju ipak bio proglašen svecem… DW

11.05. (10:00)

Prenositelj Franjine luči

Uzinić o papi Lavu XIV.: Dao je dijagnoze, ali i ponudio lijek za Crkvu

Uzinić je naglasio da je brzina konklave, koja je rezultirala izborom Prevosta, bila iznenađenje čak i za poznavatelje prilika u Vatikanu. Uzinić je priznao da u Vatikanu postoji utjecaj politike i interesnih skupina, ali je istaknuo da Bog provodi svoj plan neovisno o ljudskim manama i slabostima. Uzinić je istaknuo da je Lav XIV. augustinac s misionarskim poslanjem, otvoren prema promjenama, ali i dosljedan u očuvanju crkvenih vrijednosti. Na pitanje o tome kako će izgledati pontifikat Lava XIV., riječki nadbiskup odgovorio je kako će papa pokušati pomiriti tradicionaliste i kršćane duha Drugog vatikanskog koncila. Crkva s Lavom XIV. nastavlja onim stilom kojim je svoj pontifikat živio papa Franjo, naravno uz neke simbolične geste s kojima se pruža ruka onima koji su možda bili razočarani. HRT

10.05. (20:00)

Kako su Parolina pojeli za ručak

Detalji s konklave: Parolin je bio favorit, ali…

Parolin je ušao u konklavu kao favorit, ali suprotni tabor je taktički raspršio glasove u prvom krugu kako bi testirao teren. Prevost, s govorom o sinodalnosti i imidžem “pape s periferije”, polako je dobivao podršku. Ključni trenutak bio je ručak: uz tjesteninu i tihe kalkulacije, postalo je jasno da Parolin stagnira, a Prevost ima sve što traže – skromnost, iskustvo i bez repova. U idućem glasanju preokret je bio potpun. Parolin je prvi poljubio prsten. Američki papa? Nije bilo duhova, samo dobra strategija. Index