Picula: Koje je sigurnosne kratere otvorio sovjetski dron u Zagrebu? - Monitor.hr
15.03.2022. (08:00)

Veliki prasak

Picula: Koje je sigurnosne kratere otvorio sovjetski dron u Zagrebu?

Pad bespilotne letjelice u Zagrebu otvorio je mnoga pitanja: Do koje bi točke hrvatska protuzračna obrana tolerirala kretanje spomenute nepoznate letjelice u hrvatskom zračnom prostoru? Na koji način djeluje sustav ranog uzbunjivanja? Jesu li akteri koji su ovlašteni donositi odluke vezane uz nacionalnu sigurnost pravovremeno obaviješteni i na koji su način oni djelovali? Nadalje, u situaciji najveće ugroze europskog mira nakon Drugog svjetskog rata, kako je moguće da jedan (pra)stari sovjetski dron neometano leti stotinama kilometara od ratišta preko više članica NATO-a do mjesta svog pada? Je li Hrvatska uopće ekipirana spriječiti slične incidente u budućnosti? Koliko joj pritom pomaže sam NATO? – piše Boško Picula. T-portal


Slične vijesti

Ponedjeljak (16:00)

Predsjednik s ne baš najhrabrijim karakterom

Picula: Teško je u Hrvatskoj naći istinskog izbornog pozitivca

Da je kojim slučajem pri objavi kandidature Milanović odmah dao ostavku na dužnost predsjednika Republike te stao na čelo SDP-ove koalicijske liste u I. izbornoj jedinici, u kojoj se natječu i aktualni predsjednik Vlade i HDZ-a Andrej Plenković te Sandra Benčić ispred stranke Možemo!, u tako kratkom vremenu do izbornog dana Milanović, SDP i bliska im oporba jako bi se približili pobjedi. Svojevrsni šok-moment bio bi ispunjen osobnom i političkom hrabrošću, bez ikakvog kalkuliranja, te bi Milanovićev savez privukao i one nesklone ovakvoj oporbi. To se nije dogodilo ne zato što bi HDZ preko predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića ili nekoga od potpredsjednika preuzeo makar kratkotrajnu dužnost šefa države, nego zbog nespremnosti Milanovića da preuzme potpunu odgovornost i rizik takvog poteza. Boško Picula za tportal.

13.03. (12:00)

Magični broj 76

Picula o izborima: HDZ je i dalje favorit, no pred njima je teži zadatak nego prije četiri godine

Na zadnjim izborima HDZ je postigao najveći uspjeh od devedesetih, osvojivši 66 mandata te 37,26 posto glasova. Pritom HDZ nikad nije ostajao na vlasti nije li na parlamentarnim izborima, također u postocima, osvajao više nego na prethodnim parlamentarnim izborima. Ove bi godine po prvi puta mogao imati manje glasova i svejedno ostati na vlasti. Takvo je što moguće upravo zato što ni u SDP-u i njegovoj koaliciji ni u drugim suparnicima zasad nema dovoljno jakog izazivača koji bi mogao preokrenuti izborni rezultat. Međutim, treba doći do minimalnog broja od 76 zastupnika za većinu u parlamentu, koju je Plenković prije četiri godine skupio vrlo lako. Boško Picula za tportal.

15.01. (17:00)

Inače ne gledam drugima u krevet, ali...

Picula: Izguravanje iz ormara – Kako se Zoran Milanović spustio ispod razine Ladislava Ilčića

Naoko braneći, a zapravo relativizirajući njegov privatni život, predsjednik Republike narušio je ne samo ministrovo, nego bilo čije pravo na privatnost te zašao u novu sferu svoga verbalnog i političkog miljea. Što je sljedeće? I kako bi on reagirao krene li netko, danas-sutra, baviti se njegovim privatnim životom i okolinom? Veselo? Milanović je u ranijoj fazi svoje, blago rečeno, eklektične političke karijere kao političar zatražio da se u njegovu obitelj ne dira. I bio u pravu. Je li i Habijan član nečije obitelji i imaju li i on i njegova obitelj pravo na privatnost? Predsjednik očito smatra da o bilo komu može reći bilo što, najčešće tako da našteti političkim suparnicima, konkretno premijeru i svima koje on smatra ljudima Andreja Plenkovića. Pritom ovaj tip obračuna nema baš nikakve veze s političkim idejama, odnosno ideologijom, nego se isključivo radi o privatnim obračunima, vrlo često s osobnim i javno nebitnim temama. Boško Picula za tportal.

06.01. (21:00)

Vladajući nisu toliko jaki koliko je oporba slaba

Picula: Političke karijere na nikad neizvjesnijem izbornom testu: Koje će ograde pasti 2024.?

Hoće li Plenković i završetak 2024. dočekati u Banskim dvorima ili će na Trgu svetog Marka postojeće ograde pasti i stvarno i figurativno? Ni u jeku najteže faze Domovinskog rata 1991. Markov trg nije djelovao kao ratna zona, ali iz nekog razloga u mirnodopskoj 2024. – djeluje. Ima nešto metaforično u takvom ograđivanju aktualne vlasti od građana jer se ponekad čini da vlast živi u svom svijetu, a ostatak zemlje u drugom. I, eto, ponovno teze o dvije Hrvatske, jedne ograđene od druge. Pobijedi li HDZ i na parlamentarnim izborima u 2024., možda i ograda nestane s obzirom na to da će vlast i birači razmijeniti svoje povjerenje. No, puno toga ovisi i o oporbi. SDP od 2000. godine nije osvojio manje od 20 posto glasova, no otkako je stranku preuzeo Grbin daleko je od takve podrške. Slabiji su i Možemo! i Most, dok je Domovinski pokret tek nešto slabiji otkako ga je napustio Miroslav Škoro, ponovno se uzdignuvši pdo Penavom. Boško Picula za tportal.

06.12.2023. (13:00)

Tko bi rekao da će na izborima odlučivati svinje

Picula: ‘Hamas na traktorima’ i tko je najviše profitirao od prosvjeda svinjogojaca

Dvotjedni prosvjed hrvatskih poljoprivrednika svinjogojaca zbog načina na koji resorno ministarstvo rješava krizu vezanu uz afričku svinjsku kugu, prilika je za HDZ-ove političke suparnike zdesna, ali i potencijalne koalicijske partnere, steći političke bodove. Ne njih previše, ali sasvim dovoljno za pokoji presudan mandat u Hrvatskom saboru na sljedećim parlamentarnim izborima. HDZ je na zadnjim izborima najviše – po osam mandata – osvojio upravo u slavonskim jedinicama. Na pokoji HDZ-ov mandat računa upravo Domovinski pokret sada s Ivanom Penavom na čelu. I to ne kao na mandate koji bi HDZ-u onemogućili novo sastavljanje Vlade, nego kao na mandate koji će Domovinskom pokretu omogućiti što lakši ulazak u HDZ-ovu Vladu. I dok su ovo možda novi zvjezdani trenuci Domovinskog pokreta kojemu je svaki izboreni mandat na izborima 2024. novi argument za moguću koaliciju s HDZ-om, oporbene stranke lijevo od HDZ-a niti ne pokušavaju dati vlastite prijedloge kako razriješiti krizu s afričkom svinjskom kugom i prosvjedima u Slavoniji, a i šire. Boško Picula za tportal.

15.10.2023. (15:00)

Stara priča

Picula o dvije Hrvatske: Jedna preživljava, u drugoj se dobro živi od vlasti

Možda je puka slučajnost u kojem član obitelji najviše rangiranog političara u državi dobiva direktorsko mjesto u tvrtki donatora na izborima. Ali teško može biti slučajnost to da se na bilo koji način i zbog bilo kojeg razloga brani netko tko bespravnom gradnjom krši zakone iste te države. Ili, kao u kutinskom slučaju, tko ‘slučajno’ dobije asfalt do svoga također bespravno izgrađenog objekta. To je sigurno jedna Hrvatska. Ona u kojoj bespravni graditelji ili sami obnašaju, makar i lokalne političke dužnosti, ili i dalje imaju političku podršku, poput HDZ-ovca Frane Barbarića, čelnog čovjeka HEP-a. Korupcija i klijentelizam među najvažnijim su razlozima zaostajanja, kao i vlast koja ne čini dovoljno da bi se ti razlozi što prije i uspješnije otklonili. Zato i postoje dvije Hrvatske. Boško Picula za tportal

27.09.2023. (19:00)

Prognoza: bit će vruće

Picula: Kampanja je počela – Može li rasplinuta oporba iznenaditi HDZ-ovu ‘plinsku’ koaliciju

S energetike se dvoboj vlasti i oporbe seli na kupoprodaju nekretnina. Naime ni luksuzni stanovi u Zagrebu više nisu ono što su nekad bili. Zato im i pada cijena. Što luksuzniji stan, to veći pad. Stoga treba imati puno razumijevanja za osobu koja se nađe u takvoj situaciji. Poput člana Uprave HEP-a Tomislava Šambića, za kojega u široj javnosti nitko nije čuo dok se nije doznalo da je svoj sadašnji stan kupio od Pavla Vujnovca, po vrlo povoljnoj cijeni, za što situaciju koriste oporbeni Most, ali i Možemo. Ovakva retorika i – kombinatorika obilježit će sljedeće mjesece, u kojima će se i vladajući HDZ i oporbene političke stranke pripremati i sukobljavati uoči parlamentarnih izbora. Ako se po (saborskom) jutru (politički) dan poznaje, hrvatsku političku jesen i zimu čeka niz verbalnih obračuna, kaže Boško Picula za tportal.

27.03.2023. (21:00)

Nalogokracija

Picula: Hoće li premijer Plenković do izbora sve češće korigirati vlastitu stranku?

HDZ se, naravno, neće buniti dok god ga netko drži na vlasti i dok god mu netko jamči da će i nakon sljedećih izbora za Hrvatski sabor biti vladajuća stranka. Problem je za vladajuće to što polako crpe ‘sedam godina vjernosti’, što je HDZ imao u prvom i drugom višegodišnjem obnašanju na vlasti. Sada je HDZ u kontinuitetu na vlasti od siječnja 2016., a sam Plenković od listopada iste godine. Bit će to podvig osigura li stranka treći put zaredom apsolutnu većinu u Hrvatskom saboru poslije novih parlamentarnih izbora. Hoće li HDZ dosaditi biračima? I dok mu kadrovska politika ne ide na ruku, na ruku mu ide situacija u oporbi – u odnosu na izbore 2000. i 2011., ona nema ni suvislu koaliciju koja se može suprotstaviti HDZ-u, ni barem poneko lidersko ime koje ima težinu, Boško Picula za Tportal.

12.09.2022. (18:00)

Nespojiva ekipa

Picula: Teško je zamisliti da bi Grbin, Penava, Benčić i Grmoja mogli biti u istoj Vladi

I dalje aktualni hrvatski premijer Andrej Plenković malo-pomalo dobiva protukandidate i protukandidatkinje kada je riječ o mogućim čelnim ljudima Vlade nakon sljedećih izbora. Oporbene stranke, koje su se okupile na nedavnom ‘oporbenom zasjedanju Sabora’, potaknute više od milijardu kuna teškom aferom u Ini, ionako mogu samo statirati u međusobnom oponiranju vlasti predvođene HDZ-om i – krajnje šarolike oporbe. Potonju se u ispitivanjima javnog mnijenja u postocima iznad pet prepoznaje kroz SDP, platformu Možemo!, Most i Domovinski pokret. Kada bi se samo te četiri stranke odlučile za zajednički izborni ili poslijeizborni pakt protiv HDZ-a, stranka Andreja Plenkovića vratila bi se u oporbu. No, pravi bi problem nastao kada bi ovako šarolika oporba s programskim, kadrovskim i komunikacijskim deficitima uopće došla na vlast. Boško Picula za Tportal.

27.05.2022. (19:00)

Folklorna diplomacija

Picula: Dok se Milanović i Plenković loptaju oko toga tko je veći Rus, Charles Michel jede ćevape

Ukratko, niti je Milanović na bilo koji način usporio finsko i švedsko priključivanje NATO-u, niti su njegovu inicijativu podržali barem oni za koje se u Bosni i Hercegovini formalno zalaže. Kao jedna od najmnogoljudnijih i vojno najopremljenijih članica NATO-a, Turska, u odnosu na Hrvatsku, može makar privremeno zakomplicirati očekivano širenje Saveza. S druge strane ni premijer Plenković nije uspio na diplomatski način, ne ucjenama, utjecati na promjenu izbornih pravila u susjednoj državi.  Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, kojega Plenković osobito simpatizira, na svojoj je recentnoj balkanskoj diplomatsko-gastronomskoj turneji u Beogradu i Sarajevu više vremena potrošio na degustiranje ćevapa nego na konkretne dogovore. Uostalom, i sam je svoje beogradsko-sarajevske dane nazvao ‘ćevapi-diplomacijom’. Boško Picula za Tportal.